(VIDEO) Vozači u Srbiji sve više vole hibridne i električne automobile, kupuju ih samo ako su novi
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Cene električnih automobila širom sveta su u padu. Nekoliko je razloga za to. Troškovi proizvodnje litijum-jonskih baterija su u 2024. godini bili niži za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što predstavlja najveći pad cena paketa litijum-jonskih baterija u poslednjih sedam godina.
Zabeležen je i rast prodaje jeftinih kineskih električnih vozila, jer povećana konkurencija spušta cene, a i sve više proizvođača prelazi na proizvodnju električnih i hibridnih vozila.
Ipak, kada je reč o polovnim automobilima, električni automobili baš i nisu nešto traženi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ponude ima, ona je iz godine u godinu na našem sajtu sve veća, ali moram da kažem da je u ovom trenutku i dalje interesovanje kupaca za takvu vrstu automobila jako malo. I to se jasno vidi recimo i kroz prodajne podatke polovnih vozila prve tri meseca ove godine. Mi imamo recimo negde oko 30.000 prvi put registrovanih polovnih automobila iz uvoza u prvom kvartalu, a u tom periodu je prodato negde oko 250 automobila na čisto električni pogon. I negde malo više od 1.000 automobila koji spadaju u tu kategoriju hibrida, što je negde oko 3,3 odsto ukupne prodaje", kaže Petar Veličković sa sajta "polovniautomobili".
Skupa popravka
Nepoverenje kupaca u polovne hibridne i električne automobile je sasvim razumljivo, ako se uzme u obzir da je njihovo održavanje skuplje nego automobila koji imaju samo motor sa unutrašnjim sagorevanjem. A popravka čisto električnih automobila je i najskuplja.
"Nije problem samo ta baterija koja se prazni. Ljudi misle, baterija se potroši kao na mobilnom, pa ja moram da je kupim i svi znaju da ta baterija košta kao pola automobila. Nije problem samo da se kupi ta baterija, nego recimo neki imaju dva elektromotora, neki imaju četiri elektromotora. Svaki elektromotor je na jednom točku, pa ti elektromotori koštaju od tri do sedam ili osam hiljada evra i oni se kvare i to propada. Kod tih automobila na struju, ljudi ne znaju da diskovi traju tri puta manje nego na običnim automobilima. Zašto? Zato što imaju veću masu, zato što imaju veće ubrzanje, ljudi ih brže voze, a samim tim moraju više da koče. Gume koje se montiraju na tim električnim automobilima su skuplje dva do četiri puta, zato što to moraju da budu gume vrhunskog kvaliteta da bi ta veća masa mogla da se zaustavi", navodi Aleksandar Todorović, urednik sajtova "najboljiauto" i "testoviautomobila".
Zlatna sredina
Za razliku od polovnih, radije kupujemo nove hibridne i električne automobile.
"Rast prodaje hibridnih vozila kod novih automobila je u velikom porastu u prethodnim godinama i u 2024. je prešao čak 30 odsto ukupnog tržišta novih automobila", jasan je Veličković.
Hibridni automobili mogu biti zlatna sredina na raskršću tehnoloških revolucija i elektrifikaciji vozila.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
U fabrici FIAT-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3, saznaje Tanjug.
Ne smemo zaboraviti da je u žudnji za čistim vazduhom i zelenom okolinom Evropa dovela svoju autoindustriju u nezavidan položaj.
"Cela Evropa hoće da pređe na električne automobile, a evropska autoindustrija nije sposobna da pređe na električne automobile, jer zaostaju za Kinezima desetak godina u tehnologiji, a najgori problem je što 95 odsto litijuma koji se napravi na svetu pravi se u Kini", poručuje Todorović.
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-PUT NA MESEC
Osvajanje kosmosa posle Drugog svetskog rata postalo je prestiž u novom hladnom ratu. U toj borbi SSSR je pobeđivao tako što je poslao prvog čoveka u kosmos. Misija Apola 11 i prvi čovek na Mesec bio je pokušaj vraćanja dominacije SAD u toj kosmičkoj borbi. U velikom timu misije Apolo 11 bili su i naučnici poreklom iz Srbije. Svi ti događaji danas su postali deo sumnji i zavera koje su stvorile horde sledbenika u Srbiji koji veruju da sletanja na Mesec nije bilo i da je Zemlja ravna ploča. Nova epizoda Dekada obrađuje te teme, ali i priču o tome da li je Tito stvarao kosmički program u SFRJ i pokušao da pošalje Jugoslovene u kosmos.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Incident koji se dogodio pre dva dana u medicinskoj školi na Zvezdari kada je učenik te škole prebijen i to od strane nepoznatih lica, otvara iznova pitanje bezbednosti u školama.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Problem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji je od problema sa kojim će se suočiti Rafinerija nafte u Pančevu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), a krajnji cilj cele priče je da nema Rusa na Balkanu, naveo je za Newsmax Balkans profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.
Evropa, prvi klimatski neutralni kontinent. Zvuči lepo, i najave kažu da je moguće do 2050. godine, ali je put do tog cilja dug i potrebna je ozbiljna transformacija.
U skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji poreskom obvezniku koji uplati veći iznos od propisanog ili porez plati na pogrešan račun, može se na osnovu podnetog zahteva odobriti u celosti ili delimično preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza, kao i povraćaj poreza.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Prosečna neto zarada obračunata za avgust 2025. godine iznosila je 105.590 dinara, što je manje u odnosu na jul, kada su zaposleni u proseku primili platu od 109.071 dinar.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja informacione i sajber bezbednosti privrednih subjekata u Srbiji.
Direktor kompanije Milbauer, Jozef Milbauer, izjavio je tokom obilaska nove fabrike Milbauer u Staroj Pazovi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da će se vratiti da otvori još jedan pogon između dve sadašnja.
Komentari (1)
Uroš
Neka hvala
pre 6 meseci
0 0 Odgovori