(VIDEO) Carine za uvoz u Ameriku i njihov uticaj: Kako se došlo do 37 odsto za Srbiju
Američki predsednik Donald Tramp je najavio uvođenje carina za uvoz robe u SAD iz brojnih država sveta, a među njima je i Srbija za koju je određeno da iznos carine bude 37 odsto. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans objasnio kako se došlo do ovog broja.
Stanić je rekao da imaju nezvanične informacije da je formula koju su koristili bila vrlo jednostavna i da je to na neki način iznenadilo eksperte ne samo u Evropi, nego i u Americi.
"Oni su prema svojoj evidenciji prošle godine beležili vrlo visok deficit u razmeni sa Srbijom. Dakle, Srbija je prema njihovim evidencijama imala suficit u razmeni sa njima i taj deficit je prema njima iznosio oko 600 miliona dolara", naveo je Stanić u emisiji "Presek".
Kako je dalje pojasnio, to su podelili sa ukupnim uvozom koji su zabeležili iz Srbije, oko 800 miliona dolara.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Američki predsednik Donald Tramp, rekao je u svom obraćanju se iz Ružinog vrta u Beloj kući povodom "Dana oslobođenja", da SAD u ponoć uvodi carine od 25 odsto na sve automobile proizvedene van Amerike.
"Taj koeficijent koji su dobili 0,74, 0,75, su posle podelili sa dva i dobili su koeficijent 0,37. To su pomnožili sa 100 i rekli to je 37 procenata koliko će biti opterećen uvoz robe iz Srbije od sad pa nadalje", istakao je naš sagovornik.
Jednostavna formula za kompleksno pitanje
Prema Stanićevim rečima, eksperti su zaprešćani zašto je tako jednostavna formula uzeta i zašto su baš te faktore stavili u odnos.
"Imajući u vidu da su i oni sami priznali da optećenje za koje su procenili da je Srbija opteretila njihovu robu nije samo bilo na osnovu carina, nego i na necarinskim barijerama zasnovano, i na valutnim kako su oni rekli manipulacijama, i tako dalje, činjenica je da gotovo nijednom nezavisnom ekspertu nije jasno zašto su baš tu formulu koristili. Ta formula je apsolutno vrlo jednostavna da bi objasnila jedan vrlo kompleksan pristup kako se tretira određena roba na bilo kom tržištu", naglasio je Stanić.
Kako je istakao, statistika Privredne komore Srbije, koja je usklađena sa Eurostatom, koji je zavod za statistiku na nivou Evropske unije, Srbija ima blag deficit u razmeni sa Amerikom.
"Prošle godine smo ostvarili 620 miliona evra izvoza, a uvoz je bio oko 683 miliona. Dakle, taj deficit od nekih 60 miliona evra je zabeležen", pokazali su podaci PKS.
Stanić je naveo i da je izvoz iz Srbije u Ameriku prošle godine bio za 20 odsto veći nego 2023. godine.
"Ali posebno naglašavam da mi ipak nismo koncentrisani na robu kada je reč o ekonomskim odnosima sa Amerikom, iako to jeste značajan iznos za firme koje tako izvoze. Ono što je posebno zanimljivo za Srbiju jeste izvoz usluga, koji je prošle godine iznosio oko 1,8 milijarde evra", podvukao je on.
Kako je istakao, Srbija je najopterećenija evropska zemlja američkim carinama, dok je najopterećenija država na svetu Lesoto, koja je ujedno i jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi.
Još uvek nismo sigurni kako će nove carine u praksi izgledati
"Tražili smo objašnjenje putem diplomatskih kanala da li će to biti na svu robu. Pitanje je kako će se tretirati auto industrija i onda je američka administracija rekla da će to biti ocarinjeno 25 procenata. Dakle i automobili koji se uvoze iz inostranstva i auto delovi. Mi tamo najviše izvozimo auto gume i samim tim postavlja se pitanje da li će to biti opterećeno 25 ili 37 odsto", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Privredna komora Srbije u ponedeljak organizuje sastanak sa privrednicima, gde će pričati o tome šta će raditi ukoliko carine budu zaista 37 odsto, ali i koliko su njihovi partneri iz Amerike spremni da im pomognu. Takođe, jedna od tema razgovora će biti i da li mogu da nađu drugo tržište da plasiraju svoju robu ukoliko ne budu mogli da izvoze u SAD zbog visokih carina.
Vojne tenzije na Grenlandu. Postaje li Arktički prostor novo žarište svetskih sukoba? Da li je autonomija univerziteta ugrožena ili ona ne sme biti predmet političkih razmirica? Gosti jutra profesori Vladimir Obradović i Valentina Arsić Arsenijević. Vlada pred rekonstrukcijom? Spremaju li se velike promene u Nemanjinoj 11? Gost emisije ''Otvori oči'', ministar informisanja Boris Bratina.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Na neretku antievropsku retoriku američkog predsednika Donalda Trampa, druge zapadne zemlje nisu se previše pecale, ali su njegove aspiracije prema Grenlandu otvorile novu stranicu istorije, koja se teško može vratiti nazad pritiskom na UNDO. Kakvi su odnosi između zapadnih saveznika prema Sjedinjenim Državama, ali i među samim članicama Evropske unije i NATO alijanse, za Stav dana govore diplomata Duško Lopandić i medijski konsultant Nikola Tomić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su M. N. (34) iz Temerina, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju, saopštio je MUP.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je na pumpama širom zemlje moguće kupiti prve količine evro dizela proizvedenog u Rafineriji u Pančevu.
Predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica najavio je da će pekari u četvrtak zatražiti od Vlade Srbije korekciju cene hleba "Sava" sa 62 na 65 dinara.
MK Grupa i Fortenova grupa potpisali su ugovor o kupoprodaji kompanije Dijamant iz Zrenjanina, kojim bi MK Group trebalo da stekne 100 odsto udela u Dijamantu, saopštila je MK Grupa.
Akcije mađarske energetske kompanije MOL su od početka godine porasle za čak 26 odsto nakon vesti da kompanija preuzima većinski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), što investitori vide kao strateški potez koji jača regionalnu energetsku poziciju grupe.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da građani koji iz opravdanih razloga ne stignu da prijave bespravne objekte na osnovu zakona"Svoj na svom", moći će to da urade do 24. oktobra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rafinerija u Pančevu mora da radi i da je to stavljeno u ugovor sa MOL i dodao da se u veleprodaji i maloprodaji, kako je rekao, već pojavljuje prvi dizel od nafte koju je Rafinerija preradila nakon dobijanja operativne licence od američkog OFAK.
Nafta je od sedamdesetih godina, kada smo imali naftne krize, oružje u svetskoj diplomatiji, oni koji se bave bilo kojim biznisom, znaju da se bez nje ne može, na sreću ili nažalost jer je ona i sirovina, ne samo energent, rekla je u Sintezi urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su do sada 132 zemlje potvrdile učešće na EXPO 2027 i da će specijalizovana izložba u Beogradu imati najveći broj zemalja učesnica.
Komentari (0)