Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika.
Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).
Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:
"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?"
Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.
Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).
Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija.
Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.
Apolo 13, lansiran 11. aprila 1970. sa astronautima Džimom Lovelom (komandant), Džekom Svajgertom i Fredom Hejzom, trebalo je da bude treće sletanje na Mesec. Dva dana kasnije, eksplozija rezervoara sa kiseonikom oštetila je servisni modul, uništivši glavni pogon i struju.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Slovačka nacionalna stranka (SNS) koja je u koaliciji sa strankom Smer-SD pozvala je premijera Roberta Fica da prekine saradnju sa svojim savetnikom i bivšim ministrom spoljnih poslova Miroslavom Lajčakom, zbog njegove navodne povezanosti sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.
Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.
Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.
Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.
Koliko odeće završava na deponijama? Da li garderobu kupujemo brzo, nosimo kratko i bacamo bez razmišljanja? Šta je danas održiva moda lični izbor ili modni trend? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stilista i organizator održive mode Aleksandar Đorđević, organizatorka najvećeg bazara polovne odeće Jelena Vlajković i ekološka inženjerka Marija Petković.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kakve bi mogle biti globalne posledice sukoba sa Iranom? Kako će nova intervencija uticati na američku unutrašnju politiku? Odgovore o motivima i ciljevima napada SAD i Izraela na Iran, ali i o političkim potresima koje ovaj rat izaziva u Americi, tražimo od Petra Donića iz organizacije Novi Treći Put.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Čemu su namenjene balističke rakete koje je Srbija nedavno nabavila i o kakvom se tačno oružju radi? Može li predizborna retorika da utiče na volju birača i kakve poruke šalju politički akteri pred lokalne izbore, 29. marta? Gosti emisije biće profesori Vladimir Vuletić i Dobrivoje Stanojević Kako će skok cena nafte na globalnom nivou uticati na ekonomiju naše zemlje?
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
Rusija je zabrinuta zbog aktuelnog sukoba u Persijskom zalivu i poziva na hitan prekid borbenih dejstava na Bliskom istoku, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije
Najmanje 11 osoba ubijeno je na severu Meksika, tokom bezbednosne operacije u objektu koji je povezan sa frakcijom Los Majos moćnog narko kartela Sinaloa, saopštila je Vlada Meksika.
Američko-izraelska vojna intervencija u Iranu označava treći veliki rat Sjedinjenih Država u ovom regionu u poslednjih 40 godina. Dok vazdušne operacije donose brze rezultate na terenu, analitičari u emisiji Sinteza upozoravaju na nedostatak jasnih političkih ciljeva.
Američki borbeni avion F-35 prinudno je sleteo u bazu na Bliskom istoku nakon što je, prema navodima medija i iranskih zvaničnika, oštećen tokom borbene misije iznad Irana.
Administracija Donalda Trampa optužila je demokrate da su više od mesec dana blokirale finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost, što je, kako tvrde, dovelo do problema za zaposlene i poremećaja u saobraćaju širom SAD.
Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, a koji bi mogao da posluži kao osnova za razvoj novih lekova protiv gojaznosti, navodi se u najnovijoj studiji.
"Procena globalnih pretnji za 2026" navodi da "svet ulazi u fazu duboke i dugotrajne nestabilnosti u kojoj se granice između rata i mira sve više brišu, a ključni akteri koriste kombinaciju vojne sile, ekonomskog pritiska, tehnoloških inovacija i informacionih operacija kako bi ostvarili ciljeve".
Grupa od šest ili sedam osoba izvela je u noći između srede i četvrtka veliku pljačku u fabrici Prada u mestu Dolo, nedaleko od Venecije, preneli su italijanski mediji.
Cena nafte Brent porasla je u četvrtak na više od 114 dolara po barelu, a evropske cene gasa skočile za 30 odsto na trogodišnji maksimum nakon što je Iran pokrenuo napade na ključnu energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Komentari (0)