Mali: Učešće javnog duga u BDP u Srbiji 44,3 odsto, daleko ispod proseka EU
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali saopštio je da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) u Srbiji na današnji dan iznosi 44,3 odsto i da je daleko ispod proseka Evropske unije gde je po poslednjim podacima 81,6 odsto BDP.
Mali je na svom Instagram nalogu objavio da su u isto vreme i mnogo razvijenije ekonomije od Srbije prezadužene, pa je tako javni dug Italije 136,3 odsto BDP, Francuske 113,8 odsto, Mađarske 76 odsto i Nemačke 62,4 odsto BDP.
"Posmatranje odnosa javnog duga prema BDP, za razliku od fokusiranja na njegov apsolutni iznos, što sve češće čini opozicija, ključno je za razumevanje održivosti javnih finansija jer pokazuje koliki je dug u odnosu na kapacitet zemlje da ga servisira, odnosno veličinu njene ekonomije", naveo je Mali.
Prema njegovim rečima, ovaj indikator omogućava međunarodnu uporedivost među zemljama različite veličine i predstavlja osnovu za fiskalna pravila i kriterijume poput onih iz Mastrihta, a takođe je važan i za procenu solventnosti i rizika, jer visok dug u odnosu na BDP može signalizirati potencijalne probleme u otplati, dok nominalno visok dug sa niskim udelom u BDP može biti potpuno održiv.
Mali je naglasio i da odnos dug/BDP osvetljava i dinamiku fiskalne politike, jer omogućava analizu uticaja kamata, primarnog salda, rasta i inflacije na dug, a pored toga, kako je naveo, ukazuje i na prostor za novo zaduživanje, jer zemlje sa nižim udelom duga u BDP imaju više fiskalnog manevarskog prostora u kriznim situacijama.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je posle sednice Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), da su se blokade, nemiri i nasilje na ulicama odrazili na stopu rasta.
Jedna od tri vodeće rejting agencije – Fitch potvrdila je kreditni rejting Srbije ocenom BB plus sa pozitivnim izgledom, ali nije joj dodelila i investicioni rejting, nakon što joj je taj rang početkom oktobra prošle godine dodelila agencija Standard & Poor’s, piše Blumberg.
"Na kraju, ovaj pokazatelj je jednostavniji za komunikaciju prema javnosti i investitorima, jer jasno prikazuje koliko je zaduženost države proporcionalna njenoj ekonomskoj snazi. Dakle, jasno je da Srbija nije prezadužena zemlja, da je naš javni dug apsolutno pod kontrolom i da sa njime odgovorno upravljamo. Vreme je da stanemo na put svim netačnim komentarima o prezaduženosti zemlje, koje sve češće vidimo u poslednje vreme, a koji nemaju nikakvo uporište u realnosti", napisao je Mali.
Dodao je i da je najbolja potvrda za to i investicioni kreditni rejting koji je Srbija dobila po prvi put u istoriji.
"Nastavljamo da radimo, da gradimo Srbiju, ali i da sa druge strane vodimo računa o svakom dinaru. Idemo dalje!", napisao je Mali.
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS-a može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede? Odgovore tražimo od Slobodana Aćimovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj iz bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Uskoro će dva meseca otkako se sprovodi Uredba o ograničenju marži i cena. Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" naveo je da je Uredba imala veći efekat na početku jer trgovci nisu našli način da je zaobiđu. Potrošači kažu da ne osećaju manji pritisak na novčanike.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je imao teške razgovore sa delegacijom MMF i da je jedna od tema bilo i pitanje Naftne industrije Srbije koja je, kako je rekao, najveći rizik i od presudnog značaja za nas.
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede?
Mraz, suša i grad prepolovili su rod jabuka u zapadnoj Srbiji, a cena je, uprkos sve većim troškovima proizvodnje i ove sezone na nivou od pre deset godina. Voćari ove godine beleže značajne gubitke jer usled nedostatka prve klase jabuke, nije ni moguće ostvariti profitabilnost u ovoj proizvodnji.
Ko radi, taj bira, ali gde se danas najbolje zarađuje, koji poslovi nude najveće šanse za napredak i u kojim kompanijama vredi ostati? Tržište rada u Srbiji se menja, ali koji poslovi danas nude najviše šanse za uspeh?
Problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji je od problema sa kojim će se suočiti Rafinerija nafte u Pančevu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), a krajnji cilj cele priče je da nema Rusa na Balkanu, naveo je za Tanjug profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
U skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji poreskom obvezniku koji uplati veći iznos od propisanog ili porez plati na pogrešan račun, može se na osnovu podnetog zahteva odobriti u celosti ili delimično preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza, kao i povraćaj poreza.
Komentari (0)