Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Izvor: DW
18.09.2024. 13:09
Foto: Tanjug/AP/Matthias Schrader
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DOĐI DA SLUŠAMO PLOČE
Gramofonske ploče se vraćaju u muzičku industriju. Nosač zvuka na vinilu koji je najduže trajao, a zatim ga je devedesetih zamenilo digitalno vreme, poslednjih deset godina postaje sve popularniji. Dokumentarni serijal « Dekade » istražuje šta se promenilo i ko su novi kolekcionari ploča. Rok novinara i oni koji još uvek čuvaju ploče koje su kupili kao deca vode nas kroz istoriju, u vremena kada su se ploče teškom mukom nabavljale u Jugoslaviji. Kako su gramofonske ploče diktirale socijalni status mladih, ko ih je puštao na kućnim žurkama i da li ste ih samo kupovali kako bi privukli devojke i uputili im onaj čuveni pozov « Dođi da slušamo ploče » ?
dokumentarni
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
12:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
Nove cene putarina u Srbiji na snazi su od 1. januara, a visina putarine za jedan kilometar javnog puta uvećava se na osnovu dužine putnog objekta koji vozilo prelazi na javnom putu, saopštilo je danas Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD uspešno izvele napad velikih razmera na Venecuelu i njenog lidera, predsednika Nikolasa Madura. Tramp je potom na društvenoj mreži Truth social objavio fotografiju uhapšenog Madura sa povezom na očima.
Elitna specijalna jedinica američke vojske, poznata kao Delta Force, sprovela je napad u subotu kako bi uhvatila predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu ženu, rekli su izvori za CNN.
Zbog snežnih padavina u delovima Beograda koji su na uzvišenju dolazi do privremenih zastoja u saobraćaju, rečeno je u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) za Tanjug.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost razmatrane tri teme na koje su doneti određeni zaključci, kao i da je situacija u svetu složena, da poredak Ujedinjenih nacija važi samo na papiru i da dominira pravo sile i pravo jačeg.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Kolumbijom upravlja "bolestan čovek", optužujući predsednika te zemlje Gustava Petra da proizvodi i prodaje kokain Sjedinjenim Američkim Državama, uz tvrdnju da "to neće još dugo trajati", dodajući da mu američka intervencija u toj zemlju "zvuči dobro".
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da je kubanska vlada „ogroman problem“ i istakao da su Kubanci, a ne Venecuelanci, čuvali Nikolasa Madura pre njegovog hapšenja, ali je odbio direktno da kaže da li bi Kuba mogla biti sledeća meta predsednika Donalda Trampa.
Dok su pojedini građani Venecuele slavili hapšenje predsednika Venecuele Nikolasa Madura, učesnici protesta u toj zemlji, kao i u drugim delovima sveta ocenili su američku operaciju kao prekoračenje ovlašćenja i napad na suverenitet Venecuele, piše CNN.
Poslednjih 16 osoba koje su poginule u požaru u baru na dočeku Nove godine u švajcarskom planinskom odmaralištu Kran Montana, su identifikovane, saopštila je švajcarska policija.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zapretio je novoj predsednici Venecuele Delsi Rodriges vojnim akcijama, ako ne bude radila ono što on želi.
Dok je u Nemačkoj zabeleženo minus 15 stepeni Celzijusovih, Skandinavija se suočava sa ekstremnim talasom hladnoće - sa temperaturama i do minus 40 stepeni Celzijusovih.
Hapšenje Nikolasa Madura u Venecueli odjeknulo je širom sveta, a posledice tog događaja mogu imati dubok uticaj na globalno tržište energije. Analitičar Ljubomir Đurić rekao je za Newsmax Balkans da je nafta jedan od okidača sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele.
Veliki deo bezbednosnog tima nekadašnjeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura poginuo je u američkoj raciji koja je dovela do njegovog hapšenja, izjavio je venecuelanski ministar odbrane, general Vladimir Padrino, u televizijskom obraćanju.
Komentari (0)