Mali: Učešće javnog duga u BDP u Srbiji 44,3 odsto, daleko ispod proseka EU
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali saopštio je da učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) u Srbiji na današnji dan iznosi 44,3 odsto i da je daleko ispod proseka Evropske unije gde je po poslednjim podacima 81,6 odsto BDP.
Mali je na svom Instagram nalogu objavio da su u isto vreme i mnogo razvijenije ekonomije od Srbije prezadužene, pa je tako javni dug Italije 136,3 odsto BDP, Francuske 113,8 odsto, Mađarske 76 odsto i Nemačke 62,4 odsto BDP.
"Posmatranje odnosa javnog duga prema BDP, za razliku od fokusiranja na njegov apsolutni iznos, što sve češće čini opozicija, ključno je za razumevanje održivosti javnih finansija jer pokazuje koliki je dug u odnosu na kapacitet zemlje da ga servisira, odnosno veličinu njene ekonomije", naveo je Mali.
Prema njegovim rečima, ovaj indikator omogućava međunarodnu uporedivost među zemljama različite veličine i predstavlja osnovu za fiskalna pravila i kriterijume poput onih iz Mastrihta, a takođe je važan i za procenu solventnosti i rizika, jer visok dug u odnosu na BDP može signalizirati potencijalne probleme u otplati, dok nominalno visok dug sa niskim udelom u BDP može biti potpuno održiv.
Mali je naglasio i da odnos dug/BDP osvetljava i dinamiku fiskalne politike, jer omogućava analizu uticaja kamata, primarnog salda, rasta i inflacije na dug, a pored toga, kako je naveo, ukazuje i na prostor za novo zaduživanje, jer zemlje sa nižim udelom duga u BDP imaju više fiskalnog manevarskog prostora u kriznim situacijama.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je posle sednice Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), da su se blokade, nemiri i nasilje na ulicama odrazili na stopu rasta.
Jedna od tri vodeće rejting agencije – Fitch potvrdila je kreditni rejting Srbije ocenom BB plus sa pozitivnim izgledom, ali nije joj dodelila i investicioni rejting, nakon što joj je taj rang početkom oktobra prošle godine dodelila agencija Standard & Poor’s, piše Blumberg.
"Na kraju, ovaj pokazatelj je jednostavniji za komunikaciju prema javnosti i investitorima, jer jasno prikazuje koliko je zaduženost države proporcionalna njenoj ekonomskoj snazi. Dakle, jasno je da Srbija nije prezadužena zemlja, da je naš javni dug apsolutno pod kontrolom i da sa njime odgovorno upravljamo. Vreme je da stanemo na put svim netačnim komentarima o prezaduženosti zemlje, koje sve češće vidimo u poslednje vreme, a koji nemaju nikakvo uporište u realnosti", napisao je Mali.
Dodao je i da je najbolja potvrda za to i investicioni kreditni rejting koji je Srbija dobila po prvi put u istoriji.
"Nastavljamo da radimo, da gradimo Srbiju, ali i da sa druge strane vodimo računa o svakom dinaru. Idemo dalje!", napisao je Mali.
Hrvatski navijači tokom utakmice u Podgorici skandirali "Ubij Srbina" i "Za dom spremni". Zašto buja govor mržnje na Balkanu i mogu li se sprečiti ovakvi ispadi? Hoće li u poslednji čas biti formirana nova prištinska vlada ili predstoje vanredni parlamentarni izbori? Šta znači najava da će Vlada "duplirati napore" da se smire tenzije u društvu i kako prevazići politički tešku godinu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Nemački ministar inostranih poslova Johan Vadeful podseti nas juče u Beogradu koliko su Srbija i Nemačka bliske. I oni i mi smo, na neki način, deo evropske porodice, mnogo nemačkih kompanija posluje u Srbiji, mnogo naših građana radi u nemačkim firmama i ovde i u Nemačkoj. Mnogi će se složiti u oceni da su nam Nemci najvažniji trgovinski partneri. Kako je danas, a kako je bilo juče, i šta nas čeka sutra, gost Stava dana Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije, a u program ćemo uključiti i bivšeg našeg ambasadora u Nemačkoj Zorana Jeremića i našeg dopisnika iz Minhena Vlastimira Vidića.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Anksioznost. Depresija. Sati izgubljeni pred ekranom. Nedostatak konkurencije, vršnjačko nasilje Danska je rekla – DOSTA. Donose zakon o zabrani društvenih mreža za mlađe od 15 godina. Da li je ovo spas za mentalno zdravlje naše dece ili opasan korak ka cenzuri i "zabranjenom voću"? Da li je kasno za našu decu? Gosti: Ivana Todorić, psihoterapeut, Nataša Andonovski, specijalni pedagog i Nenad Bumbić, novinar.
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je za Newsmax Balkans da je u medijima saznala za dokument kojim kompanija Delez Srbija planira do kraja godine da zatvori ukupno 25 prodavnica, navodeći da veruje da će do toga i doći.
Vozilo za prevoz državnog novca oteto je u ponedeljak oko 17.50 na putu Novi Pazar - Raška, kod mesta Kućane, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Kraljevo.
Na teritoriji Srbije uhapšeno je 18 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, falsifikovanje isprave u produženom trajanju i zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojim se traži omogućavanje nesmetanog poslovanja kompanije, saopštio je NIS.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaja NIS Rusiji 2008. godine nije bila loš potez, ali da ruski kapital u NIS mora da bude anuliran, jer NIS mora da radi.
Nadam se da smo izbegli svaku priču o nacionalizaciji Naftne industrije Srbije. MOL bi bio najpoželjniji kupac. Dokle god ruska nafta pristiže u Mađarsku, stizaće i do nas, posebno ako MOL bude većinski vlasnik NIS, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
Direktor NIS Kiril Tjurdenjev obratio se zaposlenima u kompaniji internim pismom u kom je istakao da "akcionari aktivno vode pregovore sa svim zainteresovanim stranama" i da se očekuje da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtev OFAK-u za dobijanje nove licence.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavilo je da je u planu nova Uredba o deklarisanju mesa i mesnih prerađevina, prema kojoj će status "domaćeg" imati samo meso koje je, od klanice do prerađevine, proizvedeno u Srbiji.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice primene sankcija Naftnoj industriji Srbije i konstatovali su da je snabdevanje tržišta energentima i dalje stabilno.
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Da bi zemlja bila energetski stabilna, mora da ima obezbeđene obavezne zalihe koje drže tu energiju stabilnom. Od obaveznih naftnih derivata u cisternama moramo da imamo benzin, dizel i kerozin. Jedna odluka odlučiće da li ćemo ostati energetski stabilni ili ćemo se naći na ivici energetske krize.
Komentari (0)