Profesor Aćimović o sudbini NIS: MOL najpoželjniji kupac, dokle god ruska nafta stiže u Mađarsku dolaziće i do nas
Nadam se da smo izbegli svaku priču o nacionalizaciji Naftne industrije Srbije. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski vlasnik NIS, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice primene sankcija Naftnoj industriji Srbije i konstatovali su da je snabdevanje tržišta energentima i dalje stabilno.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Da bi zemlja bila energetski stabilna, mora da ima obezbeđene obavezne zalihe koje drže tu energiju stabilnom. Od obaveznih naftnih derivata u cisternama moramo da imamo benzin, dizel i kerozin. Jedna odluka odlučiće da li ćemo ostati energetski stabilni ili ćemo se naći na ivici energetske krize.
Govoreći o tome na šta po ugovoru o prodaji NIS ima pravo preče kupovine, Aćimović je za Newsmax Balkans govorio o tome kako bi mogla da se reši sudbina NIS i izbegne kriza energetske bezbednosti Srbije.
"Još pre mesec dana, imajući u vidu sve okolnosti, izneo sam mišljenje da nam je najbolji i najpoželjniji partner MOL. U međuvremenu su stvari tekle tako da se takvo rešenje privodi kraju. Mislim da smo blizu rešenja koje ima neku vrstu odobrenja nakon bitnog sastanka Orbana i Trampa gde je Mađarska dobila izuzeće za snabdevanje ruskom naftom", izjavio je profesor.
Dodao je da se za skoro pet godina rata u Ukrajini nijednom nije prekinuo naftovod "Družba" kojim nafta iz Rusije preko Ukrajine dolazi do Mađarske.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To govori o jakoj poziciji Mađarske i takav partner nam treba da rešimo naš problem i nadam se da će to biti finalno rešenje. Drago mi je i nadam se da smo izbegli svaku mogućnost i priču o nacionalizaciji. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski valsnik NIS. Verujem da se nalazimo u fazi gde se konkretno razgovara", istakao je on.
"Carine protiv velikih igrača"
U pripremi je zakon koji bi dozvolio američkom predsedniku Donaldu Trampu da odreže carine od čak 500 odsto za zemlje koje trguju sa Rusijom.
Tu bi se mogle prepoznati Kina, Indija, Iran, možda i Turska, ali i mala Srbija.
Aćimović je govorio o tome ima li razloga da strahujemo s obzirom na to da nismo uveli sankcije Rusiji.
"Već smo dovoljno pogođeni sa 35 odsto. To su carine protiv velikih igrača, ali rekao bih i carine iz nemoći. Tramp je morao da popusti pod unutrašnjim pritiskom. Što nam se bude bližio kraj rata u Ukrajini mislim da će doći i do smirivanja carinskog rata", smatra Aćimović.
Gostovanje profesora Aćimovića u Preseku pogledajte u videu:
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE!
Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti.
Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima.
Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji…
Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
Kurs evra skočio na 118,5 dinara. Potražnja povećana, ali evra ima u dovoljnim količinama. Da li je dinar ugrožen? Jesu li geopolitičke prilike tačka preokreta za odnos Srbije prema Rusiji, ali i za odnos Srbije prema Evropskoj uniji? Gosti Jutra Slobodan Dimitrijević iz Političkog saveza nacionalnog pokreta srpsko-ruskog prijateljstva i Branka Latinović, bivša ambasadorka pri OEBS-u. Tajland napao Kambodžu. Imaju li srpski turisti razloga za brigu za ''Otvori oči'' govori počasni konzul Srbije na Tajlandu, Aleksandar Radulović.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Svedočimo pravoj revoluciji u mobilnom internetu - u Srbiji sa radom počela 5G mreža- gde je trenutno dostupna, a gde će biti već u sledećoj godini? O početku nove faze mobilnih komunikacija, o učešću Telekoma I sponzorskom ugovoru sa EXPO 2027, o lansiranju NEwsmax Balkansa u Albaniji I njegovoj daljoj ekspanziji u istočnu Evropu u Stavu dana razgovaramo sa prvim čovekom Telekoma- Vladimirom Lučićem
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Prijavljivanje nelegalnih objekata po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima počelo je 8. decembra, procenjuje se da ih u Srbiji ima oko pet miliona, a rok za prijavu je 60 dana.
Istekao je rok koji je dat Naftnoj industriji Srbije (NIS) za izmirenje obaveza, a pretnja od potpunog ukidanja platnog prometa zbog američkih (OFAK) sankcija nikada nije bila realnija. Ekonomista Ivan Arnautović za Newsmax Balkans analizira da li je poslovanje bez banaka "nemoguća misija"
Platni promet s Naftnom industrijom Srbije (NIS) od ponedeljka neće funkcionisati, sudeći po najavama koje su prethodnih dana stigle iz državnog vrha. Ipak, zaposleni na benzinskim pumpama će doći na posao, a gužvi za gorivo nema.
Učenici Osnovne škole "Nadežda Petrović" u Beogradu pronašli su papir na kome su ispisani uznemirujući sadržaji i Uprava škole preuzela je sve neophodne mere povodom situacije, rečeno je za portal Newsmax Balkans iz te škole.
Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počeće u ponedeljak ujutru, a digitalna platforma biće otvorena od četiri časa, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Počelo je prijavljivanje nelegalnih objekata po novom Zakonu o upisu prava na nepokretnosti. Prema zvaničnim podacima u Srbiji postoji skoro pet miliona nelegalnih objekata. Program "Svoj na svome" podrazumeva da građani putem onlajn platforme, u poštama ili opštinama upišu objekte u katastar.
Srbija ulazi u novu eru mobilnih komunikacija, poručuje generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić. Najveća srpska telekomunikaciona kompanija ubrzano razvija 5G, širi se u regionu i SAD i gradi projekte, koji, kako kaže Lučić, potvrđuju da uporan rad i jasna strategija donose rezultate.
U pojedinim menjačnicama došlo je do isključivo trenutnog nedostatka evra usled pojačane tražnje građana za ovom valutom na tim menjačkim mestima, na šta su uticale i objave informacija u vezi sa NIS, saopštila je Narodna banka Srbije i poručila da kurs dinara nije niti će biti ugrožen.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je prvog dana primene Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, da je interesovanje građana veoma veliko i da je već stiglo više od 7.000 prijava.
Nenad Jevtović iz Instituta za razvoj inovacija upozorava da rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) postoji od ranije, ali da srpska vlast odluku svesno odlaže zbog izbegavanja geopolitičkog sukoba. On kaže da država trenutno deluje taktički, a ne strateški.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija ima dovoljno mazuta za celu grejnu sezonu i poručila građanima da ne brinu i da imaju poverenja u državu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje, a posle sastanka je naveo da je razgovarano o svim ključnim pitanjima vezanim za energetsku stabilnost zemlje.
Komentari (2)
Ja
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE! Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti. Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima. Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji… Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
pre 2 nedelje
0 0 OdgovoriStojko
Kako da ne
pre 2 nedelje
0 0 Odgovori