Profesor Aćimović o sudbini NIS: MOL najpoželjniji kupac, dokle god ruska nafta stiže u Mađarsku dolaziće i do nas
Printscreen: Newsmax Balkans
Nadam se da smo izbegli svaku priču o nacionalizaciji Naftne industrije Srbije. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski vlasnik NIS, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice primene sankcija Naftnoj industriji Srbije i konstatovali su da je snabdevanje tržišta energentima i dalje stabilno.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Da bi zemlja bila energetski stabilna, mora da ima obezbeđene obavezne zalihe koje drže tu energiju stabilnom. Od obaveznih naftnih derivata u cisternama moramo da imamo benzin, dizel i kerozin. Jedna odluka odlučiće da li ćemo ostati energetski stabilni ili ćemo se naći na ivici energetske krize.
Govoreći o tome na šta po ugovoru o prodaji NIS ima pravo preče kupovine, Aćimović je za Newsmax Balkans govorio o tome kako bi mogla da se reši sudbina NIS i izbegne kriza energetske bezbednosti Srbije.
"Još pre mesec dana, imajući u vidu sve okolnosti, izneo sam mišljenje da nam je najbolji i najpoželjniji partner MOL. U međuvremenu su stvari tekle tako da se takvo rešenje privodi kraju. Mislim da smo blizu rešenja koje ima neku vrstu odobrenja nakon bitnog sastanka Orbana i Trampa gde je Mađarska dobila izuzeće za snabdevanje ruskom naftom", izjavio je profesor.
Dodao je da se za skoro pet godina rata u Ukrajini nijednom nije prekinuo naftovod "Družba" kojim nafta iz Rusije preko Ukrajine dolazi do Mađarske.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To govori o jakoj poziciji Mađarske i takav partner nam treba da rešimo naš problem i nadam se da će to biti finalno rešenje. Drago mi je i nadam se da smo izbegli svaku mogućnost i priču o nacionalizaciji. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski valsnik NIS. Verujem da se nalazimo u fazi gde se konkretno razgovara", istakao je on.
"Carine protiv velikih igrača"
U pripremi je zakon koji bi dozvolio američkom predsedniku Donaldu Trampu da odreže carine od čak 500 odsto za zemlje koje trguju sa Rusijom.
Tu bi se mogle prepoznati Kina, Indija, Iran, možda i Turska, ali i mala Srbija.
Aćimović je govorio o tome ima li razloga da strahujemo s obzirom na to da nismo uveli sankcije Rusiji.
"Već smo dovoljno pogođeni sa 35 odsto. To su carine protiv velikih igrača, ali rekao bih i carine iz nemoći. Tramp je morao da popusti pod unutrašnjim pritiskom. Što nam se bude bližio kraj rata u Ukrajini mislim da će doći i do smirivanja carinskog rata", smatra Aćimović.
Gostovanje profesora Aćimovića u Preseku pogledajte u videu:
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE!
Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti.
Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima.
Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji…
Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Hrišćani koji poštuju julijanski kalendar obeležavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Radovi na izgradnji kompleksa Železničke stanice Novi Beograd sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije biće završeni do kraja ove godine, saopštila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Alžir je potvrdio da će učestvovati na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd i tokom 93 dana izložbe predstaviti svoj jedinstveni spoj kulture, tradicije i savremene kreativnosti, saopštila je kompanija Ekspo 2027.
Nakon vesti o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, tržište je kratkoročno reagovalo. Cena nafte tipa Brent pala je za oko 15 odsto, tačnije na oko 94 dolara po barelu sa sa približno 120 dolara, u trenucima kada su projektili leteli iznad Zaliva.
Nacionalna turistička organizacija Slovačke (Slovakia Travel) saopštila je da su počele pripreme za učešće na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu raspisivanjem arhitektonskog konkursa za nacionalni paviljon, saopšteno je iz EXPO 2027.
Litar benzina u narednih osam dana koštaće 191 dinar, dok će cena evrodizela biti 217 dinara za litar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Naftna industrija Srbije podnela je zahtev za novu licencu za rad Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država, jer postojeća operativna licenca ističe 17. aprila.
Kompanija Aman iz Beograda objavila je da je, posle devet uspešnih akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji, postala vlasnik 100 udela udela i u kompaniji PTP DIS iz Krnjeva.
Globalne cene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.
Komentari (2)
Ja
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE! Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti. Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima. Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji… Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
pre 4 meseca
0 0 OdgovoriStojko
Kako da ne
pre 4 meseca
0 0 Odgovori