Rabrenović: Država učinila sve da situacija sa NIS ne naruši odnose sa Rusijom
Ekonomista Mihajlo Rabrenović izjavio je da je državno rukovodstvo uložilo maksimalne napore da situacija sa Naftnom industrijom Srbije ne naruši dobre odnose sa Rusijom dok, kako kaže, ruska strana nije imala dovoljno sluha niti razumevanja za interese srpskih građana i privrede.
Izvor: Tanjug
26.11.2025. 23:16
Printscreen: Newsmax Balkans
"Očekivalo se da ili zaštite svoju kompaniju, gde su većinski vlasnici, tako da ona normalno funkcioniše ili da, u ukupnom preispitivanju uticaja i stvaranju nove slike sveta na ovom području, učine jedan bratski, hrišćanski i prijateljski gest prema građanima Srbije. Mi smo okruženi zemljama EU i NATO pakta i tu jednostavno neko smatra da je NIS jedna crna tačka na beloj košulji, koju oni žele da istisnu odavde", rekao je Rabrenović.
On je podsetio da je više od tri stotine preduzeća pod američkim sankcijama zbog ruskog kapitala, kao i više stotina pojedinaca koji upravljaju tim preduzećima.
Još ne znam kakva je američka odluka o Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali pozivam ih da donesu pozitivnu odluku i da nam odobre licencu, rekao je u Mionici predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se odgovor iz Vašingtona u vezi sa produženjem licence za rad NIS očekuje tokom današnjeg dana ili noći.
"Odlaganje američkih sankcija je bio jedan pozitivan izuzetak koji pokazuje da sankcije nisu usmerene ka našim građanima, već je u pitanju obračun velikih sila", rekao je Rabrenović.
Izrazio nadu da će Rusija pokazati više humanosti
On je istakao da je bivši režim prodao NIS po simboličnoj ceni, dok se sadašnji uzdržao od uvođenja sankcija.
"Šta smo dobili zauzvrat? Da strepimo kakva je buduća perspektiva Naftne industrije Srbije i još uvek nemamo jedan ugovor o isporuci gasa kakav bi dolikovao. Na drugoj strani, Mađari su uveli svaki pojedinačni paket sankcija Ruskoj Federaciji, a oni imaju petnaestogodišnji ugovor. To je jedna velika nepravda", kaže Rabrenović.
Foto: Tanjug/Press Služba NIS
Ekonomista je izrazio nadu da će Rusija u poslednjem trenutku pokazati više humanosti u ovoj situaciji.
"Vreme nam nije saveznik, mislim da je jako dobro što su izmenom Predloga budžeta obezbeđena sredstva za slučaj potrebe transfera. Bilo bi bratski i hrišćanski da prvo nama ponude (da prodaju), od nas su dobili na poklon. Ne, oni sad razmišljaju da daju nekom trećem licu, velikoj sili sa kojom bi mogli da prave kombinacije - da od te zemlje traže neku drugu vrstu ispunjenja, nagodbe", rekao je Rabrenović.
Važno da održimo dobre i prijateljske odnose sa Rusijom
Rabrenović ističe da može da razume, ali ne i da podrži rusko ponašanje u ovoj situaciji.
"Sve ide preko leđa građana i privrede, mi treba da jačamo evropski put. Kada bi postojalo nešto što se zove alternativa EU, onda bismo mogli da vagamo. Ne znam neku zemlju koju je Ruska Federacija usrećila, da bude država blagostanja, a znam da u EU postoje takve zemlje", rekao je Rabrenović.
Foto: Tanjug/Press Služba NIS
On je dodao da je važno da održimo dobre i prijateljske odnose sa Rusijom.
"Amerikanci žele da reše energetsku priču. Tramp želi da Amerika uđe u istoriju, da se poveća izvoz američkih energenata, jer ekonomski interesi su večni i oni ostaju. Ide se za tim da se smanji prostor za uticaj Rusa, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu", ocenio je Rabrenović.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
U Vašingtonu se danas održava prvi, inauguracioni sastanak Trampovog "Odbora za mir". Od ovog međunarodnog tela se očekuje da donese stabilnost na Bliskom istoku i dovede do obnove Gaze. Gost Stava dana politički analitičar Mirko Dautović, a uključićemo i počasnog konzula Srbije u Izraelu Aleksandra Nikolića, i našeg dopisnika iz Sjedinjenih Država.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako izgledaju diplomatski pregovori u senci nosača aviona? Da li je Trampova “armada“ signal odvraćanja ili uvod u intervenciju? I koliko je Bliski istok bliže eskalaciji? Iran. Između nuklearnog odbrojavanja i vojne odluke.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Veliki broj slučajeva trovanja pasa, kako vlasničkih ljubimaca, tako i pasa lutalica, zabeležen je u Ivanjici. Sumnja se da je korišćen zabranjeni otrov kreozan, poznat po svojoj visokoj toksičnosti i opasnosti po životinje i ljude.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se nada da će i ostale dve rejting agencije uraditi što i Standard & Poor's (S&P), koji je Srbiji dao kreditni investicioni rejting, ali da je teško očekivati da će to biti urađeno dok se ne reši problem sa NIS.
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su obavljeni prvi upisi objekata u katastar na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima i dodala da još nije bilo prigovora u vezi sa primenom zakona.
Kajsija prošle godine nije bilo skoro uopšte, višnje i šljive su podbacile, a jabuke stoje u hladnjačama jer ne mogu da se izvezu na rusko tržište. Da li je to bila samo loša sezona ili je Srbija zakoračila u eru skupog voća?
Akcije turskog Fudbalskog kluba Galatasaraj su naglo porasle u jutarnjoj trgovini do 4,8 odsto nakon ubedljive pobede nad italijanskim Juventusom u Ligi šampiona, što je dodatno povećalo optimizam investitora i navijača u vezi sa evropskim ambicijama kluba.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2026. godinu za poreske obveznike - fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara, a poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.
Gde rade zaposleni u Srbiji? Većina radnika i dalje svakog jutra odlazi u fabrike, prodavnice, bolnice i državne institucije. Iako tradicionalni sektori i dalje zapošljavaju najviše ljudi, struktura zaposlenosti se polako menja.
Komentari (0)