Fiskalni savet: Rebalans budžeta može biti korak u pogrešnom smeru ako investicije ne dovedu do bržeg rasta BDP
Glavna karakteristika predloženog rebalansa budžeta je snažno povećanje javnih rashoda pošto njihov rast u odnosu na inicijalni budžetski plan iznosi 198 milijardi dinara, odnosno skoro 1,7 milijardi evra, navodi Fiskalni savet Srbije u oceni predloga rebalansa budžeta.
Predviđeno je da se deficit budžeta u 2024. godini poveća sa 2,2 odsto BDP-a na 2,9 odsto, čime je, kako se navodi, Srbija posle tri uzastopne godine postepenog uravnotežavanja budžeta, ovim rebalansom promenila smer fiskalne politike.
Fiskalni savet ocenjuje da rebalans budžeta može biti korak u pogrešnom smeru ukoliko rast kapitalnih investicija ne dovede do bržeg rasta BDP-a.
Stručnjaci Fiskalnog saveta navode da bi trebalo imati u vidu i to da se država trenutno zadužuje po visokim kamatnim stopama i da su nepovoljni uslovi zaduživanja Srbije dodatni važan argument zbog koga Fiskalni savet nepovoljno ocenjuje promenu smera fiskalne politike u predloženom rebalansu.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je na sednici Odbora za finansija u Skupštini Srbije da je osnov za pripremu rebalansa za ovu godinu bila ekonomska situacija i program Srbija 2027 i Ekspo, što će, kako je napomenuo, biti i osnov za pripremu budžeta za 2025. godinu.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje a kao olakšavajuću okolnost iz Fiskalnog saveta navode to što nominalni BDP u 2024. raste još brže, pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji.
Povećanje deficita planirano rebalansom u osnovi nije strukturne prirode, što je, ocenjuju u Fiskalnom savetu, povoljna okolnost.
Ističe se da je budžet kredibilno i konzervativno planiran pa postoji mogućnost da fiskalni deficit u 2024. na kraju bude nešto niži od novog plana iz rebalansa.
Ne postoje izraženi rizici da će javni prihodi podbaciti
Analiza Fiskalnog saveta pokazuje da ne postoje izraženi rizici da će javni prihodi podbaciti u odnosu na projekciju iz rebalansa, a javni rashodi prebaciti plan.
Naprotiv, javni prihodi projektovani su umereno konzervativno, pa postoji mogućnost da se realizuju iznad budžetskog plana.
Uz to, vrlo je moguće da su neki rashodi budžetirani preširoko i da se neće u potpunosti realizovati.
To znači da bi fiskalni deficit u 2024. lako mogao da bude niži od planiranih 2,9 odsto BDP-a.
Iz Fiskalnog saveta navode da pored javnih investicija, primetno povećanje u rebalansu imaju subvencije za poljoprivredu, rashodi za socijalnu politiku i za zdravstvo.
Ocenjuju da je poljoprivreda vrlo važan sektor domaće ekonomije koji čini oko 7,5 odsto privrede Srbije, zbog čega su, kako ističu, lutanja države u agrarnoj politici koja se više puta menja tokom godine neprimerena značaju ovog sektora.
U pojedinim delovima nema dovoljno transparentnosti
Dodaju da su prihodi republičkog budžeta povećani i to opravdano za oko 133 milijrade dinara.
Ovo zato što je izvršenje javnih prihoda u prvih osam meseci ove godine bilo primetno iznad budžetskog plana.
To je prepoznato u rebalansu, u kome je projekcija javnih prihoda podignuta za oko 133 milijarde dinara, najviše na PDV-u, 52 milijarde, porezu na dobit, 35,5 milijardi i neporeskim prihodima, 28,5 milijardi.
U Fiskalnom savetu smatraju da predloženi rebalans u pojedinim delovima nije dovoljno transparentan i da slično kao u prethodnim godinama, ne donosi potrebna objašnjenja za mnoge važne promene budžetskih prihoda i rashoda.
Dodaju da bi iz ugla javnih prihoda bilo dobro detaljnije objasniti snažno povećanje vanrednih neporeskih prihoda koji su rebalansom podignuti na skoro 51 milijardu dinara sa inicijalno planiranih 27 milijradi dinara.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR (R)
Dokumentarni serijal koji vas vodi iza kapija pravoslavnih manastira – tamo gde se vera, rad i molitva pretaču u svakodnevicu, a kuvanje postaje duhovni čin. Upoznajte monaški način života i ishrane, kako izgleda priprema posne i praznične trpeze. Govorimo o ukusima večnosti, skrivenim u svakodnevici monaškog života. „Monaški kuvar" donosi priče o jednostavnosti, smirenju i povratku suštini, kao i recepte kojima ćete nahraniti dušu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko ljubavi i podrške je stalo u dve decenije rada SOS Dečijih sela u Srbiji? Koliko dece i porodice je kroz različite programme podrške dobilo novi početak? Zašto je važno da se ulaže u preventivu i kako se gradi dom bez zidova? Za emisiju "Tražim reč" govore direktorka i osnivačica SOS Dečijih sela Vesna Mraković, direktorka odeljenja za prikupljanje sredstava i komunikaciju Ivana Ignjatov, saradnica za odnose sa javnošću Jelena Nikolić i rukovodioci i korisnici projekata Dečijih sela širom Srbije.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
"Avantura Evropa sa Drušanom Radenkovićem"- jedina emisija koja vam plaća da putujete! Avioni, hoteli, prevoz, ulaznice, smeštaj... sve vam je plaćeno. Vaše je samo da putujete i stignete prvi do cilja. A ko stigne prvi, osvaja 5000e! U zavisnoisti od epizode do epizode, cilj je tamo gde vas zagonetke vode. I zato vežite se, polećemo! Počinje "Avantura Evropa".
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Specijalno policijsko odeljenje (SPO) privelo je bivšeg oficira policije Draga Spičanovića i biznismena Aleksandra Mijajlovića, a uhapšeni su i bivši funkcioner policije Milovan Pavicević, policajac Vladan Lazović, kao i tužiteljka Andrijana Nastić.
Veliko nevreme praćeno obilnim i vlažnim snegom, koje je zahvatilo brdsko-planinske predele Srbije, izazvalo je veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije, a na području Niša i Kraljeva u ovom trenutku oko 50.000 korisnika nema struju, saopštava Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo je građane da od 12. oktobra počinje postepena primena novog Sistema ulaska/izlaska (Entry/Exit System - EES) Evropske unije, ali da će do 10. aprila pasoši i dalje svima biti pečatirani.
U Bulevaru Mihajla Pupina, od zone raskrsnice sa Ulicom Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom Španskih boraca, doći će do promene režima rada javnog prevoza od danas u 22 sata, do subote, 11. oktobra, zbog izvođenja radova na redovnom održavanju, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će brza pruga Novi Sad - Subotica biti puštena u saobraćaj za komercijalnu upotrebu u sredu, a da će povratna karta od Beograda do Subotice iznositi 2.000 dinara.
Maksimalna maloprodajna cena benzina BMB95 biće u narednih sedam dana niža za dva dinara i koštaće 179 dinara, dok će cena evrodizela ostati nepromenjena i iznosiće 195 dinara za litar.
Er Srbija je tokom septembra 2025. prevezla 480.507 putnika i realizovala ukupno 4.848 letova, što predstavlja rast u odnosu na isti mesec prethodne godine i potvrđuje nastavak pozitivnog trenda u redovnom saobraćaju.
Svake godine, na Elektronskom fakultetu u Nišu diplomira oko 300 inženjera, a njih 350 pronađe posao, kažu u ovoj obrazovnoj instituciji. Kompanije koje posluju u ovom sektoru navode da su šanse, i u Nišu velike i da mogu da se zarade i svetske plate.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Damnjanović Sofronijević izjavila je da će novi zakon o legalizaciji koji sledeće nedelje ulazi u proceduru za usvajanje u Narodnoj skupštini, uticati na tržište nekretnina u smislu povećanja ponude nekretnina, kao i da će stvoriti zd
Povećavaju se plate medicinarima i prosvetnim radnicima. Povećava se minimalac naredna tri meseca na 500 evra, a od 1. januara na 550, ali povećavaju se i cene. Struja je od 1. oktobra skuplja za 6,6 odsto. Za nekoliko hiljada proizvoda vlada je ograničila trgovačke marže, kako cene ne bi išle gore.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da bi ključ rešenja za nastavak rada Naftne industrije Srbije, zbog najavljenih američkih sankcija, bila promena strukture vlasništva u NIS.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Kopenhagenu da su tačne informacije da je ruska strana predložila kupuje deo američke nafte za Naftnu industriju Srbije (NIS) kako bi mogao da nastavi da radi zbog najavljenih američkih sankcija, ali da nije siguran da će to SAD da prihvati.
Ruska strana u pregovorima o američkim sankcijama, čija je primena odložena do 8. oktobra, predlaže da Naftna industrija Srbije kupuje deo američke nafte, što bi bilo jedno od rešenja za ovu situaciju, saznaje Tanjug.
Komentari (0)