(VIDEO) Carine za uvoz u Ameriku i njihov uticaj: Kako se došlo do 37 odsto za Srbiju
Američki predsednik Donald Tramp je najavio uvođenje carina za uvoz robe u SAD iz brojnih država sveta, a među njima je i Srbija za koju je određeno da iznos carine bude 37 odsto. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans objasnio kako se došlo do ovog broja.
Stanić je rekao da imaju nezvanične informacije da je formula koju su koristili bila vrlo jednostavna i da je to na neki način iznenadilo eksperte ne samo u Evropi, nego i u Americi.
"Oni su prema svojoj evidenciji prošle godine beležili vrlo visok deficit u razmeni sa Srbijom. Dakle, Srbija je prema njihovim evidencijama imala suficit u razmeni sa njima i taj deficit je prema njima iznosio oko 600 miliona dolara", naveo je Stanić u emisiji "Presek".
Kako je dalje pojasnio, to su podelili sa ukupnim uvozom koji su zabeležili iz Srbije, oko 800 miliona dolara.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Američki predsednik Donald Tramp, rekao je u svom obraćanju se iz Ružinog vrta u Beloj kući povodom "Dana oslobođenja", da SAD u ponoć uvodi carine od 25 odsto na sve automobile proizvedene van Amerike.
"Taj koeficijent koji su dobili 0,74, 0,75, su posle podelili sa dva i dobili su koeficijent 0,37. To su pomnožili sa 100 i rekli to je 37 procenata koliko će biti opterećen uvoz robe iz Srbije od sad pa nadalje", istakao je naš sagovornik.
Jednostavna formula za kompleksno pitanje
Prema Stanićevim rečima, eksperti su zaprešćani zašto je tako jednostavna formula uzeta i zašto su baš te faktore stavili u odnos.
"Imajući u vidu da su i oni sami priznali da optećenje za koje su procenili da je Srbija opteretila njihovu robu nije samo bilo na osnovu carina, nego i na necarinskim barijerama zasnovano, i na valutnim kako su oni rekli manipulacijama, i tako dalje, činjenica je da gotovo nijednom nezavisnom ekspertu nije jasno zašto su baš tu formulu koristili. Ta formula je apsolutno vrlo jednostavna da bi objasnila jedan vrlo kompleksan pristup kako se tretira određena roba na bilo kom tržištu", naglasio je Stanić.
Kako je istakao, statistika Privredne komore Srbije, koja je usklađena sa Eurostatom, koji je zavod za statistiku na nivou Evropske unije, Srbija ima blag deficit u razmeni sa Amerikom.
"Prošle godine smo ostvarili 620 miliona evra izvoza, a uvoz je bio oko 683 miliona. Dakle, taj deficit od nekih 60 miliona evra je zabeležen", pokazali su podaci PKS.
Stanić je naveo i da je izvoz iz Srbije u Ameriku prošle godine bio za 20 odsto veći nego 2023. godine.
"Ali posebno naglašavam da mi ipak nismo koncentrisani na robu kada je reč o ekonomskim odnosima sa Amerikom, iako to jeste značajan iznos za firme koje tako izvoze. Ono što je posebno zanimljivo za Srbiju jeste izvoz usluga, koji je prošle godine iznosio oko 1,8 milijarde evra", podvukao je on.
Kako je istakao, Srbija je najopterećenija evropska zemlja američkim carinama, dok je najopterećenija država na svetu Lesoto, koja je ujedno i jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi.
Još uvek nismo sigurni kako će nove carine u praksi izgledati
"Tražili smo objašnjenje putem diplomatskih kanala da li će to biti na svu robu. Pitanje je kako će se tretirati auto industrija i onda je američka administracija rekla da će to biti ocarinjeno 25 procenata. Dakle i automobili koji se uvoze iz inostranstva i auto delovi. Mi tamo najviše izvozimo auto gume i samim tim postavlja se pitanje da li će to biti opterećeno 25 ili 37 odsto", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Privredna komora Srbije u ponedeljak organizuje sastanak sa privrednicima, gde će pričati o tome šta će raditi ukoliko carine budu zaista 37 odsto, ali i koliko su njihovi partneri iz Amerike spremni da im pomognu. Takođe, jedna od tema razgovora će biti i da li mogu da nađu drugo tržište da plasiraju svoju robu ukoliko ne budu mogli da izvoze u SAD zbog visokih carina.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
02:00
STAV REGIONA PREGLED GODINE(R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U vremenu kada se sve brzo menja – ljudi, tehnologija, pa i naše navike – postavlja se jedno staro, ali nikad važnije pitanje: koliko smo danas zaista humani i solidarni? Solidarnost se ne vidi samo u velikim gestovima. Ona počinje u svakodnevici: kada neko pomogne komšiji da ponese kese, ode po lekove za stariju osobu, volontira, brine. Ipak, sve češće živimo zatvoreni u svoje krugove, bombardovani vestima o krizama i nepravdama, pa postajemo ravnodušni. Taj „umor saosećanja“, kako ga psiholozi nazivaju, postaje nova bolest savremenog društva. A opet, ima onih koji svakog dana dokazuju da empatija nije nestala – volonteri i humanitarne organizacije. Oni se ne pitaju kome pomažu, već kako da pomognu. Pitanje ostaje: da li solidarnost doživljavamo kao trenutni impuls ili kao trajnu vrednost koju gradimo zajedno? Pomažemo li samo „svojima“, ili svakome kome je pomoć potrebna? Od odgovora na ta pitanja, koja ću postaviti predsedniku Crvenog krsta Srbije prof. dr Draganu „Gagi“ Radovanoviću, zavisi koliko smo kao društvo spremni da se nosimo sa krizama i koliko ćemo u svemu tome ostati ljudi.
Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", preneo je grčki portal "Prototema".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
Ledena kiša i sneg izazvali su ozbiljne probleme širom Srbije, zbog čega u pojedinim opštinama proglašena vanredna situacija. Oko 10.000 domaćinstava u Zapadnoj Srbiji je bez struje
Tri osobe teško su povređene na Zvezdari kada je maloletni mladić pucao iz vatrenog oružja i ranio svoje babu i dedu, a onda i sebe, saznaje portal Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Komentari (0)