Zašto Tramp ne može lako do dugotrajnog mira u Ukrajini

Istraživač organizacije Novi Treći Put Dragoslav Rašeta, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, osvrnuo se na ulogu američkog predsednika Donalda Trampa u vezi sa postizanjem mira u Ukrajini.

Autor:  

Dragoslav Rašeta

|  

05.03.2025. 14:06

Zašto Tramp ne može lako do dugotrajnog mira u Ukrajini

Tokom svojih predizbornih skupova, Donald Tramp je često tvrdio da bi njegov reizbor doveo do ubrzanog okončanja rata u Ukrajini. Na mitingu u Filadelfiji 22. juna prošle godine Tramp je istakao da zbog autoriteta koji poseduje, i ruski i ukrajinski predsednici bi bili voljni da sarađuju sa njim i permanentno okončaju sukob.

Slično tome, tokom debate sa potpredsednicom Kamalom Haris 10. septembra 2024, Tramp je ponovio ovo obećanje, rekavši da će rešiti rat pre svoje inauguracije direktnim angažovanjem sa oba lidera. Svoje lične odnose sa Zelenskim i Putinom naveo je kao ključne faktore u postizanju mira, za razliku od predsednika Džoa Bajdena, za koga je tvrdio da mu nedostaje takvo poštovanje od strane ovih lidera.

Na mitingu 19. januara 2025. godine, neposredno pre inauguracije, Tramp je ponovo izjavio da namerava da brzo okonča rat u Ukrajini. On je okupljenima u Vašingtonskoj areni "Capital One" rekao da će "veoma brzo okončati rat u Ukrajini" i sprečiti dalju eskalaciju.

Na ovaj način Tramp je želeo da istakne njegove pregovaračke sposobnosti i različitost njegovog pristupa rešavanju rata u poređenju sa Bajden-Haris duom, ali je u isto vreme sebi nametnuo obavezu da u što kraćem roku dovede rat koji buhti već tri godine do mirnog epiloga. Čak i u Srbiji, 43,5 odsto ispitanika veruje da će Tramp sigurno ili verovatno okončati rat u Ukrajini, nasuprot 29,4 odsto ispitanika koji imaju suprotno mišljenje, pokazalo je decembarsko istraživanje "Novog trećeg puta".

Međutim, nastavak dalje mobilizacije ruskih snaga i indeferentan stav Moskve, kao i potpuni kolaps odnosa sa Ukrajinom i EU su nam pokazali da će Tramp ima značajnih poteškoća da svojim medijatorstvom ostvari primirje.

Pod pritiskom da ispuni izborno obećanje i okonča rat u što kraćem vremenskom periodu, Tramp je brzo izgubio poluge kojima su SAD mogle da pritiskaju Moskvu; američki predsednik je brzo obelodanio svoj plan, koji je podrazumevao Ukrajinu van NATO saveza, nepostojanje bezbedonosnih garancija za Kijev, dok je njegov pregovarački tim koketirao sa ukidanjem sankcija na rusku naftu i gas tokom sastanka u Rijadu.

Tramp je isključio evropske saveznike i Ukrajinu iz početnih mirovnih pregovora sa Rusijom, signalizirajući spremnost da se zaobiđu tradicionalni multilateralni pristupi u korist bilateralnih pregovora sa Moskvom. Sjedinjene Države su takođe glasale protiv rezolucije Ujedinjenih nacije kojom se osuđuje ruske invazija na Ukrajinu, svrstavši se na stranu država poput Severne Koreje i Belorusije, dok je celokupni njegov kabinet usvojio brojne proruske propagandne narative u prethodnim nedeljama.

Stoga, Moskvi nije u interesu da uopšte dođe do prekida neprijateljstava jer se i bez njega nalazi u poziciji moći. Rusko napredovanje na terenu je značajno usporilo od novembra prošle godine, kada su uspeli da okupiraju 725 km2 ukrajinske teritorije. Tokom februara je momentum ruskih snaga zaustavljen zahvaljujući ukrajinskim kontranapadima kod Pokrovska i Kurska, ali sa obustavljanjem isporuke vojne pomoći i daljom deterioracijom odnosa između SAD i Ukrajine, Rusija gleda da iskoristi nejedinstvo u redovima demokratskih država.

Postizanje dugotrajnog mira biće otežano i Trampovim isključenjem evropskih saveznika iz pregovornih procesa. Teško je zamisliti kreiranje nove, stabilne bezbedonosne arhitekture na Starom kontinentu ukoliko je Evropi uskraćena stolica za zelenim stolom. Nakon svega, evropske države su do sada poslale 165 milijardi dolara pomoći Ukrajini, uvele 16 paketa sankcija i primile više od četiri miliona ukrajinskih izbeglica. Za razliku od SAD, koje u Kini vide svog glavnom takmaca, Evropska Unija očekivano smatra Rusiju za najveću bezbedonosnu opasnost. Držanje Evropljana "u mraku" neće samo otežati mirovne pregovore za okončanje rata u Ukrajini, već dovesti u pitanje privrženost evropskih mornarica kada je u pitanju odbrana američkih interesa u Indo-Pacifiku.

Nudeći Putinu samo "šargarepe" a Zelenskom samo "prut", Tramp je oslabio i uticaj koji Amerika ima na modifikovanje ukrajinskih prioriteta za mir. Od kako je preuzeo dužnog predsednika Sjedinjenih Država, Tramp je zajedno sa republikanskom većinom u Kongresu jasno stavio do znanja da neće biti nastavka vojne pomoći Ukrajini, dok je maksimalistički okvir sporazuma o retkim mineralima dodatno udaljio Kijev od pozicija Vašingtona. Trampova nevoljnost da pruži Ukrajini bezbedonosne garancije bilo koje vrste, čak i u slučaju da evropske snage budu zadužene za održavanje mira, čine dosadašnje pregovore ad absurdum za Ukrajinu.

Trampova strategija pregovaranja, bazirana na unilateralnim ustupcima Moskvi i potpunom zanemarivanju interesa Ukrajine i evropskih saveznika preti da ozbiljno naruši ne samo američku poziciju u mirovnim pregovorima, već i kredibilitet koji su Sjedinjene Države gradile među svojim partnerima od okončanja Drugog svetskog rata. Umesto zadržavanja poluga pritiska nad Rusijom i kreiranja koherentne strategije sa Evropljanima, Tramp je suzio manevarski prostor SAD-a, ostavljajući Ukrajinu i Evropu bez jasne podrške. Ako mir i bude postignut pod njegovim uslovima, biće to kratkoročno primirje, a ne dugoročno rešenje koje garantuje stabilnost u Evropi.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)