Fiskalni savet: Rebalans budžeta može biti korak u pogrešnom smeru ako investicije ne dovedu do bržeg rasta BDP
Glavna karakteristika predloženog rebalansa budžeta je snažno povećanje javnih rashoda pošto njihov rast u odnosu na inicijalni budžetski plan iznosi 198 milijardi dinara, odnosno skoro 1,7 milijardi evra, navodi Fiskalni savet Srbije u oceni predloga rebalansa budžeta.
Predviđeno je da se deficit budžeta u 2024. godini poveća sa 2,2 odsto BDP-a na 2,9 odsto, čime je, kako se navodi, Srbija posle tri uzastopne godine postepenog uravnotežavanja budžeta, ovim rebalansom promenila smer fiskalne politike.
Fiskalni savet ocenjuje da rebalans budžeta može biti korak u pogrešnom smeru ukoliko rast kapitalnih investicija ne dovede do bržeg rasta BDP-a.
Stručnjaci Fiskalnog saveta navode da bi trebalo imati u vidu i to da se država trenutno zadužuje po visokim kamatnim stopama i da su nepovoljni uslovi zaduživanja Srbije dodatni važan argument zbog koga Fiskalni savet nepovoljno ocenjuje promenu smera fiskalne politike u predloženom rebalansu.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je na sednici Odbora za finansija u Skupštini Srbije da je osnov za pripremu rebalansa za ovu godinu bila ekonomska situacija i program Srbija 2027 i Ekspo, što će, kako je napomenuo, biti i osnov za pripremu budžeta za 2025. godinu.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje a kao olakšavajuću okolnost iz Fiskalnog saveta navode to što nominalni BDP u 2024. raste još brže, pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji.
Povećanje deficita planirano rebalansom u osnovi nije strukturne prirode, što je, ocenjuju u Fiskalnom savetu, povoljna okolnost.
Ističe se da je budžet kredibilno i konzervativno planiran pa postoji mogućnost da fiskalni deficit u 2024. na kraju bude nešto niži od novog plana iz rebalansa.
Ne postoje izraženi rizici da će javni prihodi podbaciti
Analiza Fiskalnog saveta pokazuje da ne postoje izraženi rizici da će javni prihodi podbaciti u odnosu na projekciju iz rebalansa, a javni rashodi prebaciti plan.
Naprotiv, javni prihodi projektovani su umereno konzervativno, pa postoji mogućnost da se realizuju iznad budžetskog plana.
Uz to, vrlo je moguće da su neki rashodi budžetirani preširoko i da se neće u potpunosti realizovati.
To znači da bi fiskalni deficit u 2024. lako mogao da bude niži od planiranih 2,9 odsto BDP-a.
Iz Fiskalnog saveta navode da pored javnih investicija, primetno povećanje u rebalansu imaju subvencije za poljoprivredu, rashodi za socijalnu politiku i za zdravstvo.
Ocenjuju da je poljoprivreda vrlo važan sektor domaće ekonomije koji čini oko 7,5 odsto privrede Srbije, zbog čega su, kako ističu, lutanja države u agrarnoj politici koja se više puta menja tokom godine neprimerena značaju ovog sektora.
U pojedinim delovima nema dovoljno transparentnosti
Dodaju da su prihodi republičkog budžeta povećani i to opravdano za oko 133 milijrade dinara.
Ovo zato što je izvršenje javnih prihoda u prvih osam meseci ove godine bilo primetno iznad budžetskog plana.
To je prepoznato u rebalansu, u kome je projekcija javnih prihoda podignuta za oko 133 milijarde dinara, najviše na PDV-u, 52 milijarde, porezu na dobit, 35,5 milijardi i neporeskim prihodima, 28,5 milijardi.
U Fiskalnom savetu smatraju da predloženi rebalans u pojedinim delovima nije dovoljno transparentan i da slično kao u prethodnim godinama, ne donosi potrebna objašnjenja za mnoge važne promene budžetskih prihoda i rashoda.
Dodaju da bi iz ugla javnih prihoda bilo dobro detaljnije objasniti snažno povećanje vanrednih neporeskih prihoda koji su rebalansom podignuti na skoro 51 milijardu dinara sa inicijalno planiranih 27 milijradi dinara.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Generalni direktor "Telekom Srbije" Vladimir Lučić izjavio je da je ta kompanija, imajući u vidu rast prihoda u poslednje tri godine, lider u jugoistočnoj Evropi i izrazio ponos zbog finansijskih rezultata kompanije.
Železnička stanica u Novom Sadu, gde je zbog pada nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, biće nakon ispitivanja statike zgrade srušena, rekonsutrisana ili delimično korišćena gde je potpuno bezbedna, izjavila je ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić kaže da je u toku značajan iskorak u zaštiti potrošača usled usvajanja uredbe Vlade Srbije o deklarisanju mlečnih proizvoda koji u sebi sadrže palmino ili neka druga biljna ulja.
Geopolitičko nadmetanje između SAD i Kine ima sve veći uticaj na Evropu, a male zemlje poput Srbije moraju pažljivo da procenjuju dugoročne posledice svojih spoljnih politika - poruka je sa okruglog stola održanog u Ambasadi SAD u Beogradu na temu "Strateški rizici produbljivanja saradnje sa Kinom".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dogovorio sa domaćom kompanijom Jugoimportom da sagrade pogone u Negotinu i Zaječaru i najavio da će zaječarski pogon imati oko 350 zaposlenih.
Dosad su mladi podneli više od 1.770 zahteva za stambene kredite, 912 kredita je odobreno i čeka se potpisivanje ugovora, a 855 ugovora je već potpisano i krediti su isplaćeni, izjavila je načelnica Odeljenja za bankarstvo u Sektoru za finansijski sistem Ministarstva finansija Olivera Zdravković.
Objavljene su nove cene goriva, tako da će od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 187 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 178 dinara.
Iako cene sirove nafte na svetskim berzama padaju, vozači u Srbiji pojeftinjenje ne osećaju. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije za Newsmax Balkans objašnjava zašto je tako i koliko ulogu igraju akcize, državne uredbe i stare zalihe goriva.
Komentari (0)