Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Autor Boris Brezo kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogoliće događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
AMERIČKI SAN NA SRPSKI NAČIN
Upoznajte naše ljude koji su krenuli u nepoznato i sa druge strane Atlantika ostvarili svoj američki san. Lične ispovesti Srba o životu u Americi, o napornom radu, hrabrosti, upornosti i veri u sebe. Kako su svoje snove ostvarili danas uspešni naučnici, umetnici, advokati, lekari, preduzetnici i humanitarci.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Studentski protest "Vostani Serbije" biće održan u nedelju, 1. juna u 32 grada širom Srbije, a, kako su studenti naveli na društvenim mrežama, zahtev je da se raspišu izbori.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
Britanski "Gardijan" objavio je da je porodica predsednika Republike Srpske (RS), Milorada Dodika, u proteklim mesecima kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarala o uslovima Dodikovog odlaska iz BiH. O ovoj temi za "Otvori oči" pričaju Mlađen Cicović, Branko Pavlović i Ivana Marić.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Francuske vlasti saopštile su da su dva navijača poginula i da je jedan policajac u komi posle proslave pobede fudbalskog kluba "Pari Sen Žermen" (PSŽ) u Ligi šampiona. Takođe, privedeno je više od 550 ljudi.
Istražni komitet Rusije saopštio je da su incidenti sa eksplozijama na železničkim prugama u Brjanskoj i Kurskoj oblasti klasifikovani kao teroristički napadi.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio je preostale lidere militantne grupe Hamas da su oni "sledeći", nakon što je Tel Aviv potvrdio da je bivši vođa Muhamed Sinvar ubijen u Pojasu Gaze pre nekoliko nedelja.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da u ovom trenutku nema jasnih informacija o tome s čime će ruska strana izaći na najavljenim pregovorima u Istanbulu, zakazanim za ponedeljak.
U najnovijem izdanju emisije "Puls planete" Newsmax Balkans analizirali smo ključne aspekte savremenog američkog liderstva kroz poređenje pristupa Donalda Trumpa i Joea Bidena kroz sveobuhvatan uvid u razlike između dva modela upravljanja državom.
Američki savezni sudija sprečio je administraciju predsednika SAD Donalda Trampa da poništi radne dozvole i druge dokumente koji obezbeđuju pravni status za oko 5.000 Venecuelanaca, koji su deo grupe od skoro 350.000 ljudi, čiju je privremenu pravnu zaštitu Vrhovni sud SAD ukinuo.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je, reagujući na kritike američkog ministra odbrane Pita Hegseta na račun evropskih izdvajanja za vojsku, da se one mogu opisati kao "gruba ljubav", jer je u njegovom govoru bilo i sasvim pozitivnih tonova o Evropi.
Komentari (0)