(VIDEO) Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke u svetlu carinskog rata i globalne neizvesnosti
Koliko MMF i Svetska banka mogu da utiču na globalne tokove i kakve posledice, zbog carinskog rata, po ekonomije poput srpske mogu da uslede, u emisiji "Otvori oko" govorio je profesor ekonomije u penziji i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić.
U Vašingtonu je počeo prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, koji će trajati do 26. aprila, a u fokusu su sve izraženiji problemi globalne ekonomije - usporavanje privrednog rasta, dužnička kriza i zaoštravanje trgovinskih odnosa.
"Sastanak dolazi u vrlo delikatnom trenutku. Globalna kriza i dalje traje, a situaciju dodatno komplikuju nove mere američke administracije i carinski rat koji se zahuktava", ocenjuje Dugalić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o šestoj reviziji programa u okviru Mehanizma proširenog finansiranja EFF, što će omogućiti privlačenje još 1,1 milijarde dolara u državni budžet, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
On dodaje da je pozicija MMF-a i Svetske banke od osnivanja 1944. godine ostala ključna:
"One su i dalje dežurni finansijski policajci i najveći investitori. Njihove odluke imaju dalekosežne posledice na sva finansijska tržišta u svetu", navodi naš sagovornik.
Uticaj velikih – moć Amerike u međunarodnim institucijama
Kada je reč o mogućnosti da MMF i Svetska banka utiču na poteze američke administracije, profesor Dugalić ističe da je realnost upravo suprotna:
"Amerika ima najveći uticaj na te institucije. One funkcionišu po principu akcionarskih društava, a SAD su najveći akcionar. Čak je i predsednik Svetske banke predstavnik Sjedinjenih Država", navodi Dugalić.
Profesor Dugalić naglašava da Trampove carine od 245 odsto prema Kini predstavljaju, po njegovom mišljenju, loš potez:
"To je pokušaj da se leče posledice, ali dugoročno – to je bumerang. Kineska industrija, naročito u sektoru automobila i elektronike, ozbiljno ugrožava američku. Povećanjem carina pokušava se zaštititi domaće tržište, ali kad jednom počne carinski rat, posledice su neizbežne", objašnjava sagovornik emisije "Otvori oči".
On upozorava da će najteže biti upravo perifernim i malim ekonomijama poput Srbije:
"Kada se veliki zabrinu - mali stradaju. Globalna kriza traje, a carinski rat ima nesagledive posledice. Srbija, kao i druge manje ekonomije, biće pogođena kada se efekti preliju na Evropu", priča naš sagovornik.
Usporavanje rasta
MMF, prema Dugaliću, očekuje usporavanje rasta, ali ne i recesiju.
"Ali sve zavisi od daljeg razvoja trgovinskog sukoba. Ako eskalira, uticaće negativno i na privredna kretanja u Evropi, pa samim tim i kod nas", kaže Dugalić.
Komentarišući poziv izvršne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve na reforme i obnovu globalne saradnje, Dugalić je skeptičan:
"Reformskih pokušaja je bilo i ranije, ali nisu dali rezultate, jer interesi velikih aktera, pre svega SAD, koče promene", navodi Dugalić.
Sagovornik naše tevizije ističe da je BRIKS potencijalna alternativa MMF-u, ukoliko ojača sopstvene mehanizme.
Ima li pomaka u odnosima Crne Gore i Hrvatske. Gost: šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Komentari (0)