(VIDEO) Vozači u Srbiji sve više vole hibridne i električne automobile, kupuju ih samo ako su novi
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Cene električnih automobila širom sveta su u padu. Nekoliko je razloga za to. Troškovi proizvodnje litijum-jonskih baterija su u 2024. godini bili niži za 20 odsto u odnosu na 2023. godinu, što predstavlja najveći pad cena paketa litijum-jonskih baterija u poslednjih sedam godina.
Zabeležen je i rast prodaje jeftinih kineskih električnih vozila, jer povećana konkurencija spušta cene, a i sve više proizvođača prelazi na proizvodnju električnih i hibridnih vozila.
Ipak, kada je reč o polovnim automobilima, električni automobili baš i nisu nešto traženi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ponude ima, ona je iz godine u godinu na našem sajtu sve veća, ali moram da kažem da je u ovom trenutku i dalje interesovanje kupaca za takvu vrstu automobila jako malo. I to se jasno vidi recimo i kroz prodajne podatke polovnih vozila prve tri meseca ove godine. Mi imamo recimo negde oko 30.000 prvi put registrovanih polovnih automobila iz uvoza u prvom kvartalu, a u tom periodu je prodato negde oko 250 automobila na čisto električni pogon. I negde malo više od 1.000 automobila koji spadaju u tu kategoriju hibrida, što je negde oko 3,3 odsto ukupne prodaje", kaže Petar Veličković sa sajta "polovniautomobili".
Skupa popravka
Nepoverenje kupaca u polovne hibridne i električne automobile je sasvim razumljivo, ako se uzme u obzir da je njihovo održavanje skuplje nego automobila koji imaju samo motor sa unutrašnjim sagorevanjem. A popravka čisto električnih automobila je i najskuplja.
"Nije problem samo ta baterija koja se prazni. Ljudi misle, baterija se potroši kao na mobilnom, pa ja moram da je kupim i svi znaju da ta baterija košta kao pola automobila. Nije problem samo da se kupi ta baterija, nego recimo neki imaju dva elektromotora, neki imaju četiri elektromotora. Svaki elektromotor je na jednom točku, pa ti elektromotori koštaju od tri do sedam ili osam hiljada evra i oni se kvare i to propada. Kod tih automobila na struju, ljudi ne znaju da diskovi traju tri puta manje nego na običnim automobilima. Zašto? Zato što imaju veću masu, zato što imaju veće ubrzanje, ljudi ih brže voze, a samim tim moraju više da koče. Gume koje se montiraju na tim električnim automobilima su skuplje dva do četiri puta, zato što to moraju da budu gume vrhunskog kvaliteta da bi ta veća masa mogla da se zaustavi", navodi Aleksandar Todorović, urednik sajtova "najboljiauto" i "testoviautomobila".
Zlatna sredina
Za razliku od polovnih, radije kupujemo nove hibridne i električne automobile.
"Rast prodaje hibridnih vozila kod novih automobila je u velikom porastu u prethodnim godinama i u 2024. je prešao čak 30 odsto ukupnog tržišta novih automobila", jasan je Veličković.
Hibridni automobili mogu biti zlatna sredina na raskršću tehnoloških revolucija i elektrifikaciji vozila.
Kineski proizvođač automobila BID (BYD) nadmašio je američkog rivala Teslu prvi put 2024. i postao vodeći svetski proizvođač električnih automobila, dostignuće koje je prevazišlo čak i očekivanja generalnog direktora Vang Čuanfua, koji je predvideo da će ove godine nadmašiti najžešćeg konkurenta.
U fabrici FIAT-Krajsler automobili Srbija u Kragujevcu, koja je u sastavu Stelantisa, proizvedeni su prvi probni primerci električnog automobila citroen C3, saznaje Tanjug.
Ne smemo zaboraviti da je u žudnji za čistim vazduhom i zelenom okolinom Evropa dovela svoju autoindustriju u nezavidan položaj.
"Cela Evropa hoće da pređe na električne automobile, a evropska autoindustrija nije sposobna da pređe na električne automobile, jer zaostaju za Kinezima desetak godina u tehnologiji, a najgori problem je što 95 odsto litijuma koji se napravi na svetu pravi se u Kini", poručuje Todorović.
Diskriminacija starijih žena, šta je veći problem siromaštvo ili društvena nevidljivost? Kako da žene ostanu aktivne u društvu, a ne da budu gurnute na marginu posle penzionisanja? Nevidljiv rad, zanemarivanje, zdravstvena diskriminacija, ekonomska zavisnost, sa čime se još susreću starije žene? Za emisiju “Tražim reč” govore ministarka bez portfelja Tatjana Macura, predsednica Gerontološkog društva Srbije Nataša Todorović, doktorka u penziji i književnica Dušanka Stevović Gojgić predstavnici NVO Ivica Durmaširević i Biljana Vasojević.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njenog stvaralaštva, razotkriva se život Danice Masniković izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Masniković kao umetnici i čoveku - njenim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njen prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
Šta o hapšenju Aca Đukanovića, brata nekadašnjeg crnogorskog predsednika Mila Đukanovića kaže vlast u Crnoj Gori, a šta civilni sektor? Gosti Stava regiona poslanica vladajućeg Pokreta Evropa sad Jelena Nedović i direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Da li se evropska vrata za Zapadni Balkan zaista otvaraju- ili se samo menja nacin na koji se ceka ispred njih? Dok se govori o novim modelima priblizavanja, kljucne reforme u Srbiji godinama stoje u mestu. Da li je evropski put realna politicka strategija ili tema koja se vraca samo kad zatreba?Gost Stava nedelje narodni poslanik Branko Pavlović.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Profesionalni vozači regiona Zapadnog Balkana najavili su blokade tetretnih graničnih prelaza zbog problema koji se odnose na njihov boravak u zoni Šengena. Kako ističu, onemogućen im je rad, a mnogi od njih su dobili zabranu ulaska u zemlje EU.
U Ministarstvu rudarstva i energetike održan je sastanak na kojem je utvrđena prosečna veleprodajna cena naftnih derivata – evrodizela i motornog benzina BMB 95.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Udruženja naftnih kompanije Srbije Tomislav Mićović smatra da će krizu zbog situacije na Bliskom istoku vrlo brzo svi osetiti, uključujući i Srbija.
Komentari (1)
Uroš
Neka hvala
pre 10 meseci
0 0 Odgovori