Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika.
Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).
Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:
"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?"
Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.
Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).
Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija.
Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.
Apolo 13, lansiran 11. aprila 1970. sa astronautima Džimom Lovelom (komandant), Džekom Svajgertom i Fredom Hejzom, trebalo je da bude treće sletanje na Mesec. Dva dana kasnije, eksplozija rezervoara sa kiseonikom oštetila je servisni modul, uništivši glavni pogon i struju.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Slovačka nacionalna stranka (SNS) koja je u koaliciji sa strankom Smer-SD pozvala je premijera Roberta Fica da prekine saradnju sa svojim savetnikom i bivšim ministrom spoljnih poslova Miroslavom Lajčakom, zbog njegove navodne povezanosti sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.
Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.
Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.
Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost crnogorske vlade nakon odluke Demokratske narodne partije da povuče podršku i dva člana kabineta? Da li je Crna Gora pred novom političkom i društvenom krizom? Zbog čega se zanemaruju zahtevi prosrpskih stranaka da srpski jezik postane zvanični i da se reše pitanja trobojke i dvojnog državljanstva? Koje su nove koalicije na pomolu zbog pokušaja opozicije da sruši kabinet Milojka Spajića? Gosti Stava dana istoričari iz Beograda i Podgorice, Aleksandar Raković i Aleksandar Stamatović.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Francusko finansijsko tužilaštvo saopštilo je da je pokrenulo istragu protiv bivšeg francuskog ministra kulture Džaka Langa i njegove ćerke Karolin zbog sumnje na, kako se navodi, "tešku poresku prevaru pranja novca".
Još jedna sedmica napetosti u Zaljevu. Iran i Sjedinjene Američke Države održali su indirektne razgovore u Omanu o nuklearnom programu Teherana, mesecima nakon američkih napada na iranske objekte.
U Bangladešu je prijavljen prvi smrtni slučaj od virusa nipa u 2026. godini, a zvaničnici su saopštili da je reč o ženi koja je preminula nakon što je konzumirala sok od sirove urme.
Južnokorejska platforma za trgovinu kriptovalutama greškom poklonila je kupcima bitkoine vredne više od 40 milijardi dolara, nakratko ih učinivši multimilionerima.
Direktor pogrebnog preduzeća u Koloradu Džon Holford (46) osuđen je na 40 godina zatvora nakon što je uhapšen kada je u njegovom preduzeću pronađeno skoro 200 tela u stanju raspadanja.
Grčke vlasti privele su danas 313 osoba u raciji u univerzitetskom kampusu u Solunu nakon što je rano izvršen napad na policiju za suzbijanje demonstracija kada je bačeno više od 100 Molotovljevih koktela, a svi privedeni su pušteni bez podizanja optužnice.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD postavile junski rok za postizanje dogovora s Rusijom o završetku rata. Dok pregovori traju, Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, prisiljavajući nuklearne elektrane da smanje proizvodnju.
Komentari (0)