Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika.
Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).
Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:
"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?"
Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.
Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).
Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija.
Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.
Apolo 13, lansiran 11. aprila 1970. sa astronautima Džimom Lovelom (komandant), Džekom Svajgertom i Fredom Hejzom, trebalo je da bude treće sletanje na Mesec. Dva dana kasnije, eksplozija rezervoara sa kiseonikom oštetila je servisni modul, uništivši glavni pogon i struju.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Slovačka nacionalna stranka (SNS) koja je u koaliciji sa strankom Smer-SD pozvala je premijera Roberta Fica da prekine saradnju sa svojim savetnikom i bivšim ministrom spoljnih poslova Miroslavom Lajčakom, zbog njegove navodne povezanosti sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.
Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.
Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.
Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Studentski pokret je nova kultura koja nije demokratska i nešto mnogo gore nego bilo šta što smo dosad videli. Studentski pokret u sebi nema dovoljno demokratičnosti, izjavio je za Newsmax Balkans profesor Filozofskog fakuteta Čedomir Antić.
Pečurke brzo rastu i voljena su namirnica na mnogim trpezama, pa su zato idealna kultura za gajenje u kontrolisanim uslovima. U prvom prilogu gledamo životni ciklus bukovače i šampinjona, od sadnje i uzgoja, do procesa sušenja i prerade u konkretne proizvode. I sve to, po organskim principima. Potom gledamo proces potkivanja konjskog kopita sa pravim gvozdenim potkovicama. Saznaćete mnoge zanimljive stvari o ovom zanatu, koliko je složen, ali i dan danas cenjen, a ljubitelji ovih divnih životinja će poželeti da se odmah učlane u neki konjički klub, kako bi makar asistirali tokom ovog važnog procesa. I za kraj nešto potpuno retro i vanvremenski, u toj meri da je radionica koju smo posetili jedna jedina na Balkanu. Gledamo proces popravke kišobrana, u radnji koja postoji od 1969. godine. Kako u vreme masovne porizvodnje i dostupnosti jeftinih proizvoda jedan kišobrandžija i dalje hrabro održava svoj zanat, saznaćete u ovom zanimljivom prilogu.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su A. A. (43), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Američka vojska se povukla iz baze Ajn Al Asad na zapadu Iraka i iračka armija je preuzela kontrolu na tom prostoru, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Bagdadu.
Američki predsednik Donald Tramp je, kao predsedavajući "Odbora za mir" u Pojasu Gaze, pozvao šefa turske države Redžepa Tajipa Erdogana da se pridruži tom odboru.
Sporazum između Evropske unije i latinoameričkog bloka Merkosur potpisan je u glavnom gradu Paragvaja Asunsionu, posle 25 godina pregovora, saopštila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocenio da sednice Saveta EU sve više liče na ratne savete.
Najmanje 24 osobe su poginule, a 45 ljudi je povređeno u dve odvojene saobraćajne nesreće koje su se dogodile u Pakistanu, saopštili su lokalni zvaničnici.
U glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, održan je protest protiv planova američkog predsednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, koji je danska autonomna teritorija, a na skupu su učestvovale hiljade ljudi, prenosi Rojters.
Komentari (0)