Više od 3.700 ljudi umrlo od posledica vrućine prošlog leta u Francuskoj
U Francuskoj je prošlog leta zabeleženo više od 3.700 smrtnih slučajeva povezanih sa visokom temperaturom, a tri četvrtine žrtava bilo je starije od 75 godina, saopštila je francuska Uprava za javno zdravlje (SFP).
Izvor: Tanjug
11.03.2025. 19:44
Foto: Envato
Od 1. juna do 15. septembra prošle godine zabeleženo je 3.711 smrtnih slučajeva izazvanih toplotnim udarima, što predstavlja više od dva odsto smrtnih slučajeva tokom ovog perioda, prenosi Figaro.
Tokom epizoda toplotnog talasa, 680 smrtnih slučajeva je povezano sa izloženošću vrućini, što predstavlja više od 10 odsto smrtnosti u ovom periodu.
Zaposleni u zoo-vrtu u Rio de Žaneiru daju sladolede na štapiću medvedima, jaguarima, vukovima i majmunima ne bi li se životinje malo rashladile dok u Brazilu traje talas ekstremnih vrućina.
Ekstremne vrućine, nastale kao posledica klimatskih promena, mogle bi da izazovu više od 2,3 miliona smrtnih slučajeva u evropskim gradovima do kraja veka, a gradovi u Italiji su među onima koji će biti najteži pogođeni, pokazuju rezultati studije Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.
"Zabeleženo je više od 17.000 poseta hitne pomoći i 10.500 hospitalizacija zbog hipertermije, dehidracije i hiponatremije (smanjenje koncentracije natrijuma u krvi)", navodi SPF u izveštaju.
Osmo najtoplije leto u Francuskoj
Pored toga, francuska Generalna direkcija za rad prijavila je sedam nesreća sa smrtnim ishodom na radu "verovatno povezanih sa toplotom".
Navodi se da su u pitanju muškarci starosti od 39 do 71 godine, a šest žrtava radilo je na građevini ili u poljoprivrednom sektoru.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Prošlo leto je osmo najtoplije leto u Francuskoj od 1900. godine, ali nije najsmrtonosnije, budući da je 2023. zabeleženo 5.167 smrtnih slučajeva izazvanih toplotom.
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Sa više od 2.200 živih baštenskih mrava u prtljagu kineski državljanin Džang Kećun (27) pokušao je da se ukrca u avion na glavnom aerodromu u Najrobiju.
Akcije kompanije Meta su u porastu nakon vesti da firma planira da otpusti 20 odsto svoje radne snage kako bi nadoknadila velika ulaganja u veštačku inteligenciju (AI) i oslonila se na povećanje produktivnosti zahvaljujući AI.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je svoje viđenje politike prema Iranu, iz Ovalnog kabineta, tvrdeći da je svojim potezima sprečio globalni sukob.
Komentari (0)