Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pred sudom zbog optužbi da je od Moamera el-Gadafija primao milione evra
Počelo je suđenje bivšem predsedniku Francuske Nikoli Sarkoziju zbog optužbi da je od režima svrgnutog libijskog lidera Moamera el-Gadafija primao milione evra kako bi nelegalno finansirao svoju izbornu kampanju.
Sarkozi nije davao izjave novinarima po dolasku u sud, preneo je AP. On je negirao krivicu, a suočava se sa optužbama za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, prikrivanje pronevere javnih sredstava i zločinačko udruživanje.
Preti mu kazna do 10 godina zatvora a suđenje će trajati do 10. aprila.
Nakon desetogodišnje istrage, sud će saslušati optužbe koje su u istražnom postupku okarakterisane kao "korupcionaški pakt" između Sarkozija i libijskog režima, prenosi Figaro.
Tužilaštvo tvrdi da su posrednici donosili kofere pune gotovine u prostorije francuske vlade u Parizu kako bi ilegalno finansirali Sarkozijevu pobedničku predsedničku kampanju 2007. godine.
Kasacioni sud, najviši sud u Francuskoj, potvrdio je osuđujuću presudu za bivšeg predsednika Francuske Nikolu Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem.
Poverenje Francuza u predsednika Emanuela Makrona palo je na najniži nivo od protesta "žutih prsluka", pokazuje anketa koju je sprovela agencija za istraživanje javnog mnjenja Toluna Haris Interaktiv za televiziju LCI.
Sud će ispitati da li je, u zamenu za finansiranje Sarkozijeve predsedničke kampanje, libijski režim tražio diplomatske, pravne i poslovne kontrausluge.
Sarkozi, koji je bio predsednik Francuske u periodu između 2007. i 2012. godine, negirao je sve što mu se stavlja na teret u ovom slučaju.
Kako navodi Figaro, suđenje bivšem predsedniku Francuske, desničaru Nikoli Sarkoziju i još 12-orici optuženih, među kojima su i tri bivša ministra, bazirano je na optužnici za "kovanje zavere i primanje velikih novčanih iznosa od stranog diktatora", što preti da dodatno pogorša već ionako nisko poverenje francuskih birača u svoju političku elitu.
Predsednik Donald Tramp razmatra vojni napad na narko-kartele u Venecueli, Maduro preti odmazdom. Preti li novi rat u svetu? Dan D za francusku vladu! Hoće li francuski premijer dobiti podršku parlamenta ili će pasti vlada? Tokom vikenda nastavljeni protesti i kontraprotesti. Kako rešiti sve veću krizu u društvu?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kojoj meri će smanjenje trgovačkih marži poboljšati budžet naših građana? Dokle se stiglo u pregovorima zbog američkih sankcija na robu iz Srbije? Zbog čega je važna predstojeća poseta predsednika Vučića Kini? Gost "Stava nedelje" ministarka za unutrašnju i spoljnu trgovinu Jagoda Lazarević.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Povodom međunarodnog dana pismenosti - Ivana Dimić, dramaturg i pisac i Danijela Kostić - nastavnica srpskog jezika i književnosti
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Voditelj emisije Fox&Friends Brajan Kilmid uputio je izvinjenje zbog izjave da bi trebalo ubiti beskućnike koji pate od mentalnih bolesti, rekavši da je taj komentar bio "izuzetno bezosećajan".
Palestinska militantna grupa Hamas saopštila je da se nada da će se na samitu Lige arapskih država (LAS) i Organizacije islamske saradnje (OIK) u Dohi doneti odluka o formiranju međunarodne koalicije kako bi se izvršio pritisak na Izrael da okonča rat u Pojasu Gaze.
Američka i kineska delegacija održale su prvi sastanak u Madridu, na kojem su razgovarali o carinama, prodaji TikToka u SAD i ekonomiji, a planiraju da u ponedeljak nastave razgovore, rekao je neimenovani zvaničnik američke vlade za Rojters.
Poljski predsednik Karol Navrocki potpisao je dekret kojim se dozvoljava prisustvo stranog vojnog osoblja u zemlji u okviru operacije zaštite vazdušnog prostora NATO na istočnom krilu Alijanse.
Mađari su jasno rekli da ne žele da imaju bilo kakve veze sa ilegalnim migracijama i da niko drugi ne može da odlučuje koga žele da puste u zemlju, izjavio je ministar spoljnih poslova te zemlje Peter Sijarto.
Prema poslednjim podacima vlasti u Nepalu, broj žrtava prošlonedeljnih nemira povećao se na 72, pošto su timovi za potragu pronašli tela u zgradama državnih institucija, kućama i drugim objektima zapaljenim tokom protesta protiv korupcije.
Ukrajina je izvela snažan napad dronovima na mete u Rusiji tokom protekle noći, a pogođena je, između ostalog, naftna rafinerija Kiriši na severozapadu zemlje, saopštili su ruski zvaničnici, ne navodeći da li ima žrtava ili povređenih.
Komentari (0)