(VIDEO) Carine za uvoz u Ameriku i njihov uticaj: Kako se došlo do 37 odsto za Srbiju
Američki predsednik Donald Tramp je najavio uvođenje carina za uvoz robe u SAD iz brojnih država sveta, a među njima je i Srbija za koju je određeno da iznos carine bude 37 odsto. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans objasnio kako se došlo do ovog broja.
Stanić je rekao da imaju nezvanične informacije da je formula koju su koristili bila vrlo jednostavna i da je to na neki način iznenadilo eksperte ne samo u Evropi, nego i u Americi.
"Oni su prema svojoj evidenciji prošle godine beležili vrlo visok deficit u razmeni sa Srbijom. Dakle, Srbija je prema njihovim evidencijama imala suficit u razmeni sa njima i taj deficit je prema njima iznosio oko 600 miliona dolara", naveo je Stanić u emisiji "Presek".
Kako je dalje pojasnio, to su podelili sa ukupnim uvozom koji su zabeležili iz Srbije, oko 800 miliona dolara.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Američki predsednik Donald Tramp, rekao je u svom obraćanju se iz Ružinog vrta u Beloj kući povodom "Dana oslobođenja", da SAD u ponoć uvodi carine od 25 odsto na sve automobile proizvedene van Amerike.
"Taj koeficijent koji su dobili 0,74, 0,75, su posle podelili sa dva i dobili su koeficijent 0,37. To su pomnožili sa 100 i rekli to je 37 procenata koliko će biti opterećen uvoz robe iz Srbije od sad pa nadalje", istakao je naš sagovornik.
Jednostavna formula za kompleksno pitanje
Prema Stanićevim rečima, eksperti su zaprešćani zašto je tako jednostavna formula uzeta i zašto su baš te faktore stavili u odnos.
"Imajući u vidu da su i oni sami priznali da optećenje za koje su procenili da je Srbija opteretila njihovu robu nije samo bilo na osnovu carina, nego i na necarinskim barijerama zasnovano, i na valutnim kako su oni rekli manipulacijama, i tako dalje, činjenica je da gotovo nijednom nezavisnom ekspertu nije jasno zašto su baš tu formulu koristili. Ta formula je apsolutno vrlo jednostavna da bi objasnila jedan vrlo kompleksan pristup kako se tretira određena roba na bilo kom tržištu", naglasio je Stanić.
Kako je istakao, statistika Privredne komore Srbije, koja je usklađena sa Eurostatom, koji je zavod za statistiku na nivou Evropske unije, Srbija ima blag deficit u razmeni sa Amerikom.
"Prošle godine smo ostvarili 620 miliona evra izvoza, a uvoz je bio oko 683 miliona. Dakle, taj deficit od nekih 60 miliona evra je zabeležen", pokazali su podaci PKS.
Stanić je naveo i da je izvoz iz Srbije u Ameriku prošle godine bio za 20 odsto veći nego 2023. godine.
"Ali posebno naglašavam da mi ipak nismo koncentrisani na robu kada je reč o ekonomskim odnosima sa Amerikom, iako to jeste značajan iznos za firme koje tako izvoze. Ono što je posebno zanimljivo za Srbiju jeste izvoz usluga, koji je prošle godine iznosio oko 1,8 milijarde evra", podvukao je on.
Kako je istakao, Srbija je najopterećenija evropska zemlja američkim carinama, dok je najopterećenija država na svetu Lesoto, koja je ujedno i jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi.
Još uvek nismo sigurni kako će nove carine u praksi izgledati
"Tražili smo objašnjenje putem diplomatskih kanala da li će to biti na svu robu. Pitanje je kako će se tretirati auto industrija i onda je američka administracija rekla da će to biti ocarinjeno 25 procenata. Dakle i automobili koji se uvoze iz inostranstva i auto delovi. Mi tamo najviše izvozimo auto gume i samim tim postavlja se pitanje da li će to biti opterećeno 25 ili 37 odsto", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Privredna komora Srbije u ponedeljak organizuje sastanak sa privrednicima, gde će pričati o tome šta će raditi ukoliko carine budu zaista 37 odsto, ali i koliko su njihovi partneri iz Amerike spremni da im pomognu. Takođe, jedna od tema razgovora će biti i da li mogu da nađu drugo tržište da plasiraju svoju robu ukoliko ne budu mogli da izvoze u SAD zbog visokih carina.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Komentari (0)