(FOTO) Decenija napada džihadista na francuski Šarli ebdo: "Nastavićemo da kritikujemo sve religije"
Francuski satirični list "Šarli ebdo" deceniju nakon napada džihadista na redakciju u Parizu, u kojem je poginulo 12 osoba, saopštio da će ostati odlučan u svojoj misiji i nastaviti da kritikuje sve religije.
Glavni urednik lista Žeral Bijar kazao je da će, uprkos pretrpljenim traumama, list nastaviti da kritikuje ne samo islam, već i hrišćanstvo, judaizam, kao i svaki institucionalizovani sistem vere, a u skladu sa svojom odbranom slobode izražavanja i francuskom formom sekularizma, prenosi radio RFI.
Na naslovnoj strani magazina povodom desete godišnjice napada prikazan je čitalac ''Šarli ebdoa'' koji sedi na vrhu puške, uz naslov "Neuništvi".
"Ideja o Bogu je kao i svaka druga, nije ni više ni manje dostojna poštovanja", kazao je Bijar, dodajući da, kao i sa svim drugim idejama, imamo pravo da joj se rugamo i osporavamo je, kao i onima koji tvrde da govore u njeno ime.
Napori Evropske federacije novinara ne prestaju, pogotovo kada su u pitanju ubistva medijskih radnika, a takvih slučajeva ima i u državama koje nisu u ratnim sukobima, kaže u intervjuu za Newsmax Balkans predsednica tog udruženja Maja Sever.
Podsećamo, napad se dogodio 7. januara 2015. godine kada su dvojica maskiranih naoružanih napadača upali u redakciju "Šarli ebdoa" u Parizu i otvorili vatru, ubili 12 ljudi, uključujući desetoro zaposlenih i dva policajca, a ranili 11 drugih osoba.
Napadače, braću Šerifa i Saida Kuašija, likvidirala je policija tri dana kasnije. Povod za napad bile su karikature proroka Muhameda koje "Šarli ebdo" često objavljuje.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
08:00
TRAŽIM REČ ( R )
Slušamo „glas naroda“ koji će imati pravo da „traži reč“. Vikend koji ne odmara, već ima cilj da pronađe odgovore za celu porodicu.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA ( R )
Predstavlja nastavak centralne informativne emisije „Presek“ i sastavni je deo popodnevnog informativnog bloka. Podrazumeva razgovor u studiju sa stručnim sagovornicima na temu dana u prepoznatljivom maniru Newsmaxa. Dinamika, stručnost, aktuelnost, više strana.
specijal
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
11:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
U akciji suzbijanja nelegalne gradnje uhapšeno je šest osoba, za koje postoji osnovana sumnja da su izgradili četiri stambena objekta na Ledinama u Beogradu, bez prethodno izdate građevinske dozvole.
Poslanica "Saveza Sara Vagenkneht" u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić optužila je Alternativu za Nemačku (AfD) da "patnju i nepravdu koja je učinjena Srbiji" zloupotrebljava u jeftine predizborne svrhe kako bi dobila glasove Srba iz dijaspore.
Pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata. Pripadnici UKP-a su po nalogu VJT u Beogradu priveli i Novaka Stajića, njegovog brata. U toku je hapšenje i više investitora.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata i protivpravno prisvojio 6,5 miliona evra, izjavio je glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će prihvatiti svaku odluku Izraela - i da nastavi sa drugom fazom sporazuma o primirju sa Hamasom i da obnovi borbene aktivnosti u Gazi.
Amerikanci su razočarani postupcima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, jer on ne nastoji da reši sukob, izjavio je izaslanik američkog predsednika za specijalne misije Ričard Grenel na Konferenciji konzervativne političke akcije.
Entoni Riko, jedan od branilaca američkog repera Šona "Didija" Kombsa, otkazao mu je punomoćje u krivičnom postupku za trgovinu ljudima u vezi sa seksom, pokazali su sudski dokumenti.
Na desetine hiljade ljudi okupilo se na ulicama Bratislave i drugih slovačkih gradova, pozivajući premijera Roberta Fica da podnese ostavku, što on odbija, prenosi Rojters.
Francuska i Estonija će u ponedeljak organizovati onlajn sastanak evropskih ministara odbrane na kojem će se razgovarati o tome kako pojačati podršku Ukrajini, prenosi Blumberg, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Nemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je popodne telefonom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, o trenutnoj vojnoj i humanitarnoj situaciji, kao i o načinima postizanja pravednog mira u Ukrajini, saopšteno je iz Šolcovog kabineta.
Evropa treba da godišnje investira oko 250 milijardi evra u odbranu da bi mogla da osigura svoju bezbednost bez podrške Sjedinjenih Američkih Država, što je suma koju bi Evropska unija mogla da obezbedi, s obzirom na svoju ekonomsku snagu, navodi se u objavljenoj studiji.
Komentari (0)