(VIDEO) Vozači u Srbiji sve više vole hibridne i električne automobile, kupuju ih samo ako su novi
Printscreen: Newsmax Balkans
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Cene električnih automobila širom sveta su u padu. Nekoliko je razloga za to. Troškovi proizvodnje litijum-jonskih baterija su u 2024. godini bili niži za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što predstavlja najveći pad cena paketa litijum-jonskih baterija u poslednjih sedam godina.
Zabeležen je i rast prodaje jeftinih kineskih električnih vozila, jer povećana konkurencija spušta cene, a i sve više proizvođača prelazi na proizvodnju električnih i hibridnih vozila.
Ipak, kada je reč o polovnim automobilima, električni automobili baš i nisu nešto traženi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ponude ima, ona je iz godine u godinu na našem sajtu sve veća, ali moram da kažem da je u ovom trenutku i dalje interesovanje kupaca za takvu vrstu automobila jako malo. I to se jasno vidi recimo i kroz prodajne podatke polovnih vozila prve tri meseca ove godine. Mi imamo recimo negde oko 30.000 prvi put registrovanih polovnih automobila iz uvoza u prvom kvartalu, a u tom periodu je prodato negde oko 250 automobila na čisto električni pogon. I negde malo više od 1.000 automobila koji spadaju u tu kategoriju hibrida, što je negde oko 3,3 odsto ukupne prodaje", kaže Petar Veličković sa sajta "polovniautomobili".
Skupa popravka
Nepoverenje kupaca u polovne hibridne i električne automobile je sasvim razumljivo, ako se uzme u obzir da je njihovo održavanje skuplje nego automobila koji imaju samo motor sa unutrašnjim sagorevanjem. A popravka čisto električnih automobila je i najskuplja.
"Nije problem samo ta baterija koja se prazni. Ljudi misle, baterija se potroši kao na mobilnom, pa ja moram da je kupim i svi znaju da ta baterija košta kao pola automobila. Nije problem samo da se kupi ta baterija, nego recimo neki imaju dva elektromotora, neki imaju četiri elektromotora. Svaki elektromotor je na jednom točku, pa ti elektromotori koštaju od tri do sedam ili osam hiljada evra i oni se kvare i to propada. Kod tih automobila na struju, ljudi ne znaju da diskovi traju tri puta manje nego na običnim automobilima. Zašto? Zato što imaju veću masu, zato što imaju veće ubrzanje, ljudi ih brže voze, a samim tim moraju više da koče. Gume koje se montiraju na tim električnim automobilima su skuplje dva do četiri puta, zato što to moraju da budu gume vrhunskog kvaliteta da bi ta veća masa mogla da se zaustavi", navodi Aleksandar Todorović, urednik sajtova "najboljiauto" i "testoviautomobila".
Zlatna sredina
Za razliku od polovnih, radije kupujemo nove hibridne i električne automobile.
"Rast prodaje hibridnih vozila kod novih automobila je u velikom porastu u prethodnim godinama i u 2024. je prešao čak 30 odsto ukupnog tržišta novih automobila", jasan je Veličković.
Hibridni automobili mogu biti zlatna sredina na raskršću tehnoloških revolucija i elektrifikaciji vozila.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
U fabrici FIAT-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3, saznaje Tanjug.
Ne smemo zaboraviti da je u žudnji za čistim vazduhom i zelenom okolinom Evropa dovela svoju autoindustriju u nezavidan položaj.
"Cela Evropa hoće da pređe na električne automobile, a evropska autoindustrija nije sposobna da pređe na električne automobile, jer zaostaju za Kinezima desetak godina u tehnologiji, a najgori problem je što 95 odsto litijuma koji se napravi na svetu pravi se u Kini", poručuje Todorović.
Najmanje četvorica iranskih vojnika poginula su u napadima izraelsko-američkih snaga na iranske brodove u blizini Ormuskog moreuza. Ovi napadi su usledili posle višednevnog prmirja pa je pitanje kako će obnova sukoba uticati na dalji tok pregovora Vašingtona i Teherana. Gosti Stava dana predsednik Društva za promociju vladavine prava Veljko Rakić i diplomata Miodrag Lekić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Učesnik Global Sumud flotile Boba Šundić govori o pokušaju probijanja blokade Gaze, presretanju izraelskih snaga i humanitarnoj katastrofi kojoj svjedoči svijet. U intervjuu otvara pitanja međunarodnog prava, neuspjelih reakcija Ujedinjenih nacija, odnosa Zapada prema ratu i lične motivacije da uprkos rizicima nastavi borbu za solidarnost i pomoć Palestincima.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta posle razvoda dete više boli, odlazak jednog roditelja ili rat oko starateljstva? Koliko deca trpe zbog sukoba roditelja i dugih sudskih procesa? Da li su očevi u Srbiji neravnopravni kada je reč o starateljstvu? Za emisiju “Tražim reč” govore dr Dejan Pavlović iz Centra ravnopravnog roditeljstva, advokat Dane Žigić I autor platforme “Ćalac” Ivan Štibl.
Život Vasila Vida Pašanjskog promenio se iz korena nakon ujeda krpelja, koji je, kako tvrdi, doveo do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i dugotrajne borbe za dijagnozu.
Na zgradi Osnovne škole "Rastko Nemanjić – Sveti Sava" u Novoj Pazovi u ponedeljak ujutru osvanuli su grafiti uznemirujućeg sadržaja, zbog čega su među roditeljima tokom dana zavladali zabrinutost, pitanja i brojne reakcije.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Kini da će proizvodnja robota u Srbiji početi između 10. i 20. jula i da će zemlja za dva meseca imati humanoidne robote, što, kako navodi, neće imati niko drugi u Evropi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u Đasingu video na najpraktičniji način šta znači iskreno i čelično prijateljstvo Srbije i Kine i dodao da se nada da će dovođenjem kineskih kompanija moći da se menja budućnost Srbije.
Do pre dve nedelje cene trešanja na beogradskim pijacama dostizale su i 1.500 dinara, sada ih možete naći za 500 i manje. Poljoprivrednici su za Newsmax Balkans istakli da je razlog spuštanja cene bogat rod, a agroekonomista prof. dr Miladin M. Ševarlić da je ta cena logična posledica velike ponude.
Savetnik za EXPO 2027 Dušan Borovčanin predstavio je na Poslovnom forumu u Torontu specijalizovanu izložbu Ekspo koja će biti održana u Beogradu i pozvao Kanadu da učestvuje i bude deo EXPO koji će kao platforma povezati ceo svet.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da su tokom aktuelne posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini potpisana dva važna sporazuma iz oblasti ekologije, sa posebnim fokusom na zelenu agendu, upravljanje otpadom i borbu protiv aerozagađenja.
Ministarka za brigu o porodici Jelena Žarić Kovačević izjavila je da je u aprilu ove godine isplaćeno više od 802 miliona dinara u okviru dečijeg dodatka i dodala da je zbog povećanja minimalne zarade u Srbiji podignut cenzus za taj dodatak.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Pekingu da Srbija i Kina nastavljaju da jačaju sveobuhvatno strateško partnerstvo i dodao da je ekonomski aspekt dodatno osnažen bespovratnom pomoći vrednom najmanje 100 miliona juana (oko 12,6 miliona evra).
Komentari (1)
Uroš
Neka hvala
pre 1 godinu
0 0 Odgovori