Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude

Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.

16.11.2025. 10:21

Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Printscreen: Newsmax Balkans

Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika. 

Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).

Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:

"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?" 

Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.

Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).

Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija. 

Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.

Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.

Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.

Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.

Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)