Mijović za Puls planete o EU Paktu: Evropa ne tretira izbeglice i migrante uvek kao ljude
Evropska komisija objavila je prvi Godišnji izveštaj o azilu i migracijama, proglašavajući Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracionim pritiskom" zbog disproporcionalnog broja dolazaka migranata, uključujući i one koji su spaseni na moru.
Prema izvještaju, ove "frontline" članice EU suočene su s ogromnim opterećenjem: Španija je 2024. primila 166.000 azilantskih zahtjeva, Italija 159.000, Grčka 74.000, a Kipar proporcionalno najviše po glavi stanovnika.
Prelazi granica pali su za 35 odsto u periodu 2024-2025 zbog pojačane saradnje s trećim zemljama, ali izazovi ostaju: neovlaštena kretanja unutar EU, hibridne prijetnje od Rusije i Bjelorusije te niska stоpa povrataka (samo 20 odsto odbijenih azilanata).
Gost Pulsa planete bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu i kolumnista Pavle Mijović, koji je otvorio i nekoliko važnih pitanja, posebno kada su međunarodna prava u pitanju:
"Kada kažemo 'ilegalni migranti', time odmah stvaramo predrasude prema njima kao ljudima, oduzimamo im tu ljudskost na koju imaju pravu, baš kao i svi mi. Postaju samo brojka. Nešto sa čime se 'moramo suočiti'. A, zaboravljamo vrlo brzo da smo i mi svi, u nekom momentu, bili izbjeglice, migranti. Koliko nam je tada značio human tretman?"
Prema novom mehanizmu Godišnjeg fonda solidarnosti, koji stupa na snagu u junu 2026, druge članice EU moraju doprinijeti bazirano na populaciji i BDP.
Opcije su: preseljenje azilanata (minimalno 30.000 godišnje), financijski doprinos od 20.000 eura po osobi ili operativna pomoć (npr. osoblje, oprema).
Raspodjela će se odrediti kvalificiranom većinom do kraja godine, s minimalno 600 miliona eura u fondu. Kriteriji za raspodjelu uključuju razinu pritiska (broj dolazaka, kapaciteti prihvatnih sistema) i "kumulativne pritiske" iz prošlih pet godina, kako bi se izbjegla disproporcija.
Međunarodno pravo ostaje ključno: EU će osigurati poštovanje Ženevskog konvencije i Europske konvencije o ljudskim pravima kroz godišnje procjene i sankcije za kršenja, naglašavajući princip solidarnosti. Međutim, Poljska, Mađarska i Slovačka najavile su otpor.
Apolo 13, lansiran 11. aprila 1970. sa astronautima Džimom Lovelom (komandant), Džekom Svajgertom i Fredom Hejzom, trebalo je da bude treće sletanje na Mesec. Dva dana kasnije, eksplozija rezervoara sa kiseonikom oštetila je servisni modul, uništivši glavni pogon i struju.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Slovačka nacionalna stranka (SNS) koja je u koaliciji sa strankom Smer-SD pozvala je premijera Roberta Fica da prekine saradnju sa svojim savetnikom i bivšim ministrom spoljnih poslova Miroslavom Lajčakom, zbog njegove navodne povezanosti sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Poljska je zatražila godišnju potpunu izuzeća od mehanizma, pozivajući se na prihvat gotovo milijun ukrajinskih izbjeglica i bjeloruske hibridne napade (preko 17.000 prelaza 2024.). Komisija je klasificirala Poljsku kao zemlju "sa značajnom migracijskom situacijom", omogućavajući izuzeće ako se odobri, ali upozorava da nepoštivanje dovodi do kršenja EU prava.
Sankcije protiv neusklađenih zemalja uključuju postupke o povredi, moguće smanjenje fondova ili sudske kazne, s prvim procjenama u ljeto 2026.
Glavni izazovi EU ostaju, a to su instrumentalizacija migracija od Rusije i Bjelorusije (90% prelazaka iz Bjelorusije koristi ruske vize), unutarnja kretanja azilanata i niska saradnja u povratima. Fond solidarnosti i Migracijski pakt zahtijevaju koordinaciju, EU će pratiti obaveze kroz godišnje izvještaje, EUAA bazu podataka i kazne za nepoštovanje, ciljajući na uravnoteženo, humano rješenje krize.
Pitanje je samo, da li će to funkcionisati i na terenu.
Primirje Amerike i Irana dogovoreno u poslednjem trenutku. Da li je ovo početak trajne stabilizacije ili samo kratkotrajno zatišje? Gošća emisije biće Branka Latinović, bivša ambasadorka Kako Evropska unija gleda na izbore u Mađarskoj i hoće li Orbanovi dobri odnosi sa Amerikom i Rusijom imati uticaj na birače? Gost emisije biće Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije Ima li prečice do ravnog stomaka i da li zloupotreba lekova za mršavljenje može ozbiljno da naruši zdravlje? Gošća emisije biće Jelena Mitrašinović iz ALIMS-a
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na kojoj će biti razmatran šestomesečni izveštaj o radu UNMIK-a zakazana za sutra. Prvi izveštaj u ovoj godini koji dolazi u trenutku tenzija na Kosovu i Metohiji koje je izazvao tzv. zakon o strancima, predstaviće novi šef misije Peter Due. Još jedna u nizu rutinskih rasprava u senci aktuelnih globalnih kriza ili neki novi i drugačiji izveštaj koji će motivisati i na konkretne korake? Gosti Stava dana- Zoran Milivojević diplomata I Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Održan je prvi sastanak opozicije u Banjaluci. Ima li jedinstva, može li opozicija postići dogovor oko zajedničkih kandidata za ključne pozicije u Republici Srpskoj i na državnom nivou? Mogu li nove izborne tehnologije donijeti promjenu u glasovima. Gost emisije je Branko Blanuša, predsjednik SDS-a.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija je u Leskovcu uhapsila P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca. On je osumnjičen za izvršenje krivičnog dela teška telesna povreda, saopšteno je iz Policijske uprave u Leskovcu.
Kako izabrati srednju školu je za najveći broj osnovaca pretežak zadatak. Uz nedostatak znanja i životnog iskustva, razvojni period u kome se nalaze, pubertet, koji nije naklonjen rešavanju ozbiljnih i zrelih zahteva, otežava im zadatak kao što je izbor srednje škole.
Američki predsednik Donald Tramp izneo je ideju da Sjedinjene Američke Države zarađuju na brodovima koji budu prolazili kroz Ormuski moreuz tako što će naplaćivati dozvolu za prolazak, izjavila je portparolka Bele kuće Kerolajn Livit, dodajući da je to tema o kojoj će se razgovarati narednih dana.
Iranski pregovarači mislili su da prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana uključuje i Liban, ali Vašington zapravo nije pristao na to, izjavio je američki potpredsednik Džej Di Vens, dodajući da je reč o nesporazumu.
Turske vlasti privele su devet osoba u okviru istrage o napadu na policiju ispred zgrade izraelskog konzulata u Istanbulu u kojem je jedan napadač poginuo, saopštio je danas rurski ministar unutrašnjih poslova Mustafa Čiftči.
Džesvin Sanga (42), poznata kao "Kraljica ketamina", osuđena je na 15 godina zatvora zbog prodaje droge koja je dovela do smrti glumca iz serije Friends, Metjua Perija.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da postoji samo jedna grupa tačaka primirja oko kojih su se Sjedinjene Američke Države saglasile sa Iranom i da će se o njima razgovarati iza zatvorenih vrata, demantujući spisak od 10 tačaka mirovnog plana koje je objavio Teheran.
Nemačke bezbednosne službe upozorile su na sajber-špijunsku kampanju koja cilja političare, novinare, diplomate i bezbednosne strukture u Evropskoj uniji. Napadi su fokusirani na ljude, a ne na tehničke ranjivosti uređaja i podataka.
Broj poginulih u Libanu usled razarajućih izraelskih napada porastao je na 254, dok je 1.165 ljudi ranjeno, saopštila je Služba civilne zaštite Libana.
Deo originalnog stepeništa Ajfelovog tornja 21. maja će biti ponuđen na aukciji Artkurialovog odeljenja za Art Deco u Parizu, a očekuje se da će dostići cenu između 120.000 i 150.000 evra.
Komentari (0)