Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Printscreen: Newsmax Balkans
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika.
Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).
Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:
"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?"
Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.
Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).
Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija.
Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.
Apolo 13, lansiran 11. aprila 1970. sa astronautima Džimom Lovelom (komandant), Džekom Svajgertom i Fredom Hejzom, trebalo je da bude treće sletanje na Mesec. Dva dana kasnije, eksplozija rezervoara sa kiseonikom oštetila je servisni modul, uništivši glavni pogon i struju.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Slovačka nacionalna stranka (SNS) koja je u koaliciji sa strankom Smer-SD pozvala je premijera Roberta Fica da prekine saradnju sa svojim savetnikom i bivšim ministrom spoljnih poslova Miroslavom Lajčakom, zbog njegove navodne povezanosti sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.
Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.
Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.
Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.
Da li aktuelna situacija na Bliskom istoku pokazuje da je primirje blizu uprokos stopiranja mirovnih pregovora? Zbog čega su konsultacije sa predsednikom Srbije bez dogovora? Da li je kriza dijaloga – legitimna ili kontraproduktivna? Gosti jutra Aleksandar Cvetković i Nemanja Todorović Četiri osobe izgubile život na auto-putu Šabac-Ruma. Šta je češći uzrok teških saobraćajnih nesreća signalizacija ili bahatost vozača?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Predsednik Srbije nastavlja konsultacije sa političkim partijama. Dve su teme na stolu: prevremeni parlamentarni izbori za i protiv i postupanje Srbije u složenim međunarodnim okolnostima na bezbednosnom i energetskom planu, ali i pitanje evropskih integracija. Gosti Stava dana predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Produženo je primirje između Izraela i Hezbollaha za još tri sedmice nakon razgovora u Bijeloj kući. Trump naredio je mornarici u Zaljevu da puca na iranske čamce koji postavljaju mine u Hormuškom tjesnacu. O sigurnosti svjetskog tržišta energenata govori bh. diplomata i ekonomista, Nedim Makarević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Zaposleni fonda socijalnog osiguranja EFKA i pravosudni službenici širom Grčke stupili su u obustavu rada i štrajk nakon niza oružanih napada u Atini, u kojima je više osoba povređeno.
Pronađena su tela svih šest osoba koje su poginule u snežnoj lavini u rudniku Irokinda u ruskoj republici Burjatiji, saopštilo je rusko Ministarstvo za vanredne situacije.
Skoro četiri od deset Italijana (38,1 odsto) oseća potrebu za "detoksom" od društvenih mreža – ograničavanjem vremena korišćenja, deaktiviranjem ili brisanjem naloga, odnosno deinstaliranjem aplikacija, pokazuje Izveštaj o komunikaciji predstavljen u Rimu.
Odlazeći mađarski premijer Viktor Orban ponudio je ostavku na funkciju predsednika Fidesa, a na stranačkoj skupštini, koja je zakazana za jun, biće odlučeno da li će ona biti prihvaćena.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas pozvala je zemlje jugoistočne Azije da traže alternative ruskoj nafti i prestanu da je kupuju, jer prihodi od nafte služe za finansiranje rata u Ukrajini.
Ujedinjeni Arapaski Emirati najavili su da će 1. maja napustiti Organizaciju zemalja proizvođača nafte OPEK i OPEK+, uprkos prethodnim navodima da su UAE već napustili te organizacije.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Ojačati veze, spustiti tenzije između najbližih saveznika. Tako se tumače ciljevi posete britanskog kralja Čarlsa Trećeg Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentari (0)