Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Izvor: DW
18.09.2024. 13:09
Foto: Tanjug/AP/Matthias Schrader
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju. A da li je kod žena promenjen ideal muškosti? I zašto mladi više neće Ramba?, odgovore tražimo od psihološkinje Snežane Repac.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija u martu pretrpela najveće gubitke u celom ratu - više od 35.000 poginulih i povređenih.
Papa Lav XIV lično je predvodio vernike i nosio drveni krst na Krsnom putu, na Veliki petak koji obeležavaju katolici, kroz svih 14 stanica u rimskom Koloseumu, prenosi Vatikan njuz.
Bela kuća je zatražila 152 miliona dolara za ponovnu aktivaciju nekadašnjeg zatvorskog ostrva Alkatraz, nastavljajući prošlogodišnju inicijativu predsednika Donalda Trampa o prenameni ove popularne turističke destinacije u zalivu San Franciska.
U zemljotresu magnitude 5,8 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio delove Avganistana i zapadnog Pakistana, poginulo je najmanje osam ljudi u Avganistanu.
Još jedan borbeni avion američkog ratnog vazduhoplovstva srušio se u regionu Persijskog zaliva, a jedini pilot u njemu bezbedno je spasen, izjavila su dva američka zvaničnika.
Nakon godina problema sa rupama u siru ementaler, švajcarskim proizvođačima je dozvoljeno da koriste prah za perforaciju, kako bi čuveni proizvod zadržao autentičan izgled.
U kompleksu Habšan u Abu Dabiju, najvećem postrojenju za preradu prirodnog gasa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, izbila su dva požara u kojima je jedna osoba poginula, a četiri su lakše povređene, saopštila je kancelarija za medije Abu Dabija.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Kongres da podrži povećanje budžeta za odbranu za više od 40 odsto, odnosno na 1,5 biliona dolara za fiskalnu 2027. godinu.
Komentari (0)