Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
U emisiji ''Otvori oči'' u četvrtak, 18.09. gledaćete: 1. Protesti, pad vlade, moguć povratak vođe desnice, da li je Francuska u krizi? 2. Hoće li izmene Krivičnog zakonika konačno ujediniti struku ili ponovo vratiti Nacrt zakona na doradu? 3. Može li ograničavanje cena kirija biti spas za mlade ili postati opasnost za tržište?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Odnosi Crne Gore i Hrvatske pogoršani su nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen. Zvanični Zagreb je od tada na listu neriješenih pitanja stavio naziv bazena u Kotoru, pitanje odštete zatočenicima u logoru Morinj, uz ranije zahtjeve da se Hrvatskoj vrati brod Jadran za koga zvanična Podgorica tvrdi da je njeno vlasništvo. Osim toga glavni spor granica na Prevlaci, strateški važna za Crnu Goru, ostaje po strani. Da li je Hrvatska prešla mjeru u zahtjevima, pokazuju li crnogorski zvaničnici državničko dostojanstvo ili im je pregovaračka pozicija preslaba zbog činjenice da je susjed EU članica? Na ta i druga pitanja odgovara gost emisije Dijagnoza, bivši šef crnogorske diplomatije Miodrag Lekić.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.
Protestna šetnja koju su organizovali roditelji učenika Osnovne škole "Pavle Savić" na Mirijevu, nezadovoljni stanjem u toj školi, počela je oko 19.30 sati, a njima su se pridružili i roditelji i deo zaposlenih Vazduhoplovne akademije i Pete beogradske gimnazije.
Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama u izjavio je da se SAD, nakon ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, nalazi na "prelomnoj tački", dodajući, međutim, da političko nasilje "nije novo" i da se dešavalo u određenim periodima istorije Amerike.
Velika Britanija će formalno priznati palestinsku državu ovog vikenda, nakon što američki predsednik Donald Tramp, koji se protivi toj odluci, bude otputovao iz te zemlje nakon državne posete, piše Tajms, pozivajući se na izvore.
Ujedinjene nacije su saopštile da su žene u Pojasu Gaze primorane da se porađaju na ulicama, zbog izraelskih vojnih operacija koje traju od oktobra 2023. godine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsednicom Evropskog parlamenta Robertom Mecolom u Kijevu, da budžet za jednu godinu rata iznosi 120 milijardi dolara.
Britanski kralj Čarls Treći i kraljica Kamila dočekali su američkog predsednika Donalda Trampa i njegovu suprugu Melaniju ispred zamka Vindzor. Tokom posete, Tramp je u jednom trenutku hodao ispred britanskog kralja. Američki mediji se pitaju da li je šef Bele kuće na taj način prekršio protokol.
Sjedinjene Američke Države poništavaju i odbijaju vize ljudima koji slave ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Komentari (0)