Više od 3.700 ljudi umrlo od posledica vrućine prošlog leta u Francuskoj
U Francuskoj je prošlog leta zabeleženo više od 3.700 smrtnih slučajeva povezanih sa visokom temperaturom, a tri četvrtine žrtava bilo je starije od 75 godina, saopštila je francuska Uprava za javno zdravlje (SFP).
Izvor: Tanjug
11.03.2025. 19:44
Foto: Envato
Od 1. juna do 15. septembra prošle godine zabeleženo je 3.711 smrtnih slučajeva izazvanih toplotnim udarima, što predstavlja više od dva odsto smrtnih slučajeva tokom ovog perioda, prenosi Figaro.
Tokom epizoda toplotnog talasa, 680 smrtnih slučajeva je povezano sa izloženošću vrućini, što predstavlja više od 10 odsto smrtnosti u ovom periodu.
Zaposleni u zoo-vrtu u Rio de Žaneiru daju sladolede na štapiću medvedima, jaguarima, vukovima i majmunima ne bi li se životinje malo rashladile dok u Brazilu traje talas ekstremnih vrućina.
Ekstremne vrućine, nastale kao posledica klimatskih promena, mogle bi da izazovu više od 2,3 miliona smrtnih slučajeva u evropskim gradovima do kraja veka, a gradovi u Italiji su među onima koji će biti najteži pogođeni, pokazuju rezultati studije Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
"Zabeleženo je više od 17.000 poseta hitne pomoći i 10.500 hospitalizacija zbog hipertermije, dehidracije i hiponatremije (smanjenje koncentracije natrijuma u krvi)", navodi SPF u izveštaju.
Osmo najtoplije leto u Francuskoj
Pored toga, francuska Generalna direkcija za rad prijavila je sedam nesreća sa smrtnim ishodom na radu "verovatno povezanih sa toplotom".
Navodi se da su u pitanju muškarci starosti od 39 do 71 godine, a šest žrtava radilo je na građevini ili u poljoprivrednom sektoru.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Prošlo leto je osmo najtoplije leto u Francuskoj od 1900. godine, ali nije najsmrtonosnije, budući da je 2023. zabeleženo 5.167 smrtnih slučajeva izazvanih toplotom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Ukrajina procenjuje da je 200.000 vojnika napustilo svoje jedinice bez dozvole, a oko dva miliona muškaraca se traži zbog izbegavanja vojne službe, izjavio je u ukrajinskom parlamentu novi ministar odbrane Mihailo Fedorov, prenosi CNN.
Sve povređene osobe i porodice poginulih u požaru u novogodišnjoj noći u baru u skijalištu Kran-Montana dobiće po 10.000 franaka (oko 10.740 evra), saopštile su vlasti švajcarskog kantona Vale.
Tokom nedavne posete Japanu, južnokorejski predsednik Li Džae Mjung poklonio je japanskoj premijerki Sanae Takaiči bubnjeve proizvedene u Južnoj Koreji, saopštio je Kabinet predsednika.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je na mreži Iks je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi se rešili problemi sa prekidima u snabdevanju električnom energijom nakon stalnih ruskih napada na infrastrukturu.
Zvanični sastanak na visokom nivou u kojem su učestvovali američki potpredsednik Džej Di Vens, američki državni sekretar Marko Rubio i ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda, Lars Loke Rasmusen i Vivijan Mocfelt, je završen, javlja danska televizija TV2.
Sjedinjene Američke Države naredile su evakuaciju dela osoblja iz svoje najveće baze na Bliskom istoku u Kataru, u trenutku kada američki predsednik Donald Tramp razmatra udare na Iran.
Komentari (0)