(VIDEO) Carine za uvoz u Ameriku i njihov uticaj: Kako se došlo do 37 odsto za Srbiju
Foto: Newsmax Balkans
Američki predsednik Donald Tramp je najavio uvođenje carina za uvoz robe u SAD iz brojnih država sveta, a među njima je i Srbija za koju je određeno da iznos carine bude 37 odsto. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans objasnio kako se došlo do ovog broja.
Stanić je rekao da imaju nezvanične informacije da je formula koju su koristili bila vrlo jednostavna i da je to na neki način iznenadilo eksperte ne samo u Evropi, nego i u Americi.
"Oni su prema svojoj evidenciji prošle godine beležili vrlo visok deficit u razmeni sa Srbijom. Dakle, Srbija je prema njihovim evidencijama imala suficit u razmeni sa njima i taj deficit je prema njima iznosio oko 600 miliona dolara", naveo je Stanić u emisiji "Presek".
Kako je dalje pojasnio, to su podelili sa ukupnim uvozom koji su zabeležili iz Srbije, oko 800 miliona dolara.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Američki predsednik Donald Tramp, rekao je u svom obraćanju se iz Ružinog vrta u Beloj kući povodom "Dana oslobođenja", da SAD u ponoć uvodi carine od 25 odsto na sve automobile proizvedene van Amerike.
"Taj koeficijent koji su dobili 0,74, 0,75, su posle podelili sa dva i dobili su koeficijent 0,37. To su pomnožili sa 100 i rekli to je 37 procenata koliko će biti opterećen uvoz robe iz Srbije od sad pa nadalje", istakao je naš sagovornik.
Jednostavna formula za kompleksno pitanje
Prema Stanićevim rečima, eksperti su zaprešćani zašto je tako jednostavna formula uzeta i zašto su baš te faktore stavili u odnos.
"Imajući u vidu da su i oni sami priznali da optećenje za koje su procenili da je Srbija opteretila njihovu robu nije samo bilo na osnovu carina, nego i na necarinskim barijerama zasnovano, i na valutnim kako su oni rekli manipulacijama, i tako dalje, činjenica je da gotovo nijednom nezavisnom ekspertu nije jasno zašto su baš tu formulu koristili. Ta formula je apsolutno vrlo jednostavna da bi objasnila jedan vrlo kompleksan pristup kako se tretira određena roba na bilo kom tržištu", naglasio je Stanić.
Kako je istakao, statistika Privredne komore Srbije, koja je usklađena sa Eurostatom, koji je zavod za statistiku na nivou Evropske unije, Srbija ima blag deficit u razmeni sa Amerikom.
"Prošle godine smo ostvarili 620 miliona evra izvoza, a uvoz je bio oko 683 miliona. Dakle, taj deficit od nekih 60 miliona evra je zabeležen", pokazali su podaci PKS.
Stanić je naveo i da je izvoz iz Srbije u Ameriku prošle godine bio za 20 odsto veći nego 2023. godine.
"Ali posebno naglašavam da mi ipak nismo koncentrisani na robu kada je reč o ekonomskim odnosima sa Amerikom, iako to jeste značajan iznos za firme koje tako izvoze. Ono što je posebno zanimljivo za Srbiju jeste izvoz usluga, koji je prošle godine iznosio oko 1,8 milijarde evra", podvukao je on.
Kako je istakao, Srbija je najopterećenija evropska zemlja američkim carinama, dok je najopterećenija država na svetu Lesoto, koja je ujedno i jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi.
Još uvek nismo sigurni kako će nove carine u praksi izgledati
"Tražili smo objašnjenje putem diplomatskih kanala da li će to biti na svu robu. Pitanje je kako će se tretirati auto industrija i onda je američka administracija rekla da će to biti ocarinjeno 25 procenata. Dakle i automobili koji se uvoze iz inostranstva i auto delovi. Mi tamo najviše izvozimo auto gume i samim tim postavlja se pitanje da li će to biti opterećeno 25 ili 37 odsto", istakao je sagovornik Newsmax Balkans.
Privredna komora Srbije u ponedeljak organizuje sastanak sa privrednicima, gde će pričati o tome šta će raditi ukoliko carine budu zaista 37 odsto, ali i koliko su njihovi partneri iz Amerike spremni da im pomognu. Takođe, jedna od tema razgovora će biti i da li mogu da nađu drugo tržište da plasiraju svoju robu ukoliko ne budu mogli da izvoze u SAD zbog visokih carina.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Šta bi sporazum doneo Americi i Iranu? Ko podržava dogovor, a ko je protiv? O iranskom nuklearnom programu i razvoju rata u Ukrajini razgovaramo s Marinom Kostić Šulejić iz Centra za neproliferaciju Strukovnog udruženja sektora bezbednosti.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-GASTARBAJTER IZ JUGOSLAVIJE
Radna snaga koja je iz Jugoslavije odlazila na privremeni rad u inostranstvo često je bila osuđena na život koji je bio mnogo gori od onog koji su imali kod kuće. Popularno nazvani gastarbajteri, radnici iz Jugoslavije su morali da žive u zajedničkim prostorijama, dele sobe sa cimerima, kupaju se u krugu fabrike, a sve sa željom da zarade novac kojim bi kod kuće kupili traktor ili izgradili kuću. Često su decu ostavljali da ih odgajaju babe i dede, a ukoliko su ih poveli mnoga od njih su odrasla u tuđoj zemlji i zaboravila svoj jezik i kulturu. Nova epizoda DEKADA istražuje različite profile gastarbajtera, njihov uspeh, osudu sredine zbog bogatstva koje su stekli, ali i osećaj da su stalno podeljeni između dve zemlje, jedne u kojoj su se rodili i druge u kojoj su radili.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Kakav politički značaj ima samit u Tivtu koji će okupiti najznačajnije evropske lidere? Šta znači predlog Fridriha Merca o integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU? Može li Brisel uspostaviti dijalog između vlasti i opozicije u Crnoj Gori? Na ova pitanja odgovara poslanik PES-a i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije - Jovanom Subotićem.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Šta je pozadina pisma nemačkog kancelara Fridriha Merca o Ukrajini i budućnosti proširenja EU? Šta znači model „postepenog članstva“ za države Zapadnog Balkana, a šta poseban model integracije koji Brisel razmatra za Ukrajinu? Svedočimo li novoj američkoj realnosti u vođenju spoljne politike, kakvi su danas odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, odnosi Amerike i Kine, ali i relacije između Vašingtona i Evrope u trenutku kada svet sve više klizi ka podeli na interesne sfere velikih sila? O ovim pitanjima govori bivši ministar Goran Svilanović.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Zadovoljstvo zaposlenih i dobrobit lokalne zajednice moraju postati ključni pokazatelji uspešnosti projekata, izjavio je predsednik IPMA Srbija Vladimir Obradović na 10. IPMA SENET konferenciji u Beogradu, koja je okupila više od 250 stručnjaka iz 15 zemalja.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Ministarka Aleksandra Sofronijević izjavila je da je u okviru Zakona o upisu prava na nepokretnostima do sada izdato 200.000 potvrda o upisu u javnu evidenciju, a cilj je da do kraja godine bude izdato između 800.000 i milion potvrda.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će u Srbiji proizvodnja humanoidnih robota početi u junu i da će biti prva zemlja u Evropi u kojoj će se oni proizvoditi.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da na osnovu sporazuma koje je delegacija Srbije potpisala u Kini, u Srbiju stiže skoro milijardu novih investicija i otvara se više od 1.600 novih radnih mesta.
Međunarodne finansijske i energetske institucije upozorile su da bi poremećaji u plovidbi kroz Ormuski moreuz zbog sukoba na Bliskom istoku mogli da izazovu probleme u globalnom snabdevanju gorivom tokom leta.
Avio-kompanija Er Srbija dostigla je značajnu prekretnicu u svom poslovanju, milion prevezenih putnika u okviru dugolinijskog saobraćaja od pokretanja interkontinentalnih operacija 2016. godine, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital i Summer Parent S.a r.l, koji je krajnji vlasnik United Grupe, potvrdili su da je postignut sporazum o prodaji kompanije Adria News S.a.r.l. u okviru koje posluju mediji N1, Nova S, Vijesti i Danas.
Komentari (0)