(VIDEO) Prolećni sastanak MMF-a i Svetske banke u svetlu carinskog rata i globalne neizvesnosti
Koliko MMF i Svetska banka mogu da utiču na globalne tokove i kakve posledice, zbog carinskog rata, po ekonomije poput srpske mogu da uslede, u emisiji "Otvori oko" govorio je profesor ekonomije u penziji i bivši generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, Veroljub Dugalić.
U Vašingtonu je počeo prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, koji će trajati do 26. aprila, a u fokusu su sve izraženiji problemi globalne ekonomije - usporavanje privrednog rasta, dužnička kriza i zaoštravanje trgovinskih odnosa.
"Sastanak dolazi u vrlo delikatnom trenutku. Globalna kriza i dalje traje, a situaciju dodatno komplikuju nove mere američke administracije i carinski rat koji se zahuktava", ocenjuje Dugalić.
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dva moguća ekonomska scenarija za Ukrajinu, iz kojih proizilazi da bi rat u ovoj zemlji mogao da se završi krajem sledeće godine ili sredinom 2026.
Ukrajina i Međunarodni monetarni fond (MMF) postigli su dogovor o šestoj reviziji programa u okviru Mehanizma proširenog finansiranja EFF, što će omogućiti privlačenje još 1,1 milijarde dolara u državni budžet, saopštio je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
On dodaje da je pozicija MMF-a i Svetske banke od osnivanja 1944. godine ostala ključna:
"One su i dalje dežurni finansijski policajci i najveći investitori. Njihove odluke imaju dalekosežne posledice na sva finansijska tržišta u svetu", navodi naš sagovornik.
Uticaj velikih – moć Amerike u međunarodnim institucijama
Kada je reč o mogućnosti da MMF i Svetska banka utiču na poteze američke administracije, profesor Dugalić ističe da je realnost upravo suprotna:
"Amerika ima najveći uticaj na te institucije. One funkcionišu po principu akcionarskih društava, a SAD su najveći akcionar. Čak je i predsednik Svetske banke predstavnik Sjedinjenih Država", navodi Dugalić.
Profesor Dugalić naglašava da Trampove carine od 245 odsto prema Kini predstavljaju, po njegovom mišljenju, loš potez:
"To je pokušaj da se leče posledice, ali dugoročno – to je bumerang. Kineska industrija, naročito u sektoru automobila i elektronike, ozbiljno ugrožava američku. Povećanjem carina pokušava se zaštititi domaće tržište, ali kad jednom počne carinski rat, posledice su neizbežne", objašnjava sagovornik emisije "Otvori oči".
On upozorava da će najteže biti upravo perifernim i malim ekonomijama poput Srbije:
"Kada se veliki zabrinu - mali stradaju. Globalna kriza traje, a carinski rat ima nesagledive posledice. Srbija, kao i druge manje ekonomije, biće pogođena kada se efekti preliju na Evropu", priča naš sagovornik.
Usporavanje rasta
MMF, prema Dugaliću, očekuje usporavanje rasta, ali ne i recesiju.
"Ali sve zavisi od daljeg razvoja trgovinskog sukoba. Ako eskalira, uticaće negativno i na privredna kretanja u Evropi, pa samim tim i kod nas", kaže Dugalić.
Komentarišući poziv izvršne direktorke MMF-a Kristaline Georgijeve na reforme i obnovu globalne saradnje, Dugalić je skeptičan:
"Reformskih pokušaja je bilo i ranije, ali nisu dali rezultate, jer interesi velikih aktera, pre svega SAD, koče promene", navodi Dugalić.
Sagovornik naše tevizije ističe da je BRIKS potencijalna alternativa MMF-u, ukoliko ojača sopstvene mehanizme.
Koliko znamo o progamu Američke privredne komore - AmChamps i koliko je on važan za formiranje mladih lidera i privredu u Srbiji? Po čemu je AmChamps drugačiji od drugih edukativnih programa u Srbiji? Šta studentima donosi rad sa mentorima? Za emisiju “Tražim reč” govore: član pobedničkog para ovogodišnje generacije AmChamps programa, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu Jana Živković, članica pobedničkog para AmChamps programa 2023. Đurđina Zdravković, menadžer za komunikacije Američke privredne komore u Srbiji Nikola Popov i menadžerka za članstvo i finansije Američke privredne komore u Srbiji i rukovodilac AmChamps programa Tina Kostić.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Prosečna neto zarada obračunata za avgust 2025. godine iznosila je 105.590 dinara, što je manje u odnosu na jul, kada su zaposleni u proseku primili platu od 109.071 dinar.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja informacione i sajber bezbednosti privrednih subjekata u Srbiji.
Direktor kompanije Milbauer, Jozef Milbauer, izjavio je tokom obilaska nove fabrike Milbauer u Staroj Pazovi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da će se vratiti da otvori još jedan pogon između dve sadašnja.
Broj stranih radnika u Srbiji je čak deset puta veći nego pre deset godina. Najviše ih dolazi iz Azije i Turske. Dolaze da popune prazna mesta u građevini, ugostiteljstvu, transportu... Dok jedni u Srbiji vide priliku za novi početak, drugi upozoravaju da država sve teže nalazi domaće radnike.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je, na svečanoj dodeli rešenja ženama koje će dobiti sredstva po programu podrške za razvoj ženskog preduzetništva na selu u 2025. godini, da je i ono važno za opstanak porodica na selu, te da će u 2026. godini sredstva biti uvećana na milion dinara.
Komentari (0)