Rezultati parlamentarnih izbora u Nemačkoj nisu bili daleko od očekivanih. Iako je Hrišćanska demokratska unija zajedno sa svojim partnerima iz Bavarske ostvarila nešto slabiji rezultat od očekivanog, ipak su izašli kao prvoplasirana politička grupacija.
Osvojivši 28,6 odsto glasova Nemaca CDU/CSU koalicija može da računa na 208 mandata u sledećem sazivu Bundestaga. Sa druge strane, socijaldemokrate Olafa Šolca zabeležile su najslabiji rezultat u istoriji postojanja SPD-a osvojivši svega 16.4 odsto glasova, odnosno 120 mandata.
Koliko je odlazeća vlada Nemačke nepopularna govori i činjenica da SPD nije čak ni stranka koja je ostvarila najveći pad na ovim izorima. Socijaldemokrate su izgubile 36 odsto svog biračkog tela u odnosu na rezultat koji su ostvarili na prethodnim izborima. U slučaju Zelenih je to 21 odsto, dok je FDP pretrpeo pad podrške od čak 62 odsto i ostao ispod cenzusa. Na parlamentarnim izborima u nedelju trojna koalicija je zabeležila zbirni rezultat od 32,3 odsto, poređenja radi na izborima pre skoro četiri godine ove tri stranke su uzele 52 odsto glasova.
Osim FDP ispod cenzusa ostao je i Savez Sare Vagenkneht i to za nekih 13.000 glasova, odnosno 0,03 odsto. Sa druge strane skok u podršci ostvarila je uglavnom desnica. Ovde se posebno ističe rast stranke Alternativa za Nemačku koja je udvostručila svoju podršku na ovim izborima i ulazi u Bundestag kao druga najveća politička snaga u zemlji sa 20,8 odsto glasova i 152 mandata. Nikada se do sada nije desilo u modernoj istoriji Nemačke da druga najveća politička partija u zemlji bude neka treća opcija, kao što je to slučaj sa AFD.
Zbog činjenice da je Savez Sare Vegenkneht ostao ispod cenzusa SPD i CDU/CSU će biti u stanju da formiraju dvojnu koaliciju bez Zelenih, u suprotnom bi raspodela mandata bila potpuno drugačija što bi značilo pravljenje još jedne nestabilne trojne koalicije. Bez obzira na ovu činjenicu, jasno je da sve veći broj Nemaca vidi Alternativu za Nemačku kao glavnu opoziciju u zemlji i samo je pitanje vremena kada će AFD postati vodeća stranka u Bundestagu i kada neće više biti matematike kojom će se sprečiti njihov dolazak na vlast.
Očigledan je rast antisistemskih partija svuda u Evropi, ali i u zapadnoj hemisferi. Možemo pogledati samo neke primere kao što su Sjedinjene Američke Države, Francuska, Kanada, Argentina, Italija, Velika Britanija, Holandija, Austrija i mnoge druge države. Neki korene rasta konzervativnih snaga nalaze u svetskoj ekonomskoj krizi iz 2008. godine, neki u velikim migracijama sa bliskog istoka, dok neki za to okrivljuju proces globalizacije.
Međutim, jedno je sigurno, a to je da će desne snage nastaviti da jačaju sve dok volja naroda ne bude ponovo bila poštovana, a sloboda govora vraćena u javni diskurs.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)