Mijat Kostić: Koja je buduća Trampova politika prema Iranu?
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavio se politikom prema Iranu koju bi u budućnosti mogla da sprovodi administracija predsednika SAD Donalda Trampa.
Tokom svog prethodnog mandata, Donald Tramp je radikalno preoblikovao američki pristup Iranu, postavljajući osnove za ono što je kasnije postalo poznato kao politika maksimalnog pritiska. Ovaj pristup, vođen sloganom "America First", podrazumevao je kombinaciju oštrih ekonomskih sankcija, vojnih mera i diplomatske izolacije, s ciljem smanjenja iranskog uticaja na Bliskom istoku.
Jedan od najznačajnijih poteza Trampove administracije bio je povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Tramp je sporazum, koji je potpisalo sedam aktera – Iran, Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka i Evropsku uniju – nazvao "najgorim sporazumom u istoriji".
Cilj sporazuma bio je ograničavanje iranskog nuklearnog programa i smanjenje kapaciteta obogaćenog uranijuma u zamenu za ukidanje međunarodnih sankcija. To je uključivalo i smanjenje broja centrifuga ali i omogućavanje međunarodnih inspekcija nuklearnih objekata, čime bi se sprečilo razvijanje nuklearnog oružja. Dok je predsednik Obama ovaj sporazum predstavljao kao ključni diplomatski uspeh i temelj za smanjenje tenzija na Bliskom istoku, Trampova odluka o povlačenju bila je uvod u uspostavljane nove spoljnopolitičke doktrine SAD-a: da ne prihvata kompromise sa izazivačima i državama koje smatra pretnjom za nacionalnu bezbednost.
Glavne karakteristike Trampovog pritiska
Trampova administracija se oslanjala na nekoliko osnovnih instrumenata u sprovođenju svoje politike prema Iranu. Nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma, SAD su ponovo uspostavile i dodatno pooštrile sankcije usmerene na iranski naftni sektor i finansijske tokove, s ciljem da se Teheranu onemogući finansiranje regionalnih aktivnosti i paravojnih operacija.
Što se tiče diplomatskog delovanja, Trampova retorika i spoljnopolitičke odluke konstantno su usmerene ka stvaranju međunarodnih koalicija protiv režima u Teheranu. U cilju toga, Tramp je uspeo da približi interese Izraela sa interesima arapskih zemalja kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar i diplomatski izdejstvuje normalizaciju odnosa između ovih zemalja. Pojačana saradnja ovih država sa Amerikom dodatno je otežala poziciju Teherana i umanjila projektovanu moć Irana u regionu.
Pored toga, produžena američka vojna angažovanost u regionu korišćena je kao dodatno sredstvo da se suzbije širenje iranskog uticaja. Podrška pobunjenicima u Siriji i pomoć Izraelu u borbi protiv iranskih proksija kao što su Hamas i Hezbolah imali su za cilj i da unište sve orgaanizovane militantne grupe koje su produžena ruka režima u Teheranu. Ubistvo generala Sulejmanija je bio vrhunac Trampove agresivne politike prema Iranu i nedvosmisleno je signaliziralo da je SAD spremna i na eskalaciju sukoba.
Oslabljena pozicija Irana nakon pada Asada
Pad dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara al-Asada predstavljao je značajan preokret u regionalnoj dinamici. Sirija je bila ključni partner u iranskoj vojno-političkoj mreži koja se bori protiv Izraela i američkog uticaja u regionu, zajedno sa šiitskim grupacijama u Libanu, Iraku i Jemenu.
Nakon pada Asadove vlade, Iran gubi ključnog saveznika ali i koridor za širenje svog političkog i vojnog uticaja. Naime, Sirija je bila centralni logistički centar za transport oružja Hamasu i Hezbolahu, ali i idealna pozicija za direktno vojno delovanje protiv Izraela. Gubitak teritorijalne povezanosti sa ostacima svojih proksi organizacija, kao i geografska odsečenost od Izraela predstavljaju veliki strateški poraz za Teheran.
U novonastalim okolnostima, oslabljena regionalna pozicija Irana će dodatno ohrabriti Trampa da pojača pritiske. Ekonomske sankcije, koje su značajno oslabile iransku ekonomiju, verovatno će ostati osnovni alat u budućim strategijama. Ovaj pritisak će se, najverovatnije, nastaviti ili čak pooštriti, naročito ukoliko se otkriju novi pokušaji Irana da proširi svoj uticaj ili razvije nuklearni program. Iako je odbacio nuklearni sporazum iz 2015., postoji mogućnost da Tramp pokrene pregovore o novom sporazumu ali pod uslovima koje bi diktirala Amerika. Ovakva strategija imala bi za cilj da dodatno ograniči iranske nuklearne kapacitete i bila bi u skladu sa Trampovom izjavom da Iran neće imati nuklearno oružje dok god je on predsednik. Pored toga, prisutnost američkih snaga u Sriiji i Iraku, može biti dodatno sredstvo za sprečavanje konsolidacije iranskog uticaja u regionu i uspostavljanje novih proksi grupa. Takođe jačanje anti-šiitskih snaga u regionu, u saradnji sa Saudijskom Arabijom, Turskom i drugim arapskim državama će dodatno sprečiti širenje militantnih organizacija finansiranih od strane Irana. Ukoliko se spoljna politika nove sirijske vlade bude uskladila sa interesima ostatka sunitskog sveta, Iran bi tada bio okružen političkim protivnicima, a to bi Trampa ohrabrilo za pojačanje pritiska.
Administracija odlazećeg američkog predsednika Džozefa Bajdena zabrinuta je da bi Iran mogao da napravi nuklearno oružje, izjavio je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan.
Bivši predsednik SAD i kandidat republikanaca na predstojećim predsedničkim izborima Donald Tramp izjavio je da Iran možda stoji iza nedavnih pokušaja njegovog ubistva.
Uz sve to, dugoročni ekonomski pritisak i međunarodna izolacija mogli bi uticati na unutrašnju politiku Irana. U slučaju socijalnih nemira ili političkih nesuglasica unutar samog Irana, režim u Teheranu može dodatno biti oslabljen i u nezavidnoj pregovaračkoj poziciji.
Dalji razvoj američko-iranskih odnosa zavisiće od brojnih faktora, poput unutrašnje političke situacije u obe zemlje, međunarodnih odnosa i promena u regionalnoj geopolitičkoj ravnoteži. Ako Trampova administracija nastavi strategiju maksimalnog pritiska, Iran bi mogao postati još nestabilniji, ali bi i rizik od sukoba na Bliskom istoku porastao. Istovremeno, Teheran će pokušavati da održi svoje strateške pozicije i regionalni uticaj, ali će ekonomske poteškoće i politički pritisci značajno ograničiti njegov manevarski prostor. Ključno pitanje ostaje da li će se pronaći diplomatsko rešenje koje bi omogućilo smanjenje tenzija i stabilniji odnos ili će neprijateljstvo između dve strane i dalje dominirati.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
U kakvom stanju Srbija dočekuje Svetski dan pasa, koje mere ne deluju a koje su nam hitno potrebnei generalno Šta nam donosi novi zakon o dobrobiti životinja? Gosti u studiju: Jelena Jevtović, pravnica i aktivistkinja, Branko Marić, kinolog
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li je srpska avangarda evropskom modernizmu dala lokalni, ali i autentični ton? Da li je dokazala da i mala sredina može biti učesnik svetskih umetničkih tokova? Odgovore tražimo od Gojka Tešića, autora knjige "Manifesti srpske avangarda"
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su N. O. (24) iz Užica, zbog sumnje da je nožem povredio četvoricu 19-godišnjih mladića u tom gradu.
U beogradskom naselju Krnjača u nedelju oko 11 sati pre podne, automobil je udario osmogodišnje dete i pobegao sa mesta nesreće, saznaje Newsmax Balkans.
Medvedi sa Čemerna kod Kraljeva, u više navrata su tokom leta silazili sa planine i zalazili duboko u obližnja sela pričinivši pritom veliku štetu na imanjima. Ljudi strahuju da će medvedi i druga divljač, koja godinama unazad pustoši selo, prići bliže domaćinstvima gde čuvaju stoku i letinu.
Egipat je rasporedio oko 40.000 vojnika na severnom delu Sinaja, duž 12 kilometara granice sa Pojasom Gaze, zbog straha da bi masovna evakuacija civila sa severa Gaze mogla da dovede do bekstva Palestinaca preko granice, preneli su arapski i hebrejski mediji.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da uvede ekonomske sankcije Rusiji, ako ruski predsednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre, upozoravajući na ozbiljne posledice.
U šumskim požarima je ove godine na području Evropske unije izgorelo više od milion hektara zemljišta, što je najveće područje od kada je 2006. počelo zvanično praćenje situacije, javlja Rojters.
Izraelska vojska je saopštila da je cilj napada na bolnicu u Gazi u kojem je u ponedeljak poginulo 20 osoba, uključujući pet novinara, bila kamera palestinske organizacije Hamas, korišćena za praćenje izraelskih snaga.
Dogovor Donalda Trampa i Vladimira Putina o ustupanju okupiranih teritorija Ukrajine prkosio bi međunarodnom pravu, a njen Ustav zabranjuje promenu granica bez referenduma. U emisiji Stav dana advokati Aleksandar Cvejić i Goran Petronijević objasnili su posledice i moguće efekte na druga žarišta.
Porodica tinejdžera koji se ubio u aprilu ove godine u američkoj saveznoj državi Kalifornija optužila je bot veštačke inteligencije ChatGPT kompanije OpenAI da je odgovoran za smrt njihovog sina, preneli su američki mediji.
Lider britanske desničarske Reformističke stranke Najdžel Faraž izjavio je da bi u svom prvom mandatu, ukoliko osvoji izbore, deportovao do 600.000 ilegalnih migranata ako pobedi na narednim parlamentarnim izborima.
Vatrogasci u Hamburgu uspeli su da ugase veliki požar koji je izbio u ponedeljak u skladištu luke Hamburg, a prema pisanju nemačkih medija šest osoba je povređeno, od kojih je jedna u kritičnom stanju.
Komentari (0)