Nemačka nastavila deportaciju političkih azilanata u Srbiju, među njima i osuđeni kriminalci
Nemačke vlasti su u utorak proterale 36 osoba u Srbiju i Severnu Makedoniju. Radi se uglavnom o osobama kojima je odbijan zahtev za političkim azilom, a među njima su i osuđeni kriminalci.
Izvor: DW
18.09.2024. 13:09
Foto: Tanjug/AP/Matthias Schrader
Prvi čarter u sklopu najnovije deportacijske ofanzive nemačke vlade poleteo je pre dve nedelje za Avganistan. Drugi u utorak (17. septembra) iz Hamburga za Beograd i Skoplje. U njemu se, kako javlja dnevnik Bild, nalazi 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga ne polažu pravo na ostanak u Nemačkoj.
Čarter let poljske kompanije “Enter Air” je zakupila najsevernija nemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein, pa se pretpostavlja da su deportovani i bili prijavljeni u ovoj pokrajini.
Srbija nije Avganistan
Međutim, za razliku od čartera za Kabul krajem avgusta, ovaj let nije nikakva senzacija. Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada ne gaji nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu i organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter u Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.
Nacistički lider Adolf Hitler više neće biti počasni građanin gradića pored Bona, a, kako piše Dojče vele, za tu odluku zaslužni su učenici desetog razreda Gimnazije Zibengebirge (SIBI) u Bad Honefu koji su za to podneli inicijativu koju je potpisalo više od 1.300 ljudi.
Poljski premijer Donald Tusk kritikovao je odluku Nemačke da pooštri kontrolu na svojim kopnenim granicama, uputivši danas poziv da se održe hitne konsultacije sa drugim pogođenim zemljama i zatraživši veću podršku imigracionoj politici Varšave.
Organizacije za ljudska prava i u slučaju zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava pogotovo kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i Kosovo.
Pravilo o zapadnom Balkanu
Zemlje zapadnog Balkana su još 2014. zbog ogromnog broja podnositelja zahteva za azilom kojima je zahtev odbijen, proglašene tzv. sigurnim zemljama. To znači da osobe iz ovih zemalja mogu biti proterane nakon skraćenog postupka provere.
Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. uvela tzv. pravilo o zemljama zapadnog Balkana koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima ovih zemalja. Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, se pokazalo uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.
Pritisak na vladu
Nakon izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice koje se zalažu za ograničenje nereguliranih migracija, pritisak na saveznu vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka u Nemačkoj je povećan. Pritisku je doprinela i činjenica da je napadač koji je u avgustu u Solinigenu na gradskom festivalu ubio troje ljudi i teško povredio desetak, Sirijac kojeg su vlasti propustile da proteraju u Bugarsku.
U nemačkim medijima se svako malo pojavljuju priče o osobama koje se nakon dugog niza godina i višestrukog proterivanja u zemlju porekla vraćaju u Nemačku da bi pokušale ipak da dođu do boravišnog statusa.
Poslednji medijski eksponiran slučaj je proterivanje jednog Roma iz Srbije kojeg su vlasti u južnonemačkom Vajblingenu proterale uprkos činjenici da u Nemačkoj živi njegovih pet maloletnih ćerki od kojih su četiri nemačke državljanke.
Da li su radne akcije bile produžetak partizanske etike solidarnosti? Zašto su radne akcije istovremeno bile i socijalistički ritual i infrastrukturni poduhvat? Šta su sve izgradili mladi Jugoslavije u radnim akcijama? Odgovore tražimo od istoričara Vidoja Golubovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije I Hrvatske, do Bugarske I Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Poljoprivrednici će širom Srbije blokirati puteve, a mlekari iz Mrčajevaca koji su i započeli proteste pre šest dana, najavili su radikalizaciju od srede i potpunu blokadu starog puta Čačak–Kraljevo.
Luksuzni automobil "Mercedes G 800 4x4²", u vlasništvu jutjubera i influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka Prase", izgoreo je tokom noći u Beogradu na vodi, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati "Srbija" uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Sretenja - Dana državnosti Srbije.
Bivša ministarka prosvete Crne Gore Vesna Bratić uhapšena je u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Ona je bila član Vlade nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića.
Ruski opozicionar i svetski šahovski prvak Gari Kasparov ocenio je da su pregovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom besmisleni, dokle god ne bude jasno definisana prava suština rata, a to je, kako je naveo, Putinova želja da obnovi rusko-imperijalistički uticaj u istočnoj Evropi.
Zapad i jugozapad Francuske pogodile su poplave nakon prolaska oluje Nils i porasta vodostaja mnogih reka, a situacija je alarmantna u Žirondi, gde su polja, šume, putevi i kuće pod muljevitom vodom koja se izlila iz korita Garone, javljaju francuski mediji.
Politički deo trilateralnih mirovnih pregovora u Ženevi između Ukrajine i Rusije u kojima posreduju Sjedinjene Američke Države završen je za danas, ali se vojni predstavnici obe strane i dalje sastaju, rekao je za Rojters izvor upoznat sa situacijom.
"U razgradnji" to je bio naziv ovogodišnje Minhenske bezbednosne konferencije. Svet više nije isti kao pre, istakli su svetski lideri, upravo zato što nestaju stari mehanizmi i veze, a novi još nisu nastali.
Predsednik SAD Donald Trump izjavio je da će biti "indirektno" uključen u razgovore između Irana i SAD o nuklearnom programu Teherana, dodajući da veruje da Iran želi da postigne dogovor.
Muškarac iz severne Švedske osumnjičen je da je eksploatisao svoju suprugu i organizovao pružanje seksualnih usluga sa njom za najmanje 120 muškaraca, a protiv njega u martu će biti podignuta optužnica za teško podvođenje, saopštilo je švedsko tužilaštvo.
Bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton optužila je administraciju predsednika Sjedinjenih Američkih Država za "zataškavanje" u vezi sa postupanjem prema dokumentima koji se odnose na osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna.
Komentari (0)