(VIDEO) Stručnjak za Newsmax Balkans: Zašto pojeftinjenje nafte ne znači i jeftinije gorivo u Srbiji
Iako cene sirove nafte na svetskim berzama padaju, vozači u Srbiji pojeftinjenje ne osećaju. Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije za Newsmax Balkans objašnjava zašto je tako i koliko ulogu igraju akcize, državne uredbe i stare zalihe goriva.
"Pad cena sirove nafte na svetskom tržištu, koji je rezultat najava o mogućem povećanju proizvodnje i rastu zaliha, ne odražava se direktno na cenu goriva na srpskim pumpama. Razlog za to je složena struktura formiranja cene", objašnjava za Newsmax Balkans Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije.
"Cena sirove nafte utiče na tržište, ali ne dominantno. Više od 58 odsto maloprodajne cene goriva u Srbiji čine državne dažbine - akcize, naknade i PDV. Na taj deo promene cene sirove nafte nemaju nikakav uticaj", kaže Mićović.
Država u Srbiji svakog petka određuje maksimalne cene goriva, što Mićović ocenjuje kao lošu praksu, jer narušava tržišne mehanizme i obeshrabruje investicije.
"Ova uredba je uvedena kao privremena mera u kriznim okolnostima, ali traje više od tri godine. Takvo stanje blokira razvoj tržišne konkurencije", ističe sagovornik emisije "Otvori oči".
Na pumpama u Srbiji evrodizel će i tokom naredne nedelje koštati 187 dinara, dok je benzin u sledećih sedam dana skuplji za dva dinara i koštaće 178 dinara po litru.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
Na cenu goriva utiču i kursne razlike (nafta se obračunava u dolarima), transportni troškovi i zalihe kupljene po ranijim, višim cenama. Srbija, kao kopnena zemlja bez izlaza na more, ima dodatne troškove u logistici, što automatski podiže cenu.
"Kada cene nafte padaju, a distributeri imaju velike zalihe kupljene po višim cenama - kao što je sada slučaj - to direktno utiče na njihove gubitke. Ali da nije bilo tih zaliha, mogli smo imati nestašice, što se nije desilo. Pumpe su uvek snabdevene", dodaje Mićović.
Poredeći Srbiju sa zemljama regiona, Mićović navodi da su državne dažbine ključni razlog razlike u ceni.
"U BiH su državne dažbine oko 50 evrocenti po litru, a kod nas oko 90. Kada se na osnovnu cenu doda ta razlika, dobijamo skupu maloprodajnu cenu, iako je bazna cena često niža nego u regionu".
Foto: Milena Đorđević
Na pitanje zašto cene ne padaju brzinom kojom rastu, Mićović odgovara da je to globalna tržišna logika:
"Svi primećuju kada cena raste za dinar, a retko ko kada pada za 10. To nije specifičnost Srbije, već univerzalno tržišno ponašanje".
Geopolitičke tenzije, poput sukoba u Ukrajini ili potencijalnih sukoba na Bliskom istoku, značajno utiču na promenu cena nafte. Ipak, za sada, tržište ostaje stabilno.
"Ukoliko ne dođe do većih sukoba, cena sirove nafte bi mogla ostati u rasponu od 60 do 70 dolara po barelu u ovoj godini", procenjuje Mićović.
S obzirom na američke sankcije prema Naftnoj industriji Srbije, koje su uticale na dominantnog snabdevača, država i privatni distributeri su povećali rezerve.
"Zalihe su visoke, logistika je osnažena, iako to trenutno znači poslovanje sa gubitkom. Ali snabdevanje nije dovedeno u pitanje", kaže Mićović.
Kao rešenje za dugoročnu stabilnost, Mićović vidi u vraćanju tržišnih uslova i racionalizaciji državnih nameta.
"Država mora formirati obavezne rezerve, ali i preispitati sve naknade koje opterećuju cenu. Potrebna je ozbiljna reforma pristupa tržištu energenata", zaključuje gost Jutarnjeg programa.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Vrednost bitkoina (BTC) je na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porasla za 3,58 odsto na 82.107,45 evra. Ukupan obim trgovine bitkoinima u poslednja 24 sata iznosi 50,58 milijardi evra, što predstavlja višu vrednost nego u sredu.
Rast cena hrane nije slučajan ni kratkoročan, jer počinje na njivama i završava u našim novčanicima. Od klimatskih uslova i troškova proizvodnje do tržišta i uvoza, poljoprivreda direktno određuje koliko ćemo plaćati osnovne namirnice.
U Srbiji je prošle godine otkriveno 4.513 komada falsifikovanih novčanica, od čega 2.681 komad falsifikata deviza a 1.832 falsifikata dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Godišnji 56. sastanak Svetskog ekonomskog foruma (WEF), biće održan od 19. do 23. januara u Davosu pod sloganom "Duh dijaloga" i okupiće svetske lidere iz politike, biznisa, civilnog društva i akademske zajednice, s ciljem da kroz dijalog odgovore na ključne globalne izazove.
Mađarski ministar građevinarstva i saobraćaja Janoš Lazar najavio je da će teretni saobraćaj na pruzi Budimpešta–Beograd krenuti 27. februara i izrazio očekivanje da bi i putnički saobraćaj mogao da bude otvoren u periodu između 27. februara i 15. marta.
Telekom Srbija je postigao sporazum o preuzimanju 80 odsto udela u kompaniji Mondo INC doo i time stekao i vlasništvo nad kompanijom Firefly productions doo, kao i vlasništvo nad najsavremenijim filmskim studijima u ovom delu Evrope, objavio je Telekom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Abu Dabiju, gde je prisustvovao svečanom otvaranju Nedelje održivosti 2026, da veruje da će se za dva, tri dana definitivno znati ko će biti kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije
Komentari (0)