Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da carinska stopa od 80 odsto na kinesku robu "deluje ispravno", uoči novih trgovinskih pregovora sa Kinom koji će se tokom vikenda održati u Ženevi.
Najveća vojna parada u novijoj ruskoj istoriji, kako ju je nazvao predsednik Vladimir Putin, održana je na Crvenom trgu povodom 80. godišnjice pobede nad fašizmom, a kako je ocenio geopolitički analitičar Andrej Mlakar, mere bezbednosti bile su dodatno pooštrene.
Premijer Holandije Dik Shof izjavio je da bi Rusija u naredne tri godine mogla da ojača svoje vojne kapacitete duž severne evropske granice kako bi pokrenula novi rat.
Najmanje pet civila poginulo je tokom noći sa četvrtak na petak, a 14 je ranjeno u razmeni artiljerijske vatre indijskih i pakistanskih vojnika duž linije kontrole koja razdvaja sporni region Kašmir između dve zemlje, rekli su lokalni indijski i pakistanski zvaničnici.
U Moskvi je održana vojna parada organizovana povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovalo više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Rusije i drugih bezbednosnih struktura - FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, ali i strojevi drugih zemalja- učesnica rata.
Komentari (0)