Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Koliko Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj može da pomogne u sprečavanju akušerskog nasilja i da li zloupotrebljavamo ovaj termin? Zašto nam je potreban papir da pokažemo empatiju? Koliko se slučajeva akušerskog nasilja zaista procesuira? Za emisiju “Tražim reč” govore specijalista ginekologije i akušerstva dr Aleksandar Dobrosavljević, predsednica ginekološko-akušerske sekcije Srpskog lekarskog društva prof. dr Olivera Kontić, mama koja je doživela akušersko nasilje Vera Ignjatović, psihoterapeut Leonora Pavlica, advokatica Marina Mijatović i mama sedam dečaka Emilija Ivanišević.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA (R)
Zbog čega Tramp sebe naziva predsednikom Evrope I kako u Briselu to doživljavaju? Može li Evropa bez Amerike? Konačnih 15% carine na evropske proizvode koji se izvoze u SAD – predaja Evrope ili ne ? Gosti: Aleksandar Pavić, politikolog i Saša Adamović, istoričar
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Šefovi izraelskih bezbednosnih agencija upozorili su ministre tokom sastanka, koji je sazvao premijer Izraela Benjamin Netanjahu, da će planirano preuzimanje grada Gaze neizbežno dovesti do ubistva talaca, javio je izraelski javni servis Kan.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da takozvana "razmene teritorija" sa Rusijom neće zaustaviti rat u Ukrajini i da će se ruska ratna mašinerija zaustaviti "tek kada joj ponestane goriva".
Tajler Robinson, osumnjičen za ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka priznao je svom ocu da je izvršio atentat, nakon čega ga je on prijavio policiji, objavio je CNN.
Nemačka policija i tužilaštvo potvrdili su da je mladić (18) uhapšen i da mu je određen pritvor zbog sumnje da je usmrtio dvanaestogodišnjeg dečaka nakon verbalnog sukoba u gradu Nidernhalu na jugozapadu Nemačke.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija ubedljivom većinom glasova usvojila je deklaraciju u kojoj se navode "opipljivi, vremenski ograničeni i nepovratni koraci" ka rešenju o dve države između Izraela i Palestinaca, bez učešća palestinskog militantog pokreta Hamas, prenosi Rojters.
Poljska traži eskalaciju sukoba u Evropi. Prikazali su dva drona, ali nije moguće potvrditi njihovo rusko poreklo, rekao je geopolitičar Srđan Perišić u razgovoru za emisiju "Presek", komentarišući seriju dron-incidenata od Dunavske delte do poljskog vazdušnog prostora i reakcije NATO i EU.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Predsednik Nepala Ramčandra Paudel imenovao je bivšu predsednicu Vrhovnog suda Sušilu Karki za privremenu premijerku, prvu ženu na čelu vlade u istoriji zemlje.
Komentari (0)