(VIDEO) Vozači u Srbiji sve više vole hibridne i električne automobile, kupuju ih samo ako su novi
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Cene električnih automobila širom sveta su u padu. Nekoliko je razloga za to. Troškovi proizvodnje litijum-jonskih baterija su u 2024. godini bili niži za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što predstavlja najveći pad cena paketa litijum-jonskih baterija u poslednjih sedam godina.
Zabeležen je i rast prodaje jeftinih kineskih električnih vozila, jer povećana konkurencija spušta cene, a i sve više proizvođača prelazi na proizvodnju električnih i hibridnih vozila.
Ipak, kada je reč o polovnim automobilima, električni automobili baš i nisu nešto traženi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ponude ima, ona je iz godine u godinu na našem sajtu sve veća, ali moram da kažem da je u ovom trenutku i dalje interesovanje kupaca za takvu vrstu automobila jako malo. I to se jasno vidi recimo i kroz prodajne podatke polovnih vozila prve tri meseca ove godine. Mi imamo recimo negde oko 30.000 prvi put registrovanih polovnih automobila iz uvoza u prvom kvartalu, a u tom periodu je prodato negde oko 250 automobila na čisto električni pogon. I negde malo više od 1.000 automobila koji spadaju u tu kategoriju hibrida, što je negde oko 3,3 odsto ukupne prodaje", kaže Petar Veličković sa sajta "polovniautomobili".
Skupa popravka
Nepoverenje kupaca u polovne hibridne i električne automobile je sasvim razumljivo, ako se uzme u obzir da je njihovo održavanje skuplje nego automobila koji imaju samo motor sa unutrašnjim sagorevanjem. A popravka čisto električnih automobila je i najskuplja.
"Nije problem samo ta baterija koja se prazni. Ljudi misle, baterija se potroši kao na mobilnom, pa ja moram da je kupim i svi znaju da ta baterija košta kao pola automobila. Nije problem samo da se kupi ta baterija, nego recimo neki imaju dva elektromotora, neki imaju četiri elektromotora. Svaki elektromotor je na jednom točku, pa ti elektromotori koštaju od tri do sedam ili osam hiljada evra i oni se kvare i to propada. Kod tih automobila na struju, ljudi ne znaju da diskovi traju tri puta manje nego na običnim automobilima. Zašto? Zato što imaju veću masu, zato što imaju veće ubrzanje, ljudi ih brže voze, a samim tim moraju više da koče. Gume koje se montiraju na tim električnim automobilima su skuplje dva do četiri puta, zato što to moraju da budu gume vrhunskog kvaliteta da bi ta veća masa mogla da se zaustavi", navodi Aleksandar Todorović, urednik sajtova "najboljiauto" i "testoviautomobila".
Zlatna sredina
Za razliku od polovnih, radije kupujemo nove hibridne i električne automobile.
"Rast prodaje hibridnih vozila kod novih automobila je u velikom porastu u prethodnim godinama i u 2024. je prešao čak 30 odsto ukupnog tržišta novih automobila", jasan je Veličković.
Hibridni automobili mogu biti zlatna sredina na raskršću tehnoloških revolucija i elektrifikaciji vozila.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
U fabrici FIAT-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3, saznaje Tanjug.
Ne smemo zaboraviti da je u žudnji za čistim vazduhom i zelenom okolinom Evropa dovela svoju autoindustriju u nezavidan položaj.
"Cela Evropa hoće da pređe na električne automobile, a evropska autoindustrija nije sposobna da pređe na električne automobile, jer zaostaju za Kinezima desetak godina u tehnologiji, a najgori problem je što 95 odsto litijuma koji se napravi na svetu pravi se u Kini", poručuje Todorović.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasledje predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gadjaju u ljudsku slabost, ali i snagu . Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Osamdeset godina nakon završetka Drugog svetskog rata, globalna nestabilnost je u porastu. Posle decenija relativnog mira, broj oružanih sukoba raste, a odnosi među velikim silama se zaoštravaju. U uslovima narušenog međunarodnog poretka, pitanje nuklearnog naoružanja dobija na značaju. Istorijska iskustva upozoravaju da se u takvim okolnostima greške skupo plaćaju. Zašto danas raste rizik od velikog rata i kakve bezbednosne i ekonomske izazove donosi 2026. godina? O tome večeras razgovaram sa Srđanom Kerimom, bivšim predsednikom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Google je krajem godine započeo postepeno uvođenje nove opcije koja korisnicima po prvi put omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu elektronske pošte, što predstavlja veliku promenu u načinu na koji uopšte funkcionišu Google nalozi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je plan da radovi na izgradnji dela Dunavskog koridora, odnosno na brzoj saobraćajnici od auto-puta E75 do Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca budu gotovi do kraja 2026. godine.
Er Srbija je ostvarila istorijski uspeh, oborivši rekord koji je 1987. postavio nekadašnji JAT sa 4.531.000 prevezenih putnika, čime je još jednom potvrdila poziciju najbrže rastuće avio-kompanije u regionu, saopšteno je iz te kompanije.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija pod najtežim pritiskom i da su teški razgovori o rešavanju pitanja Naftne industrije Srbije i poručio da će 15. januara biti presek, kada će država uraditi svoj posao.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", do subote, 27. decembra u 19 časova stigle su 451.404 prijave, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Srbija je energetski zavisna zemlja. I ono što imamo za proizvodnju struje, nije baš u najboljem stanju. Reke su sve praznije, a uglja je sve manje i sve je lošijeg kvaliteta. Zbog zdravlja nacije trebalo bi da ga se odreknemo. Šta bi moglo da bude rešenje?
Preuzimanje ruskog udela Naftne industrije Srbije (NIS) od strane MOL ne bi bilo u ekonomskom, već političkom interesu, izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor za Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom, sa kojim je, kako je naveo, imao sadržajan razgovor, sa fokusom na energetsku bezbednost Srbije.
Uredba o ograničenju marži doneta je sa ciljem da se zaustavi rast cena i olakša svakodnevna kupovina građanima. Zvanični podaci govore o stabilizaciji, ali utisci potrošača su i dalje podeljeni. Da li su mere države zaista donele niže cene na rafovima i kako to izgleda u praksi?
Komentari (1)
Uroš
Neka hvala
pre 8 meseci
0 0 Odgovori