(VIDEO) Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke u svetlu carinskog rata i globalne neizvesnosti
Koliko MMF i Svetska banka mogu da utiču na globalne tokove i kakve posledice, zbog carinskog rata, po ekonomije poput srpske mogu da uslede, u emisiji "Otvori oko" govorio je profesor ekonomije u penziji i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić.
U Vašingtonu je počeo prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, koji će trajati do 26. aprila, a u fokusu su sve izraženiji problemi globalne ekonomije - usporavanje privrednog rasta, dužnička kriza i zaoštravanje trgovinskih odnosa.
"Sastanak dolazi u vrlo delikatnom trenutku. Globalna kriza i dalje traje, a situaciju dodatno komplikuju nove mere američke administracije i carinski rat koji se zahuktava", ocenjuje Dugalić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o šestoj reviziji programa u okviru Mehanizma proširenog finansiranja EFF, što će omogućiti privlačenje još 1,1 milijarde dolara u državni budžet, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
On dodaje da je pozicija MMF-a i Svetske banke od osnivanja 1944. godine ostala ključna:
"One su i dalje dežurni finansijski policajci i najveći investitori. Njihove odluke imaju dalekosežne posledice na sva finansijska tržišta u svetu", navodi naš sagovornik.
Uticaj velikih – moć Amerike u međunarodnim institucijama
Kada je reč o mogućnosti da MMF i Svetska banka utiču na poteze američke administracije, profesor Dugalić ističe da je realnost upravo suprotna:
"Amerika ima najveći uticaj na te institucije. One funkcionišu po principu akcionarskih društava, a SAD su najveći akcionar. Čak je i predsednik Svetske banke predstavnik Sjedinjenih Država", navodi Dugalić.
Profesor Dugalić naglašava da Trampove carine od 245 odsto prema Kini predstavljaju, po njegovom mišljenju, loš potez:
"To je pokušaj da se leče posledice, ali dugoročno – to je bumerang. Kineska industrija, naročito u sektoru automobila i elektronike, ozbiljno ugrožava američku. Povećanjem carina pokušava se zaštititi domaće tržište, ali kad jednom počne carinski rat, posledice su neizbežne", objašnjava sagovornik emisije "Otvori oči".
On upozorava da će najteže biti upravo perifernim i malim ekonomijama poput Srbije:
"Kada se veliki zabrinu - mali stradaju. Globalna kriza traje, a carinski rat ima nesagledive posledice. Srbija, kao i druge manje ekonomije, biće pogođena kada se efekti preliju na Evropu", priča naš sagovornik.
Usporavanje rasta
MMF, prema Dugaliću, očekuje usporavanje rasta, ali ne i recesiju.
"Ali sve zavisi od daljeg razvoja trgovinskog sukoba. Ako eskalira, uticaće negativno i na privredna kretanja u Evropi, pa samim tim i kod nas", kaže Dugalić.
Komentarišući poziv izvršne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve na reforme i obnovu globalne saradnje, Dugalić je skeptičan:
"Reformskih pokušaja je bilo i ranije, ali nisu dali rezultate, jer interesi velikih aktera, pre svega SAD, koče promene", navodi Dugalić.
Sagovornik naše tevizije ističe da je BRIKS potencijalna alternativa MMF-u, ukoliko ojača sopstvene mehanizme.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GradjaНИН ( R )
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Stradalo lice izvučeno je na bezbedan način iz kamenoloma kod Kraljeva od strane spasilačkog Tima za spasavanje iz ruševina iz Kragujevca, uz ispomoć vatrogasaca-spasilaca iz VSJ Kraljevo.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Pre ukučenja na most Gazela u Beogradu došlo je do lančanog sudara, jedna osoba je vozilom Hitne pomoći prevezena u zdravstvenu ustanovu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Muškarac star 33 godine utopio se tokom spusta na Drinskoj regati. Okolnosti pod kojima je došlo do tragedije se utvrđuju, sumnja se da je pao sa čamca, zbog čega užička policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva prikuplja obaveštenja o nesreći.
U Palati Srbija počela je javna rasprava o leks specijalisu prezentacijom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO Beograd 2027. kao i rasprava o tekstu Nacrta zakona.
Novo poskupljenje struje očekuje domaćinstva u Srbiji do kraja septembra, a to je samo jedna od obaveza koje je Vlada Srbije preuzela prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da su grčka ostrva Mikonos i Santorini uveli jednokratne takse od 20 evra zbog prekomernog broja turista koji utiču na svakodnevni život stanovništva.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je obraćajući se građanima tokom obilaska radova na izgradnji mosta preko Dunava kod Petrovaradina koji je deo Fruškogorskog koridora, da je most 70 odsto već fizički završen i najavio da će biti otvoren pre kraja 2026. godine.
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu 2025. godine, u poređenju sa istim mesecom prošle godine, povećane su za 4,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Vrednost bitkoina je u petak porasla na više od 118.000 dolara i oborila novi istorijski rekord, pre svega zbog većeg interesovanja investitora i povoljne političke klime za sektor kriptovaluta u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine, pokazuju podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Železnička stanica Beograd Centar u Prokopu bezbedna je za korišćenje i funkcionisanje železničkog saobraćaja, a planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na grede koje su izgrađene 1997. godine, saopštila je Infrastruktura železnice Srbije.
Komentari (0)