Zelenski: Nikada neću prihvatiti potencijalni sporazum o primirju koji su dogovorile SAD i Rusija bez Ukrajine
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nikada neće prihvatiti potencijalni sporazum o primirju koji su dogovorile SAD i Rusija bez Ukrajine.
"Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini, nikada. Ovo je rat u Ukrajini, protiv nas i to su naši ljudski gubici", rekao je on u intervjuu za NBC njuz.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da ukrajinski i američki tim rade na datumu njegove posete Beloj kući i organizaciji sastanka sa predsednikom SAD Donaldom Trampom kako bi razgovarali o daljim koracima ka miru u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je po dolasku na Minhensku bezbednosnu konferenciju da su dosadašnji razgovori sa američkim predsednikom Donaldom Trampom "definitivno nedovoljni" za oblikovanje plana za mir.
Lideri zemalja članica NATO nikada nisu obećali Ukrajini da će postati članica Alijanse ako bude sklopila mirovni sporazum sa Rusijom, izjavio je generalni sekretar tog saveza Mark Rute.
"Nemam datum (za posetu Vašingtonu), ali smo razgovarali o tome da se sastanemo i da naši timovi počnu rade na tome da se to i ostvari", rekao je Zelenski u intervjuu za NBC njuz.
Zelenski je izjavio i da mu je Tramp dao svoj privatni broj telefona i rekao mu da može da ga pozove kad god poželi. Zelenski je takođe zahvalio predsedniku SAD Donaldu Trampu na podršci Ukrajini, ali je istakao da ne postoji "nijedan lider na svetu koji bi zaista mogao da sklopi dogovor sa Putinom bez nas".
"(Putin) ne želi nikakav mir. Ali mislim da se on zaista malo plaši predsednika Trampa, i mislim da predsednik ima tu šansu i da je jak, i mislim da zaista može da gurne Putina na mirovne pregovore", naveo je Zelenski.
On je istovremeno zamolio Trampa da "ostane odan Ukrajini", rekavši da su "male šanse" da Ukrajina opstane bez podrške SAD.
Foto: Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service via AP
"Veoma bih želeo da Ukrajina bude prioritet za Trampa, a ne Rusija. I nadam se da smo važniji", rekao je ukrajinski predsednik.
On je istakao da je Ukrajina strateški važnija za SAD od Rusije, kao i da Ukrajina i SAD dele zajedničke vrednosti. Zelenski je rekao da veruje Trampu, ali je upozorio da Putinu ne treba verovati kada kaže da želi primirje, jer se radi, kako je rekao, o pregovorima sa "ubicom" i "teroristom".
Povratak teritorije putem diplomatije
On je napomenuo da je Ukrajina voljna da prepusti deo profita od minerala SAD, ukoliko Kijev dobije bezbednosne garancije od Vašingtona.
"Pomozite nam da se odbranimo i zajedno ćemo zaraditi na tome. Ako nam ne budu date bezbednosne garancije Sjedinjenih Država, verujem da ekonomski sporazum neće funkcionisati. Sve mora da bude fer", rekao je Zelenski.
Komentarišući ocenu američkog ministra odbrane Pita Hegseta da nije realistično da Ukrajina povrati granice od pre 2014, Zelenski je rekao ga ukrajinski zakon sprečava da prizna da okupirane teritorije pripadaju Rusiji.
On je ipak priznao da bi bio spreman da razgovara o odustajanju od okupirane teritorije u okviru diplomatskog sporazuma kojim bi Ukrajina mogla da se pridruži NATO. Istakao je da će u budućnosti Ukrajina težiti da povrati izgubljene teritorije putem diplomatije, ali da su ljudski životi za sada prioritet.
Posle Ukrajine, Poljska i Litvanija?
Zelenski je takođe rekao da i dalje misli da je moguće da Ukrajina može da pobedi u ratu isključivo vojnim putem. Pozivajući se na obaveštajne podatke koje je Ukrajina podelila sa saveznicima o tekućim vojnim vežbama ruske vojske u Belorusiji, Zelenski je upozorio na mogućnost ruske invazije na drugim mestima u Evropi ovog leta.
"Znajući da Putin nije uspeo da nas okupira, ne znamo kuda će. Postoje rizici da to mogu da budu Poljska i Litvanija, jer će Putin voditi rat protiv NATO", rekao je Zelenski.
Predstavlja nastavak centralne informativne emisije „Presek“ i sastavni je deo popodnevnog informativnog bloka. Podrazumeva razgovor u studiju sa stručnim sagovornicima na temu dana u prepoznatljivom maniru Newsmaxa. Dinamika, stručnost, aktuelnost, više strana.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specjial
21:00
PRESEK PLUS
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
U akciji suzbijanja nelegalne gradnje uhapšeno je šest osoba, za koje postoji osnovana sumnja da su izgradili četiri stambena objekta na Ledinama u Beogradu, bez prethodno izdate građevinske dozvole.
Pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata i protivpravno prisvojio 6,5 miliona evra, izjavio je glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata. Pripadnici UKP-a su po nalogu VJT u Beogradu priveli i Novaka Stajića, njegovog brata. U toku je hapšenje i više investitora.
Uprava kriminalističke policije je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu počela sa pretresima i privođenjima osumnjičenih na više lokacija u Nišu u nastavku akcije borbe protiv korupcije. Bivša gradonačelnica Dragana Sotirovski privedena je na graničnom prelazu Preševo.
Nemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je popodne telefonom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, o trenutnoj vojnoj i humanitarnoj situaciji, kao i o načinima postizanja pravednog mira u Ukrajini, saopšteno je iz Šolcovog kabineta.
Evropa treba da godišnje investira oko 250 milijardi evra u odbranu da bi mogla da osigura svoju bezbednost bez podrške Sjedinjenih Američkih Država, što je suma koju bi Evropska unija mogla da obezbedi, s obzirom na svoju ekonomsku snagu, navodi se u objavljenoj studiji.
Poslanica "Saveza Sara Vagenkneht" u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić optužila je Alternativu za Nemačku (AfD) da "patnju i nepravdu koja je učinjena Srbiji" zloupotrebljava u jeftine predizborne svrhe kako bi dobila glasove Srba iz dijaspore.
Nemački i švedski organi za sprovođenje zakona, uz podršku Evropola, izvršili su pretrese kuća tri osobe u Hamburgu u Nemačkoj i u Švedsko,j koje su osumnjičene da su povezane sa slučajem ubistva Nenada Gajanovića Gaje u Nemačkoj 1996. godine, a koji je bio umešan u kriminalne krugove.
Tim kineskih naučnika otkrio je novi koronavirus kod slepih miševa sa potencijalnim rizikom od prenošenja sa životinja na ljude, ali rizik od njegove pojave u ljudskoj populaciji na treba preuveličavati, objavio je hongkonški list "Saut čajna morning post".
Mogući sastanak američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina umnogome će zavisiti od napretka u okončanju rata u Ukrajini, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je na sastanku ministara spoljnih poslova država G20 u Južnoafričkoj Republici da je na sastanku sa američkim kolegama u Rijadu dogovoreno da "međunarodne odnose treba graditi na osnovu priznanja da svaka zemlja ima svoje nacionalne interese".
Komentari (0)