(VIDEO) Carine za uvoz u Ameriku i njihov uticaj: Kako se došlo do 37 odsto za Srbiju
Američki predsednik Donald Tramp je najavio uvođenje carina za uvoz robe u SAD iz brojnih država sveta, a među njima je i Srbija za koju je određeno da iznos carine bude 37 odsto. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans objasnio kako se došlo do ovog broja.
Stanić je rekao da imaju nezvanične informacije da je formula koju su koristili bila vrlo jednostavna i da je to na neki način iznenadilo eksperte ne samo u Evropi, nego i u Americi.
"Oni su prema svojoj evidenciji prošle godine beležili vrlo visok deficit u razmeni sa Srbijom. Dakle, Srbija je prema njihovim evidencijama imala suficit u razmeni sa njima i taj deficit je prema njima iznosio oko 600 miliona dolara", naveo je Stanić u emisiji "Presek".
Kako je dalje pojasnio, to su podelili sa ukupnim uvozom koji su zabeležili iz Srbije, oko 800 miliona dolara.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Američki predsednik Donald Tramp, rekao je u svom obraćanju se iz Ružinog vrta u Beloj kući povodom "Dana oslobođenja", da SAD u ponoć uvodi carine od 25 odsto na sve automobile proizvedene van Amerike.
"Taj koeficijent koji su dobili 0,74, 0,75, su posle podelili sa dva i dobili su koeficijent 0,37. To su pomnožili sa 100 i rekli to je 37 procenata koliko će biti opterećen uvoz robe iz Srbije od sad pa nadalje", istakao je naš sagovornik.
Jednostavna formula za kompleksno pitanje
Prema Stanićevim rečima, eksperti su zaprešćani zašto je tako jednostavna formula uzeta i zašto su baš te faktore stavili u odnos.
"Imajući u vidu da su i oni sami priznali da optećenje za koje su procenili da je Srbija opteretila njihovu robu nije samo bilo na osnovu carina, nego i na necarinskim barijerama zasnovano, i na valutnim kako su oni rekli manipulacijama, i tako dalje, činjenica je da gotovo nijednom nezavisnom ekspertu nije jasno zašto su baš tu formulu koristili. Ta formula je apsolutno vrlo jednostavna da bi objasnila jedan vrlo kompleksan pristup kako se tretira određena roba na bilo kom tržištu", naglasio je Stanić.
Kako je istakao, statistika Privredne komore Srbije, koja je usklađena sa Eurostatom, koji je zavod za statistiku na nivou Evropske unije, Srbija ima blag deficit u razmeni sa Amerikom.
"Prošle godine smo ostvarili 620 miliona evra izvoza, a uvoz je bio oko 683 miliona. Dakle, taj deficit od nekih 60 miliona evra je zabeležen", pokazali su podaci PKS.
Stanić je naveo i da je izvoz iz Srbije u Ameriku prošle godine bio za 20 odsto veći nego 2023. godine.
"Ali posebno naglašavam da mi ipak nismo koncentrisani na robu kada je reč o ekonomskim odnosima sa Amerikom, iako to jeste značajan iznos za firme koje tako izvoze. Ono što je posebno zanimljivo za Srbiju jeste izvoz usluga, koji je prošle godine iznosio oko 1,8 milijarde evra", podvukao je on.
Kako je istakao, Srbija je najopterećenija evropska zemlja američkim carinama, dok je najopterećenija država na svetu Lesoto, koja je ujedno i jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi.
Još uvek nismo sigurni kako će nove carine u praksi izgledati
"Tražili smo objašnjenje putem diplomatskih kanala da li će to biti na svu robu. Pitanje je kako će se tretirati auto industrija i onda je američka administracija rekla da će to biti ocarinjeno 25 procenata. Dakle i automobili koji se uvoze iz inostranstva i auto delovi. Mi tamo najviše izvozimo auto gume i samim tim postavlja se pitanje da li će to biti opterećeno 25 ili 37 odsto", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Privredna komora Srbije u ponedeljak organizuje sastanak sa privrednicima, gde će pričati o tome šta će raditi ukoliko carine budu zaista 37 odsto, ali i koliko su njihovi partneri iz Amerike spremni da im pomognu. Takođe, jedna od tema razgovora će biti i da li mogu da nađu drugo tržište da plasiraju svoju robu ukoliko ne budu mogli da izvoze u SAD zbog visokih carina.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote? O svom hodočašču u cilju podizanja svesti o bolesti “dece leptira” za emisiju “Tražim reč” govore pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Strahinja Bijelić, Marko Marinković i Vladimir Penezić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je realno očekivati da „Koalicija voljnih“ promeni tok rata u Ukrajini i da li EU ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije? Odgovore tražimo od dr Marka Savkovića iz ISAK fonda.
Policija u Leskovcu pronašla je, nakon intenzivnog rada, D. D. (43) iz Pečenjevca, osumnjičenog da je 2. novembra, u kući u tom mestu, usmrtio tridesetšestogodišnju ženu, a zatim se udaljio.
Učenici nekoliko beogradskih gimnazija i srednjih stručnih škola izglasali su bojkot nastave, kako bi podržali Dijanu Hrku čiji je sin Stefan poginuo 1. novembra na novosadskoj železničkoj stanici, koja od nedelje štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije.
Građani su se okupili na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Takovske ulice kako bi pružili podršku Dijani Hrki, majki Stefana Hrke koji je poginuo u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, koja od nedelje štrajkuje glađu.
U debati o sve dubljim podelama u društvu, Slavica Đukić Dejanović (SPS) poziva na dijalog i poverenje u državne institucije, dok Predrag Marsenić (Novi DSS) ocenjuje da je uzrok krize u govoru vlasti i da izlaz vidi u slobodnim i fer izborima.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Gunvor grupa povukla je ponudu za kupovinu međunarodne imovine Lukoila, među kojom je i Lukoilova firma u Srbiji, nakon što je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država nazvalo ovu grupaciju "marionetom Kremlja".
Dok svet eksperimentiše sa četvorodnevnom radnom nedeljom, kod nas ona i dalje zvuči daleko. Sa druge strane gotovo 80 odsto zaposlenih nije zadovoljno balansom između privatnog i poslovnog života, podaci su Infostuda. Da li kraće radno vreme znači i manja produktivnost ili upravo suprotno?
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da indeks cena stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine iznosi 182, što predstavlja rast cena stanova od gotovo 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Vlada Srbije saopštila je da je usvojila Predlog budžeta za 2026. godinu, kojim su predviđeni ukupni prihodi i primanja od 2.414,7 milijardi dinara, što je za 2,9 odsto ili 68,5 milijardi dinara više u odnosu na iznos prihoda predviđen originalnim budžetom za ovu godinu.
Japanski proizvođač automobila Nissan motor objavio je da je u prvih šest meseci fiskalne godine, od aprila do septembra, zabeležio neto gubitak od 221,92 milijarde jena (oko 1,25 milijardi evra) nakon pada globalne prodaje vozila i uvođenja visokih američkih carina.
Savet Vlade Srbije za borbu protiv korupcije objavio je da je dokumentacija koja se tiče troškova izgradnje i rekonstrukcije staničnih objekata, kao i kompletne brze pruge na završenoj i puštenoj u saobraćaj deonici brze pruge Beograd - Novi Sad, i dalje nedostupna.
Avio-kompanija Er Srbija prevezla je četiri miliona putnika od početka 2025. godine, čime je postigla izuzetan rezultat, a oktobar je bio rekordni mesec u kome je kompanija prevezla 389.582 putnika i realizovala 4.117 letova.
Komentari (0)