(VIDEO) Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke u svetlu carinskog rata i globalne neizvesnosti
Koliko MMF i Svetska banka mogu da utiču na globalne tokove i kakve posledice, zbog carinskog rata, po ekonomije poput srpske mogu da uslede, u emisiji "Otvori oko" govorio je profesor ekonomije u penziji i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić.
U Vašingtonu je počeo prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, koji će trajati do 26. aprila, a u fokusu su sve izraženiji problemi globalne ekonomije - usporavanje privrednog rasta, dužnička kriza i zaoštravanje trgovinskih odnosa.
"Sastanak dolazi u vrlo delikatnom trenutku. Globalna kriza i dalje traje, a situaciju dodatno komplikuju nove mere američke administracije i carinski rat koji se zahuktava", ocenjuje Dugalić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o šestoj reviziji programa u okviru Mehanizma proširenog finansiranja EFF, što će omogućiti privlačenje još 1,1 milijarde dolara u državni budžet, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
On dodaje da je pozicija MMF-a i Svetske banke od osnivanja 1944. godine ostala ključna:
"One su i dalje dežurni finansijski policajci i najveći investitori. Njihove odluke imaju dalekosežne posledice na sva finansijska tržišta u svetu", navodi naš sagovornik.
Uticaj velikih – moć Amerike u međunarodnim institucijama
Kada je reč o mogućnosti da MMF i Svetska banka utiču na poteze američke administracije, profesor Dugalić ističe da je realnost upravo suprotna:
"Amerika ima najveći uticaj na te institucije. One funkcionišu po principu akcionarskih društava, a SAD su najveći akcionar. Čak je i predsednik Svetske banke predstavnik Sjedinjenih Država", navodi Dugalić.
Profesor Dugalić naglašava da Trampove carine od 245 odsto prema Kini predstavljaju, po njegovom mišljenju, loš potez:
"To je pokušaj da se leče posledice, ali dugoročno – to je bumerang. Kineska industrija, naročito u sektoru automobila i elektronike, ozbiljno ugrožava američku. Povećanjem carina pokušava se zaštititi domaće tržište, ali kad jednom počne carinski rat, posledice su neizbežne", objašnjava sagovornik emisije "Otvori oči".
On upozorava da će najteže biti upravo perifernim i malim ekonomijama poput Srbije:
"Kada se veliki zabrinu - mali stradaju. Globalna kriza traje, a carinski rat ima nesagledive posledice. Srbija, kao i druge manje ekonomije, biće pogođena kada se efekti preliju na Evropu", priča naš sagovornik.
Usporavanje rasta
MMF, prema Dugaliću, očekuje usporavanje rasta, ali ne i recesiju.
"Ali sve zavisi od daljeg razvoja trgovinskog sukoba. Ako eskalira, uticaće negativno i na privredna kretanja u Evropi, pa samim tim i kod nas", kaže Dugalić.
Komentarišući poziv izvršne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve na reforme i obnovu globalne saradnje, Dugalić je skeptičan:
"Reformskih pokušaja je bilo i ranije, ali nisu dali rezultate, jer interesi velikih aktera, pre svega SAD, koče promene", navodi Dugalić.
Sagovornik naše tevizije ističe da je BRIKS potencijalna alternativa MMF-u, ukoliko ojača sopstvene mehanizme.
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Poslodavci u Srbiji su u martu, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) tražili 17.472 radnika, a ubedljivo najtraženiji su bili programeri za koje je oglašeno 1.517 slobodnih radnih mesta.
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Neradni dani povodom Uskrsa za mnoge su prilika za kraći odmor i putovanje. Dok jedni biraju destinacije u inostranstvu, sve je više onih koji praznike provode u Srbiji, a takođe i veliki broj stranih turista je odlučio da poseti našu prestonicu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je gradilište EXPO i poručio da uprkos svim izazovima Srbiju niko neće da zaustavi i da je na Veliku subotu odlučio građanima da pokaže šta je to što se radi.
Vlasnici evropskih kompanija luksuzne robe Lui Viton i Guči suočavaju se sa poslovnim poteškoćama u Kini zbog "trgovinskog rata" Pekinga i Vašingtona i pada cena na kineskom tržištu nekretnina.
Dok za većinu građana praznici znače odmor i vreme provedeno sa porodicom, za mnoge zaposlene oni predstavljaju redovan radni dan - često bez adekvatne naknade. Da li zaposleni koji rade tokom državnih i verskih praznika imaju pravo na duplu dnevnicu, odgovara advokatica Dušica Dukanac.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
Komentari (0)