(VIDEO) Zašto EU i Rusija uvode pravila za digitalne gigante
Evropska unija šalje jasnu poruku velikim tehnološkim kompanijama - evropski zakoni važe za sve, bez obzira na sedište. O promenama na digitalnom tržištu za Newsmax Balkans Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Digitalni akt o tržištima i digitalni akt o uslugama stupili su na snagu, a njihova primena podrazumeva stroge obaveze za tehnološke gigante poput Mete, TikToka, Epla i X-a (ex Tvitter).
Iz Rusije stiže vest da je tamošnji sud proglasio Gugl krivim zbog objave identiteta ruskih vojnika poginulih u Ukrajini. Dva različita sistema, dve različite poruke, ali čini se - isti cilj: kontrola sadržaja i uticaja digitalnih platformi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema Todorivećvim rečima, ovi akti Evropske komisije menjaju način na koji se platforme ponašaju prema građanima i tržištu.
"Akt o digitalnim tržištima reguliše konkurenciju između samih giganata, dok akt o digitalnim uslugama donosi konkretne promene za korisnike - od transparentnijih algoritama do zaštite od nelegalnih sadržaja", objašnjava za Newsmax Balkans Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Evropska unija je odlučna da primeni svoj pun digitalni pravilnik bez obzira na to ko je vlasnik kompanija kao što su Iks, Meta, Epl (Apple) i Tiktok ili u kojoj zemlji se nalaze, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum pozvala je kompaniju Gugl da preispita svoju odluku u preimenovanju Meksičkog zaliva u "Zaliv Amerike" za korisnike u SAD, dodajući da će zemlja ako to bude potrebno, podneti tužbu protiv te kompanije.
Prema njegovim rečima, jedan od važnijih iskoraka jeste mogućnost korisnika da biraju između personalizovanog i nepersonalizovanog sadržaja. Platforme će biti obavezne da brže reaguju na prijave korisnika, obrazlože odluke o uklanjanju sadržaja i omoguće pravo žalbe.
"Evropska unija pokušava da sprovede digitalnu regulaciju, a ne da uspostavi digitalni suverenitet, kao što to rade autoritarni režimi. Razlika je ogromna - u Kini, na primer, ne postoji pristup istorijskim činjenicama poput događaja na Trgu Tjenanmen, dok u EU govorimo o zaštiti građana, a ne o cenzuri istine", kaže Todorović.
"Evropsko tržište je veliko, bogato i privlačno"
Evropska pravila odnose se na sve kompanije koje posluju na njenoj teritoriji, bez obzira da li im je sedište u SAD ili Kini.
"Evropsko tržište je veliko, bogato i privlačno. Ursula fon der Lajen je jasno rekla, ako želite da poslujete ovde morate da poštujete pravila Unije", poručuje Todorović.
Upitan kako će se obezbediti primena ovih pravila, naš sagovornik kaže da će se nadzor sprovoditi kroz pravne mehanizme i žalbene procese, ali i kroz simbolične poteze koji šalju snažne poruke, poput velikih novčanih kazni.
"Nije realno da će sve biti odmah pokriveno, ali velike kazne mogu pokrenuti i svest građana i promene u kompanijama", navodi naš sagovornik.
Kazna za Gugl
Za razliku od evropskog pristupa, Rusija je dodatno zaoštrila svoju politiku prema stranim digitalnim kompanijama. Sud u Moskvi nedavno je kaznio Google sa 42.000 evra zbog objave identiteta poginulih ruskih vojnika u Ukrajini. Todorović ocenjuje da je reč o političkoj odluci, a ne o tržišnoj sankciji:
"U Rusiji se zabranjuje nazivanje rata ratom, izražavanje žaljenja za ukrajinskim žrtvama, pa čak i pozivi na mir. To je cenzura u punom smislu. Za razliku od toga, u EU govorimo o normativnim okvirima koji su u skladu sa demokratskim vrednostima", navodi Todorović.
Iako Srbija još nije članica EU, Todorović ističe da će njeni građani u budućnosti osetiti efekte ovih promena.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Kakvo je zdravstvo u Srbiji 30 godina nakon prve transplantacije? Zbog čega našoj zemlji i dalje nedostaju donori? Ima li Institut “Dedinje” dovoljan broj mladih lekara? Gost “Stava nedelje” akademik Prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Studenti u blokadi organizovali su protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti su se održali i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Intoniranjem himne Republike Srbije svečano su otvorene 14. radničko-sportske igre Nezavisnog sindikata policije, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Više od 800.000 posetilaca nacionalnog paviljona Srbije imalo je priliku da se na Svetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka, upozna sa bogatim sadržajem koji je naša zemlja predstavila, a ova brojka je potvrda velikog interesovanja međunarodne publike za paviljon, ali i kvalitetnog i zanimljivog programa.
Javno komunalno preduzeće (JKP) "Beogradske elektrane" uputilo je Sekretarijatu za energetiku zahtev za odobravanje novih cena toplotne energije za nastupajuću grejnu sezonu 2025/2026.
U saradnji sa Centrom Inkluzivna Srbija i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ALTA banka organizovala je humanitarnu akciju pod nazivom "Za grad koji se voli", povodom otvaranja svoje prve poslovnice u Šapcu.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela u narednih sedam dana iznosiće 194 dinara po litru, što je za dinar više nego sada, dok će cena benzina BMB 95 iznositi 181 dinar po litru, što je za dva dinara više u odnosu na sada, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da, "prema njihovim trenutnim procenama", novi propisi Vlade Srbije imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja za čitav maloprodajni sektor, dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da se gleda da se zaštite i trgovci i na malo i na veliko.
Minimalna zarada i njena kupovna moć noćna su mora porodičnih budžeta u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. U prethodnih pet godina u svim državama regiona značajno su skočili minimalci, ali i dalje je to iznos daleko od onoga što sindikati smatraju dovoljnim za dostojanstven život.
Prvog dana primene programa koji omogućava niže stope kamata na kredite, Banka Poštanska štedionica realizovala je čak 131 kreditni zahtev, u iznosu od oko 48 miliona dinara, izjavio je prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Onlajn kupovina je poslednjih nekoliko godina doživela ogroman rast, a Miroslav Jovanović iz Pošta Srbije, rukovodilac Sektora za prodaju i razvoj ekspres i logističkih usluga naglasio je da se trendovi u svakodnevnom radu poklapaju sa podacima Narodne banke Srbije, koja prati internet trgovinu.
Komentari (0)