(VIDEO) Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke u svetlu carinskog rata i globalne neizvesnosti
Koliko MMF i Svetska banka mogu da utiču na globalne tokove i kakve posledice, zbog carinskog rata, po ekonomije poput srpske mogu da uslede, u emisiji "Otvori oko" govorio je profesor ekonomije u penziji i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić.
U Vašingtonu je počeo prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, koji će trajati do 26. aprila, a u fokusu su sve izraženiji problemi globalne ekonomije - usporavanje privrednog rasta, dužnička kriza i zaoštravanje trgovinskih odnosa.
"Sastanak dolazi u vrlo delikatnom trenutku. Globalna kriza i dalje traje, a situaciju dodatno komplikuju nove mere američke administracije i carinski rat koji se zahuktava", ocenjuje Dugalić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o šestoj reviziji programa u okviru Mehanizma proširenog finansiranja EFF, što će omogućiti privlačenje još 1,1 milijarde dolara u državni budžet, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
On dodaje da je pozicija MMF-a i Svetske banke od osnivanja 1944. godine ostala ključna:
"One su i dalje dežurni finansijski policajci i najveći investitori. Njihove odluke imaju dalekosežne posledice na sva finansijska tržišta u svetu", navodi naš sagovornik.
Uticaj velikih – moć Amerike u međunarodnim institucijama
Kada je reč o mogućnosti da MMF i Svetska banka utiču na poteze američke administracije, profesor Dugalić ističe da je realnost upravo suprotna:
"Amerika ima najveći uticaj na te institucije. One funkcionišu po principu akcionarskih društava, a SAD su najveći akcionar. Čak je i predsednik Svetske banke predstavnik Sjedinjenih Država", navodi Dugalić.
Profesor Dugalić naglašava da Trampove carine od 245 odsto prema Kini predstavljaju, po njegovom mišljenju, loš potez:
"To je pokušaj da se leče posledice, ali dugoročno – to je bumerang. Kineska industrija, naročito u sektoru automobila i elektronike, ozbiljno ugrožava američku. Povećanjem carina pokušava se zaštititi domaće tržište, ali kad jednom počne carinski rat, posledice su neizbežne", objašnjava sagovornik emisije "Otvori oči".
On upozorava da će najteže biti upravo perifernim i malim ekonomijama poput Srbije:
"Kada se veliki zabrinu - mali stradaju. Globalna kriza traje, a carinski rat ima nesagledive posledice. Srbija, kao i druge manje ekonomije, biće pogođena kada se efekti preliju na Evropu", priča naš sagovornik.
Usporavanje rasta
MMF, prema Dugaliću, očekuje usporavanje rasta, ali ne i recesiju.
"Ali sve zavisi od daljeg razvoja trgovinskog sukoba. Ako eskalira, uticaće negativno i na privredna kretanja u Evropi, pa samim tim i kod nas", kaže Dugalić.
Komentarišući poziv izvršne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve na reforme i obnovu globalne saradnje, Dugalić je skeptičan:
"Reformskih pokušaja je bilo i ranije, ali nisu dali rezultate, jer interesi velikih aktera, pre svega SAD, koče promene", navodi Dugalić.
Sagovornik naše tevizije ističe da je BRIKS potencijalna alternativa MMF-u, ukoliko ojača sopstvene mehanizme.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Generalni direktor "Telekom Srbije" Vladimir Lučić izjavio je da je ta kompanija, imajući u vidu rast prihoda u poslednje tri godine, lider u jugoistočnoj Evropi i izrazio ponos zbog finansijskih rezultata kompanije.
Železnička stanica u Novom Sadu, gde je zbog pada nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, biće nakon ispitivanja statike zgrade srušena, rekonsutrisana ili delimično korišćena gde je potpuno bezbedna, izjavila je ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić kaže da je u toku značajan iskorak u zaštiti potrošača usled usvajanja uredbe Vlade Srbije o deklarisanju mlečnih proizvoda koji u sebi sadrže palmino ili neka druga biljna ulja.
Geopolitičko nadmetanje između SAD i Kine ima sve veći uticaj na Evropu, a male zemlje poput Srbije moraju pažljivo da procenjuju dugoročne posledice svojih spoljnih politika - poruka je sa okruglog stola održanog u Ambasadi SAD u Beogradu na temu "Strateški rizici produbljivanja saradnje sa Kinom".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dogovorio sa domaćom kompanijom Jugoimportom da sagrade pogone u Negotinu i Zaječaru i najavio da će zaječarski pogon imati oko 350 zaposlenih.
Dosad su mladi podneli više od 1.770 zahteva za stambene kredite, 912 kredita je odobreno i čeka se potpisivanje ugovora, a 855 ugovora je već potpisano i krediti su isplaćeni, izjavila je načelnica Odeljenja za bankarstvo u Sektoru za finansijski sistem Ministarstva finansija Olivera Zdravković.
Objavljene su nove cene goriva, tako da će od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 187 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 178 dinara.
Iako cene sirove nafte na svetskim berzama padaju, vozači u Srbiji pojeftinjenje ne osećaju. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije za Newsmax Balkans objašnjava zašto je tako i koliko ulogu igraju akcize, državne uredbe i stare zalihe goriva.
Komentari (0)