Svetska banka očekuje da Srbija ostvari ekonomski rast po stopi od četiri odsto na srednji rok
Foto: Tanjug/AP/Andrew Harnik
Svetska banka očekuje da će ekonomija Srbije ostvariti rast po stopi od oko četiri odsto na srednji rok, prvenstveno zahvaljujući potrošnji, ali delom i investicijama, rečeno je na predstavljanju redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan.
Izvor: Tanjug
17.10.2024. 14:31
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Radni ekonomski izveštaj sadrži analize ekonomske i socijalne situacije i izglede za ekonomski rast.
Viši makroekonomista za Srbiju Lazar Šestović rekao je da Svetska Banka za 2024. predviđa rast po međugodišnjoj stopi od 3,8 odsto, što je više od prethodno projektovanih 3,5 odsto i to zahvaljujući neočekivano dobrim rezultatima sektora građevinarstva i usluga u prvoj polovini godine.
Glavna karakteristika predloženog rebalansa budžeta je snažno povećanje javnih rashoda pošto njihov rast u odnosu na inicijalni budžetski plan iznosi 198 milijardi dinara, odnosno skoro 1,7 milijardi evra, navodi Fiskalni savet Srbije u oceni predloga rebalansa budžeta.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić rekao je za Newsmax Balkans da je u planu da se donese novi Zakon o planiranju i izgradnji, o kome će se javno raspravljati šest meseci.
Prema očekivanjima Svetske banke, u Srbiji će inflacija postepeno opadati i ostati u okviru raspona koji cilja Narodna banka Srbije, odnosno procene su da će biti ispod četiri odsto.
Istaknuto je i da se trenutno predviđa viši nivo fiskalnog deficita nego ranije, pošto je država odlučila da faktički obustavi primenu fiskalnih pravila do 2029. godine u kontekstu obimne planirane javne potrošnje radi izgradnje infrastrukture.
Privredni rast i izlazak iz siromaštva
Navedeno je i da će nastavak privrednog rasta doprineti izlasku sve većeg broja građana Srbije iz siromaštva. Međutim, prema procenama SB, preostali siromašni građani sve više su koncentrisani u kategorijama penzionera, dugoročno nezaposlenih i onih koji su u potpunosti izvan radne snage, pa shodno tome, ciljana socijalna pomoć ili drugi neposredni kanali postaće neophodni za nastavaksmanjenja stope siromaštva.
Šestović je naveo i da se ozbiljna suša koja je ovog leta pogodila Srbiju značajno negativno odrazila na poljoprivredu, što kako ističe može dovesti do snižavanja projektovane visine BDP za ovu godinu.
Na strani rashoda, prema rečima Šestovića potrošnja investicije bili su glavni pokretači rasta u prvoj polovini 2024, dok je neto izvoz ostvario negativan doprinos.
Negativan doprinos neto izvoza
"Potrošnja je počela da se oporavlja zbog neprekidnog povećanja prihoda kao i stabilnog silaznog trenda inflacije. Kako bi se smanjila izrazita varijabilnost rezultata u poljoprivredi i sa njom povezanoj prehrambenoj industriji, Srbija mora da usvoji javne politike i investicione mere za ublažavanje negativnog uticaja sve ozbiljnijih klimatskih šokova i podstakne učešće privatnog sektora u sprovođenju tih mera", rekao je Šestović
Kazao je i da se na srednji rok, prema osnovnom scenariju, očekuje rast privrede Srbije po stopi od oko četiri odsto naglašavajući da su uz ograničen prostor za buduće pakete podsticajnih mera, potrebne i strukturne reforme kako bi se ubrzao rast u kome će vodeću ulogu igrati privatni sektor.
Dodaje i da je neto izvoz ostvario negativan doprinos rastu usled neočekivano niskog povećanja izvoza zbog slabije eksterne tražnje, dok je uvoz ostao na visokom nivou što se delom može objasniti povećanim investicijama.
Dva dana. Dve tragedije koje su zauvek promenile Srbiju. Od tada – brojimo godine, ali ne i odgovore. Strah je utihnuo, ali nije nestao. Deca su se vratila u klupe, život je nastavljen... ali pitanje je ostalo. Da li smo išta naučili? Da li smo postali bezbedniji – ili smo samo naučili da ćutimo? O onome što je ostalo posle, o traumi koju ne vidimo i društvu koje još traži odgovore – govore psiholog i univerzitetski profesor Žarko Trebješanin i profesor bezbednosti Goran Mandić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako danas deci približiti knjigu i probuditi ljubav prema čitanju? Da li ih učimo da razmišljaju ili im prečesto nudimo gotova rešenja? Da li tehnologija guši dečiju radoznalost ili može da je podstakne? Za emisiju „Tražim reč“ govori pisac Uroš Petrović.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je da se hitno sa tržišta povlače šolje pod nazivom "PLU 612751 Mug Fashion" zbog potencijalnog rizika po bezbednost korisnika.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti, kojima će primanja početi da pristižu 5. maja, bez obzira za koji način dobijanja penzija su se opredelili.
Više od petine zaposlenih u Evropskoj uniji, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut obratio se uoči otvaranja Osmog samita Evropske političke zajednice (EPZ) u Jerevanu i istakao da Vertikalni gasni koridor predstavlja jedan od najznačajnijih novih energetskih projekata u jugoistočnoj i centralnoj Evropi i ključan instrument stabilizacije tržišta.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali sastao se sa delegacijom Misije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi Anet Kjobe i izjavio da fleš procena rasta BDP Srbije u prvom kvartalu iznosi tri odsto, što je značajno iznad prvobitno planirane dinamike.
Vremena se menjaju – više ne važi stereotip da muškarci zarađuju, a žene troše, jer je među štedišama četiri odsto više žena. Dinarska štednja je manja od devizne, ali isplativija, dok region Beograda i Šumadije prednjači u štednji u odnosu na ostatak Srbije.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Tržište nekretnina u Srbiji u 2025. dostiglo je rekordnih 8,1 milijardu evra, uz rast koji predvode stanovi. Najskuplji kvadrat prodat je za više od 15.000 evra, kuća za 3,8 miliona, a garažno mesto za 66.000 evra, saopšteno je iz Republičkog geodetskog zavoda.
Evropski gradovi postaju sve nedostupniji za svoje stanovnike, a rast cena nekretnina i kirija pretvara se u jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova u Evropskoj uniji.
Od utorka, 5. maja u Srbiji će biti dostupna SEPA plaćanja, što omogućava bezgotovinske transakcije u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima u 41 zemlji ovog platnog područja, u okviru nadležnosti Narodne banke Srbije.
Komentari (0)