''Rumuniji je potreban novi početak. Samo Rumuni treba da odlučuju ko će biti na njenom čelu, a ne bilo ko izvan zemlje, ne institucije, ne organizacije. Samo Rumunija'', rekao je on.
Ponta je istakao da se Rumunija nalazi u ''krizi bez presedana'' zbog poništavanja prethodnih izbora i ''blokade kandidata koje sistem ne želi'', prenosi Digi24.
Prema pisanju Rojtersa, Ponta, koji je podneo ostavku na mesto premijera u novembru 2015. nakon požara u noćnom klubu, rekao je da je prikupio 200.000 potrebnih potpisa za kandidaturu.
Opoziciona Demokratska stranka, koja pripada desnom centru, pobedila je na opštim izborima na Grenlandu, posle kampanje kojom su dominirala pitanja nezavisnosti i navodi američkog predsednika Donalda Trampa da će preuzeti tu autonomnu teritoriju Danske.
Portugalska manjinska vlada desnog centra srušila se nakon što joj je izglasano nepoverenje, a zemlja će sada verovatno krenuti na svoje treće vanredne opšte izbore u nešto više od tri godine.
Kandidaturu Viktora Ponte moraće da potvrdi centralni izborni biro. Rumunija će ponoviti predsedničke izbore u dva kruga 4. i 18. maja, nakon što je Ustavni sud poništio prvobitne izbore u decembru posle optužbi za mešanje Rusije u Đorđeskuovu korist, što su Moskva i Đorđesku demantovali.
Ponta je nekadašnji lider Socijaldemokratske partije, a njegova politika naginje desnici u poslednjih godinu dana. Kako Rojters piše, mogao bi da pokupi glasove birača sa oba dela političkog spektra.
Analitičari tvrde da bi Ponta mogao da odvrati neke desničarske birače Đorđeskua, što bi mu dalo šansu da se u drugom krugu suoči sa Nikusorom Danom, centrističkim gradonačelnikom glavnog grada Bukurešta, koji se u nekim anketama pokazao kao najveći izazov Đorđeskua.
Tokom najave kandidature podržao je, kako je rekao, „radikalnu promenu“ koja se dešava u Sjedinjenim Američkim Državama i udvarao se glasačima ultranacionalističkim sklonostima. Istovremeno on podržava ulogu zemlje u Evropskoj uniji i NATO, piše Rojters.
Ponta je bio premijer Rumunije od 2012. do 2015. godine, kada je podneo ostavku dan nakon masovnih protesta u kojem je zahtevan odlazak njegove vlade zbog požara u noćnom klubu u kom su stradale 32 osobe.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Prvih šest dana rata u Iranu koštalo je više od 11,3 milijarde dolara, saopštili su zvaničnici američkog Ministarstva odbrane na zatvorenom brifingu za senatore, prema navodima tri izvora upoznata sa sastankom.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Komentari (0)