Profesor Aćimović o sudbini NIS: MOL najpoželjniji kupac, dokle god ruska nafta stiže u Mađarsku dolaziće i do nas
Nadam se da smo izbegli svaku priču o nacionalizaciji Naftne industrije Srbije. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski vlasnik NIS, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice primene sankcija Naftnoj industriji Srbije i konstatovali su da je snabdevanje tržišta energentima i dalje stabilno.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Da bi zemlja bila energetski stabilna, mora da ima obezbeđene obavezne zalihe koje drže tu energiju stabilnom. Od obaveznih naftnih derivata u cisternama moramo da imamo benzin, dizel i kerozin. Jedna odluka odlučiće da li ćemo ostati energetski stabilni ili ćemo se naći na ivici energetske krize.
Govoreći o tome na šta po ugovoru o prodaji NIS ima pravo preče kupovine, Aćimović je za Newsmax Balkans govorio o tome kako bi mogla da se reši sudbina NIS i izbegne kriza energetske bezbednosti Srbije.
"Još pre mesec dana, imajući u vidu sve okolnosti, izneo sam mišljenje da nam je najbolji i najpoželjniji partner MOL. U međuvremenu su stvari tekle tako da se takvo rešenje privodi kraju. Mislim da smo blizu rešenja koje ima neku vrstu odobrenja nakon bitnog sastanka Orbana i Trampa gde je Mađarska dobila izuzeće za snabdevanje ruskom naftom", izjavio je profesor.
Dodao je da se za skoro pet godina rata u Ukrajini nijednom nije prekinuo naftovod "Družba" kojim nafta iz Rusije preko Ukrajine dolazi do Mađarske.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To govori o jakoj poziciji Mađarske i takav partner nam treba da rešimo naš problem i nadam se da će to biti finalno rešenje. Drago mi je i nadam se da smo izbegli svaku mogućnost i priču o nacionalizaciji. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski valsnik NIS. Verujem da se nalazimo u fazi gde se konkretno razgovara", istakao je on.
"Carine protiv velikih igrača"
U pripremi je zakon koji bi dozvolio američkom predsedniku Donaldu Trampu da odreže carine od čak 500 odsto za zemlje koje trguju sa Rusijom.
Tu bi se mogle prepoznati Kina, Indija, Iran, možda i Turska, ali i mala Srbija.
Aćimović je govorio o tome ima li razloga da strahujemo s obzirom na to da nismo uveli sankcije Rusiji.
"Već smo dovoljno pogođeni sa 35 odsto. To su carine protiv velikih igrača, ali rekao bih i carine iz nemoći. Tramp je morao da popusti pod unutrašnjim pritiskom. Što nam se bude bližio kraj rata u Ukrajini mislim da će doći i do smirivanja carinskog rata", smatra Aćimović.
Gostovanje profesora Aćimovića u Preseku pogledajte u videu:
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE!
Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti.
Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima.
Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji…
Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALAN FORD I DRUGOVI
Početkom sedamdesetih u SFRJ je stigao strip koji će promeniti svest mladih I uticati na njihov život do danas. Italijanski strip Alan Ford, koji objavljuje hrvatski Vjesnik,imao je težak put do uspeha kod publike. Bio je proglašen šundom, zabranjivan, cenzurisan, ali je zahvaljujući Magnusu I Bunkeru, a posebno prevodiocu Nenadu Briksiju, postao najvažniji proizvod socijalističke Jugoslavije. Nova epizoda DEKADA, kroz razgovore sa strip kolekcionarima I fanovima Alana Forda, istražuje zašto je taj strip bio popularniji u SFRJ nego u Italiji.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Da li je crnogorsko Specijalno tužilaštvo uhapsilo bivšu ministarku prosvjete Vesnu Bratić rukovodeći se strukom ili političkim balansom? Odgovore tražimo od direktora Društva za istraživanje politike i političke teorije Predraga Kalezića.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Važenje vladine Uredbe o ograničenju marži u trgovini na veliko i malo koju je usvojila Vlada Srbije prestaje, a kako su ranije najavili iz resornog Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, do kraja prvog kvartala, dakle do kraja marta, trebalo bi da se usvoje tri ključna zakona.
Uredba o ograničenju marži koju je usvojila Vlada Srbije prestaje da važi u nedelju, a iz Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će do kraja marta biti usvojena tri ključna zakona za uređenje tržišta.
Približno 337.000 vozila marke BMW širom sveta i 29.000 u Nemačkoj, pet različitih modela, potencijalno je pogođeno rizikom od požara povezanim sa ugradnjom kablova na instrument tabli, saopštila je Nemačka federalna uprava za motorni saobraćaj.
Jadranski naftovod (JANAF) saopštio je da posluje odgovorno i u potpunosti u skladu s važećim sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, reagujući na "ultimatume" koji su joj upućeni iz Mađarske u vezi sa transportom ruske nafte.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović sastala se u Beogradu sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peter Sijarto, ističući da bi radovi na naftovodu Srbija–Mađarska mogli početi ove jeseni, sa završetkom do kraja 2027. godine.
Američki tim OFAK je veoma temeljan i sprovodi detaljnu proveru potencijalne transakcije o preuzimanju ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije između mađarskog MOL i Gaspromnjefta, u saradnji sa kompanijom ADNOK iz UAE, izjavio je izvršni direktor Saveta za energetsku dominaciju SAD Džered Ejdžen.
Mađarska MOL grupa pozvala je Jadranski naftovod (JANAF) da bez odlaganja potvrdi da će omogućiti tranzit pošiljki ruske sirove nafte koje nisu obuhvaćene sankcijama, a koje stižu morskim putem.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija vodi pregovore sa Mađarima kako bi se obezbedili što bolji uslovi za našu zemlju kada je u pitanju rešenje za NIS.
Komentari (2)
Ja
Gospodin nije dovoljno obavesten. Dotok ruske nafte u Madjarsku, i taj naftovod koji je rudki, takodje je pod opasnošću od sankcija (o njima se stalno pise u EU stampi, i mogu vrlo brzo da nastupe), tako da se ne treba oslanjati na rusku naftu ili gas UOPSTE! Zato MOL i gleda da kupi NIS. Za njih bi to bio plan B, a snabdevanje preko JANAFA bi se moglo ponovo uspostaviti. Koliko je MOL stvarno dobar za nas je upitno. Dokle god šuruje sa Rusima, opasnost od sekundarnih sankcija vise na svima koji suruju s njima. Srbija , ako je dugoročno pametna treba da preuzme kontrolu nad NIS-om, otvori specijalne račune u trećoj zemlji (n.pr. Švajcarskoj) na koje će se profit ruskog udela stavljati “na čuvanje”, i po zavrsetku sankcija se taj novac isplaćuje “oštećenoj strani, ev. se nudi vraćanje firme. To su uradili Nemci i sve EU zemlje u slicnoj situaciji… Sada se vode razgovori, da se taj novac i zamrznuti ostali Ruski kapital upotrebi protiv Rusije. Takva odlika jos nije pala, i moguce je da nece.
pre 3 meseca
0 0 OdgovoriStojko
Kako da ne
pre 3 meseca
0 0 Odgovori