(VIDEO) Zašto EU i Rusija uvode pravila za digitalne gigante
Evropska unija šalje jasnu poruku velikim tehnološkim kompanijama - evropski zakoni važe za sve, bez obzira na sedište. O promenama na digitalnom tržištu za Newsmax Balkans Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Digitalni akt o tržištima i digitalni akt o uslugama stupili su na snagu, a njihova primena podrazumeva stroge obaveze za tehnološke gigante poput Mete, TikToka, Epla i X-a (ex Tvitter).
Iz Rusije stiže vest da je tamošnji sud proglasio Gugl krivim zbog objave identiteta ruskih vojnika poginulih u Ukrajini. Dva različita sistema, dve različite poruke, ali čini se - isti cilj: kontrola sadržaja i uticaja digitalnih platformi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema Todorivećvim rečima, ovi akti Evropske komisije menjaju način na koji se platforme ponašaju prema građanima i tržištu.
"Akt o digitalnim tržištima reguliše konkurenciju između samih giganata, dok akt o digitalnim uslugama donosi konkretne promene za korisnike - od transparentnijih algoritama do zaštite od nelegalnih sadržaja", objašnjava za Newsmax Balkans Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Evropska unija je odlučna da primeni svoj pun digitalni pravilnik bez obzira na to ko je vlasnik kompanija kao što su Iks, Meta, Epl (Apple) i Tiktok ili u kojoj zemlji se nalaze, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum pozvala je kompaniju Gugl da preispita svoju odluku u preimenovanju Meksičkog zaliva u "Zaliv Amerike" za korisnike u SAD, dodajući da će zemlja ako to bude potrebno, podneti tužbu protiv te kompanije.
Prema njegovim rečima, jedan od važnijih iskoraka jeste mogućnost korisnika da biraju između personalizovanog i nepersonalizovanog sadržaja. Platforme će biti obavezne da brže reaguju na prijave korisnika, obrazlože odluke o uklanjanju sadržaja i omoguće pravo žalbe.
"Evropska unija pokušava da sprovede digitalnu regulaciju, a ne da uspostavi digitalni suverenitet, kao što to rade autoritarni režimi. Razlika je ogromna - u Kini, na primer, ne postoji pristup istorijskim činjenicama poput događaja na Trgu Tjenanmen, dok u EU govorimo o zaštiti građana, a ne o cenzuri istine", kaže Todorović.
"Evropsko tržište je veliko, bogato i privlačno"
Evropska pravila odnose se na sve kompanije koje posluju na njenoj teritoriji, bez obzira da li im je sedište u SAD ili Kini.
"Evropsko tržište je veliko, bogato i privlačno. Ursula fon der Lajen je jasno rekla, ako želite da poslujete ovde morate da poštujete pravila Unije", poručuje Todorović.
Upitan kako će se obezbediti primena ovih pravila, naš sagovornik kaže da će se nadzor sprovoditi kroz pravne mehanizme i žalbene procese, ali i kroz simbolične poteze koji šalju snažne poruke, poput velikih novčanih kazni.
"Nije realno da će sve biti odmah pokriveno, ali velike kazne mogu pokrenuti i svest građana i promene u kompanijama", navodi naš sagovornik.
Kazna za Gugl
Za razliku od evropskog pristupa, Rusija je dodatno zaoštrila svoju politiku prema stranim digitalnim kompanijama. Sud u Moskvi nedavno je kaznio Google sa 42.000 evra zbog objave identiteta poginulih ruskih vojnika u Ukrajini. Todorović ocenjuje da je reč o političkoj odluci, a ne o tržišnoj sankciji:
"U Rusiji se zabranjuje nazivanje rata ratom, izražavanje žaljenja za ukrajinskim žrtvama, pa čak i pozivi na mir. To je cenzura u punom smislu. Za razliku od toga, u EU govorimo o normativnim okvirima koji su u skladu sa demokratskim vrednostima", navodi Todorović.
Iako Srbija još nije članica EU, Todorović ističe da će njeni građani u budućnosti osetiti efekte ovih promena.
Nije ni tenis, a nije ni skvoš, ali osvaja svet neverovatnom brzinom. Privlačnost padela leži u jednostavnosti igre i društvenoj dinamici, a u Srbiji je u kratkom roku postao sportsko-poslovni fenomen. Od prvih terena na Vračaru do velikih centara i planova za evropske turnire, padel je prerastao u ozbiljan investicioni potencijal. Kroz priče osnivača centara, bivših sportista i predstavnika Saveza, otkrivamo kako se od hobija razvija unosan biznis i zašto padel obećava svetlu budućnost u našoj zemlji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Posle sedam godina rada, u Bujanovcu je zatvorena fabrika za preradu životinjskih creva Joli natural, takozvana Crevara. Bez posla je ostalo 60 radnika, kojima nije isplaćeno nekoliko zarada.
Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da kompanija dočekuje 2026. sa snažnom pozicijom nakon ključne akvizicije glavnog konkurenta i istakao da će firma ovu poslovnu godinu završiti sa prihodom od 2,2 milijarde evra.
Građani Srbije se sve češće suočavaju sa problemima kada kupuju proizvode preko platformi za onlajn prodaju kao što su Shein, Temu i AliExpress, istakao je u razgovoru za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva".
Vlada Srbije imenovala je ministarku unutrašnje i spoljne trgovine Jagodu Lazarević za komesara Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, koja će se 2027. godine održati u Beogradu.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
Komentari (0)