Zelenski: Nikada neću prihvatiti potencijalni sporazum o primirju koji su dogovorile SAD i Rusija bez Ukrajine
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nikada neće prihvatiti potencijalni sporazum o primirju koji su dogovorile SAD i Rusija bez Ukrajine.
"Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada. Ovo je rat u Ukrajini, protiv nas i to su naši ljudski gubici", rekao je on u intervjuu za NBC njuz.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da ukrajinski i američki tim rade na datumu njegove posete Beloj kući i organizaciji sastanka sa predsednikom SAD Donaldom Trampom kako bi razgovarali o daljim koracima ka miru u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je po dolasku na Minhensku bezbednosnu konferenciju da su dosadašnji razgovori sa američkim predsednikom Donaldom Trampom "definitivno nedovoljni" za oblikovanje plana za mir.
Lideri zemalja članica NATO nikada nisu obećali Ukrajini da će postati članica Alijanse ako bude sklopila mirovni sporazum sa Rusijom, izjavio je generalni sekretar tog saveza Mark Rute.
"Nemam datum (za posetu Vašingtonu), ali smo razgovarali o tome da se sastanemo i da naši timovi počnu rade na tome da se to i ostvari", rekao je Zelenski u intervjuu za NBC njuz.
Zelenski je izjavio i da mu je Tramp dao svoj privatni broj telefona i rekao mu da može da ga pozove kad god poželi. Zelenski je takođe zahvalio predsedniku SAD Donaldu Trampu na podršci Ukrajini, ali je istakao da ne postoji "nijedan lider na svetu koji bi zaista mogao da sklopi dogovor sa Putinom bez nas".
"(Putin) ne želi nikakav mir. Ali mislim da se on zaista malo plaši predsednika Trampa, i mislim da predsednik ima tu šansu i da je jak, i mislim da zaista može da gurne Putina na mirovne pregovore", naveo je Zelenski.
On je istovremeno zamolio Trampa da "ostane odan Ukrajini", rekavši da su "male šanse" da Ukrajina opstane bez podrške SAD.
Foto: Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service via AP
"Veoma bih želeo da Ukrajina bude prioritet za Trampa, a ne Rusija. I nadam se da smo važniji", rekao je ukrajinski predsednik.
On je istakao da je Ukrajina strateški važnija za SAD od Rusije, kao i da Ukrajina i SAD dele zajedničke vrednosti. Zelenski je rekao da veruje Trampu, ali je upozorio da Putinu ne treba verovati kada kaže da želi primirje, jer se radi, kako je rekao, o pregovorima sa "ubicom" i "teroristom".
Povratak teritorije putem diplomatije
On je napomenuo da je Ukrajina voljna da prepusti deo profita od minerala SAD, ukoliko Kijev dobije bezbednosne garancije od Vašingtona.
"Pomozite nam da se odbranimo i zajedno ćemo zaraditi na tome. Ako nam ne budu date bezbednosne garancije Sjedinjenih Država, verujem da ekonomski sporazum neće funkcionisati. Sve mora da bude fer", rekao je Zelenski.
Komentarišući ocenu američkog ministra odbrane Pita Hegseta da nije realistično da Ukrajina povrati granice od pre 2014, Zelenski je rekao ga ukrajinski zakon sprečava da prizna da okupirane teritorije pripadaju Rusiji.
On je ipak priznao da bi bio spreman da razgovara o odustajanju od okupirane teritorije u okviru diplomatskog sporazuma kojim bi Ukrajina mogla da se pridruži NATO. Istakao je da će u budućnosti Ukrajina težiti da povrati izgubljene teritorije putem diplomatije, ali da su ljudski životi za sada prioritet.
Posle Ukrajine, Poljska i Litvanija?
Zelenski je takođe rekao da i dalje misli da je moguće da Ukrajina može da pobedi u ratu isključivo vojnim putem. Pozivajući se na obaveštajne podatke koje je Ukrajina podelila sa saveznicima o tekućim vojnim vežbama ruske vojske u Belorusiji, Zelenski je upozorio na mogućnost ruske invazije na drugim mestima u Evropi ovog leta.
"Znajući da Putin nije uspeo da nas okupira, ne znamo kuda će. Postoje rizici da to mogu da budu Poljska i Litvanija, jer će Putin voditi rat protiv NATO", rekao je Zelenski.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
U emisiji GradjaNIN između ostalog pitaćemo profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu Bojana Vranića šta možemo da očekujemo od 1. novembra kada bi trebalo da počne počne nova akademska godina i šta je to moguća “koalicija nevoljnih”. U drugom delu emisije o stanju u kulturi razgovaraćemo sa Miroslavom Mogorovićem, filmskim producentom i programskim direktorom FEST-a
Film je autentična, dokumentarna freska borbe radničke klase Jugoslavije i njene avangarde KPJ, da naoruža svoje redove najjačim oružjem u borbi za svoje oslobođenje od eksploatacije, protiv kapitalizma i burzoazije — marksističko-lenjinističkom teorijom. Od osnivanja KPJ, najistaknutiji komunisti teže da preko partijskih škola i kurseva, i drugih oblika rada, obrazuju kadrove, i pripreme ih za postojeće bitke. Film se bavi svim oblicima marksističkog školovanja kroz dugu istoriju KPJ. Dokumentarnim sredstvima on gradi fresku najvažnijih oblika toga rada širom zemlje, kroz istorijske periode. Posebnu vrednost i autentičnost filmu daju revolucionari komunisti, istaknuti borci radničke klase, koji svedoče o pređenom putu KPJ do našeg vremena.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Generalna skupština Ujedinjenih nacija ubedljivom većinom glasova usvojila je deklaraciju u kojoj se navode "opipljivi, vremenski ograničeni i nepovratni koraci" ka rešenju o dve države između Izraela i Palestinaca, bez učešća palestinskog militantog pokreta Hamas, prenosi Rojters.
Poljska traži eskalaciju sukoba u Evropi. Prikazali su dva drona, ali nije moguće potvrditi njihovo rusko poreklo, rekao je geopolitičar Srđan Perišić u razgovoru za emisiju "Presek", komentarišući seriju dron-incidenata od Dunavske delte do poljskog vazdušnog prostora i reakcije NATO i EU.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da njegovo strpljenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom "ističe" i najavio nove oštre ekonomske mere protiv Moskve, zbog zastoja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom.
Predsednik Nepala Ramčandra Paudel imenovao je bivšu predsednicu Vrhovnog suda Sušilu Karki za privremenu premijerku, prvu ženu na čelu vlade u istoriji zemlje.
Američka policija objavila je fotografiju Tajlera Robinsona (22) koji se sumnjiči da je usmrtio američkog patriotu Čarlija Kirkabile, a tamošnje vlasti saopštile su da su na mesima kojima je ubijen ugravirane reči italijanske partizanske pesme "Bella Ciao" ("Bela, ćao"), kao i "Hej, fašisto".
Oženjeni doktor Suhail Andžum priznao je britanskom Medicinskom tribunalu da je imao seksualni odnos sa medicinskom sestrom u operacionoj sali dok je pacijent bio pod anestezijom.
Veliki požar izbio je u internatu jedne srednje škole u francuskom gradu Lilu, a svi učenici i zaposleni su uspešno evakuisani, prenose francuski mediji.
Komentari (0)