Preliminarni rezultati izbora u Nemačkoj: Demohrišćanima 28,5 odsto glasova, na drugom mestu desničarska AfD sa 20,5
U Nemačkoj su se održali izbori za vanredne parlamentarne izbore, a prema poslednjim preliminarnim rezultatima najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU), za koje je glasalo 28,5 odsto birača, što im donosi 197 mesta u Bundestagu, preneo je Bild.
Na drugom mestu po broju glasova je desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel koja je dobila 20,5 odsto glasova i 141 mesto u nemačkom parlamentu, dok su na trećem mestu socijaldemokrate Olafa Šolca sa 16,5 odsto osvojenih glasova, što im donosi 114 poslaničkih mesta.
Zeleni su, prema poslednjim preliminarnim rezultatima, osvojili 11,9 odsto glasova, što im donosi 83 mesta u nemačkom parlamentu, Levica je osvojila 8,7 odsto glasova i 60 poslaničkih mesta, a stranka Razum i pravda Sare Vagenknet (BSW) je prešla cenzus sa 5,0 odsto osvojenih glasova, što joj donosi 34 poslanička mesta.
Foto: Tanjug/Carsten Koall/dpa via AP
Slobodna demokratska partija (FDP) nalazi se sa 4,5 odsto osvojenih glasova ispod cenzusa, dok ostale stranke koje nisu prešle cenzus imaju ukupno 4,4 odsto glasova.
Podsetimo, na izborima je više od 59 miliona građana s pravom glasa biralo 630 poslanika za novi saziv Bundestaga, koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.
Velika izlasnost - 84 odsto
Kako piše Dojče vele, u Nemačkoj je zabeležena ogromna izlaznost - 84 odsto.
Do 14 sati je na izbornim mestima u Nemačkoj glasalo 52 odsto birača, dok je na izborima 2021. godine u isto vreme odziv bio 36,5, prenosi Dojče vele.
"To pokazuje da postoji veliko interesovanje za izbore", ocenila je savezna službenica za izbore Rut Brand.
Ovako velika razlika u odnosu na prethodne izbore delom je i zbog toga što je veliki broj ljudi 2021. godine zbog pandemije korone glasao poštom.
Izlaznost birača ove godine nesumnjivo je velika, znatno veća i od one iz 2017. godine, kada je do 14 časova glasalo 41 odsto birača. Izborna mesta otvorena su do 18 časova, kada se očekuju i prvi rezultati izlaznih anketa, a favorit za kancelara je lider demohrišćana Fridrih Merc.
Poslanica populističke leve stranke "Savez Sara Vagenkneht" (BSW) u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić izjavila je za Newsmax Balkans da ne očekuje da će se politika prema Srbiji "promeniti ili čak poboljšati" posle izbora u Nemačkoj.
Rasprava koja se vodi o mogućem slanju evropskih mirovnih snaga u Ukrajinu je preuranjena, izjavila je nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.
Ovo je tek četvrti put u novijoj istoriji posle Drugog svetskog rata da se u Nemačkoj održavaju vanredni parlamentarni izbori.
Na izborima za novi saziv Bundestaga učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 nemačkih saveznih pokrajina.
Najzastupljenija je Hrišćansko demokratska unija (CDU) koja učestvuje u 15 pokrajina, sem u Bavarskoj gde je predstavlja sestrinska stranka Hrišćansko socijalna unija (CSU).
Najviše stranaka učestvuje u Berlinu i pokrajini Severna Rajna - Vestfalija - po 18 lista, dok ih je u Bavarskoj 17, a mnoge stranke nastupaju u samo po jednoj pokrajini.
Mnogi Nemci sopstveni glas uveliko su već poslali jer je moguće prijaviti se za glasanje poštom, čak i ako ste na dan izbora kod kuće.
Glas u koverti jedini je izbor i za Nemce koji nisu u Nemačkoj - glasanje u ambasadama i konzulatima nije moguće.
Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Nemačke (CDU) i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija (CSU) vode u anketama širom zemlje više od dve godine i prema posledniim anketama imaju 30 odsto podrške birača.
Krajnje desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mestu sa 20 procenata podrške, potom Socijaldemokrate (SPD) Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće mesto sa prvog mesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.
Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Levica pet odsto, a i Slobodne demokrate (FDP) i levičarski savez Sara Vagenkneht (BSW) četiri procenta, pa je neizvesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.
Sve predizborne ankete ubedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mesto za Fridriha Merca.
Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što AfD ponovo ostavlja u opoziciji.
CDU će partnere najverovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.
SPD i CDU/CSU su već četiri puta zajedno vladali od Drugog svetskog rata, od čega tri puta pod vođstvom bivše konzervativne kancelarke Angele Merkel.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Litvanski aerodromi u Viljnusu i Kaunasu zatvoreni su zbog meteoroloških balona koji su stigli iz Belorusije, saopštilo je litvansko ministarstvo saobraćaja.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo je sankcije predsedniku Kolumbije Gustavu Petru, njegovoj supruzi i sinu, kao i ministru unutrašnjih poslova te zemlje Armandu Benedetiju.
Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset naredio je raspoređivanje nosača aviona "Džerald Ford" i pratećih ratnih brodova u oblast Juže komande SAD (USSOUTHCOM), saopštio je Pentagon.
Generalni sekretar NATO Mark Rute osudio je, kako je rekao, "sumanutu agresiju" ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu, navodeći da podrška Alijanse Ukrajini daje jasne rezultate na bojnom polju i dodao da američke carine vrše dodatni pritisak na Rusiju.
Najmanje četiri osobe su poginule, a 12 je povređeno kada je muškarac aktivirao eksplozivnu napravu na peronu stanice u Ovrucu, u Žitomirskoj oblasti, u Ukrajini, tokom granične provere putnika.
Grupa žrtava seksualnog zlostavljanja u Italiji "Rete l'Abuso" objavila je izveštaj u kojem tvrdi da su skoro 4.500 ljudi bili žrtve zlostavljanja katoličkih sveštenika od 2020. godine.
Istraživač organizacije Novi treći put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, analizira borbu Evropske unije i Rusije u sferi đubriva.
Alon Ohel, oslobođeni talac koji ima srpsko i izraelsko državljanstvo, pušten je iz Medicinskog centra Rabin nakon što su završeni potrebni medicinski testovi i sada će nastaviti oporavak na odeljenju za rehabilitaciju, saopštila je bolnica.
Komentari (0)