(VIDEO) Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope: Kome prodajemo oružje, a kako je u regionu?
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
Kada je reč o Srbiji, Evropska unija (EU) ne nameće direktne zabrane, ali poručuje da trgovina oružjem mora da bude u skladu sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom.
I to je jedan od prioriteta EU u narednom periodu, s obzirom na to da je najavila do sada istorijski maksimum od 800 milijardi evra, od čega je za sada već izdvojeno 150 milijardi.
Vlada Nemačke je u proteklih pet nedelja odobrila izvoz oružja u Izrael u vrednosti od skoro četiri miliona evra, saopštilo je Ministarstvo privrede na upit poslanice Levice Dezire Beker.
Pripadnici pontonirskih jedinica Vojske Srbije postavili su pontonski most preko Velike Morave u opštini Svilajnac, u neposrednoj blizini postojećeg, glavnog mosta na kojem je obustavljen saobraćaj, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Dvojica kadeta srpskog porekla sa američke vojne akademije Vest Point borave u Srbiji u okviru vojne razmene. Učestvovali su na vežbi "Platinasti vuk", radili sa pripadnicima Vojske Srbije i posetili kraj iz kog potiču njihove porodice, a za Newsmax Balkans kažu da su ponosni na svoje nasleđe.
Urednik portala Tango six Petar Vojinović govorio je za Newsmax Balkans o tome kako će ta odluka uticati na vojnu industriju naše zemlje.
"Ta evropska shema pojačanog finansiranja zbog rata u Ukrajini će možda naterati Srbiju da još više sama troši. Budući da smo još mnogo godina ranije došli u taj princip državne i vojne neutralnosti u vojnom smislu. To iziskuje velika ulaganja", naglasio je Vojinović.
"Nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju"
Dodao je da taj evropski program predviđa i izdvajanja za zemlje koje nisu u Evropskoj uniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nisu samo u razmatranju konkretna sredstva već i sposobnosti, gde mogu dve države da podele neku sposobnost. Mi smo najverovatnije, iako još nemamo neko zvanično određivanje države po tom pitanju, zapravo odlučili da i dalje nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju kako bismo tu i vojnu nezavisnost održali, što je, nažalost, ekstremno skupo. Jedna stvar je trošiti novac radi određenih sposobnosti, odnosno kupovati sredstva, drugi je taj operativno-strategijski deo, koji znači da nismo u NATO i da smo fizički određeni NATO zemljama", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
"EU zemlje ne kupuju zaokružene proizvode"
Vojinović je naglasio da zemlje Evropske unije ne kupuju srpski kompleksni hardver, odnosno zaokružene proizvode kao što su avioni, brodovi, tenkovi.
"Ništa od toga ne proizvodimo. Ono što Srbija izvozi je municija, komponente koje idu u municiju, to su ogromne pare, posebno sada kada je u pitanju rat u Ukrajini i u Izraelu", izjavio je naš sagovornik.
Dodao je da više nije problem cena, već sposobnost da količinski proizvedete u jedinici vremena i to izvezete.
"Nažalost, nemamo industrijski kapacitet proizvodnje, gotovo bilo čega, osim imamo u poslednjih nekoliko nedelja, to smo i izveštavali, tu su možda državne i privatne firme koje proizvode dronove, tu su neka raketna artiljerijska oruđa, samohodne artiljerije koje su zaista interesantni projekti, ali ih proizvodimo u malom broju. Imamo mali broj kupaca koje sami tražimo pre svega po nekim starijim i drugim diplomatsko-vojnim odnosima. Evropske zemlje će pre da kupuju od svojih kompanija, jer je to i jedan začarani krug finansiranja i sopstvene industrije", ukazao je naš sagovornik.
"Vojska Srbije konkretno ne kupuje toliko municije"
"To je pre svega politička odluka, dakle izazvana političkim razmatranjem da je u ovom trenutku to loše iz bilo kojih razloga, te kompanije su zaista u poslednjoj godini, ne fiskalno, ali poslednjoj godini imale enormna povećanja. To se može videti i po njihovim poslovnim izveštajima, što se tiče konkretno komponenti za proizvodnju municije. Gotovo su sve te kompanije državne, one su u prošloj godini stekle sposobnost da to zaista proizvodu u većim količinama i izvezu", naglasio je on.
Dodao je da Vojska Srbije ne kupuje toliko municije, iako je postojala odluka državnog vrha da ograniči izvoz zbog dopunjavanja i osiguravanja sopstvenih zaliha.
"Mislim da je to nedvosmisleno, da se to uvek može postići, a nažalost, sigurno će imati posledice", napomenuo je Vojinović.
Severna Makedonija ima resurse, u Crnoj Gori fabrika dronova
Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija imaju različite pristupe vojnoj proizvodnji i saradnji sa NATO.
Kako je istakla naša dopisnica iz Skoplja, Severna Makedonija ima resurse, ali oni zavise od investitora.
Printscreen: Newsmax Balkans
Postoje najmanje dva faktora koja idu naruku Severnoj Makedoniji. Jedan je da je Evropa donela investicioni ciklus za restart svetskog vojnog kompleksa od 800 milijardi evra. Činjenica je da NATO to oduzima svim ovim zemljama kroz izdvajanje od pet odsto BDP.
Makedonija može to mnogo da iskoristi ako mudro i pažljivo razmisli šta može da ponudi u odnosu na ono što će se desiti na tržištu.
Prema rečima dopisnika iz Crne Gore, u toj zemlji bi trebalo da se napravi fabrika za proizvodnju dronova uz podršku SAD koje sve to i finansiraju.
Prva serija dronova trebalo bi da bude donirana Ukrajini.
Ideja je da se opet pokrene vojna industrija u Crnoj Gori.
Književna dela su svojevrsna arhiva baštine jednog naroda. Da li su romani i ogledalo naroda i države? Da li književnici kroz svoje priče slikaju i portret cele nacije? Odgovore tražimo od književnog kritičara Gojka Božovića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Kako "diše" Novi Sad nepunih 9 meseci od tragedije? Gost: Žarko Mićin, gradonačelnik Novog Sada Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Neposredno pre početka utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona Crvena zvezda - Linkoln ispred stadiona došlo je do incidenata između navijača crveno-belih i policije, javlja reporter Tanjuga sa lica mesta.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog najavljenih hitnih radova koje će Javno-komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" izvoditi od 30. jula do 9. avgusta u Požeškoj ulici doći do zatvaranja dela te ulice i izmene 18 linija javnog prevoza.
Evropska unija proizvela je ukupno 3,3 milijarde litara sladoleda tokom 2024. godine, što predstavlja rast od dva odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Poljska zabeležila skok za čak 29 odsto, pokazuju objavljeni podaci Evrostata.
Zaposleni u IT sektoru i dalje su najplaćeniji u Srbiji - prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, programeri su u maju u proseku zarađivali čak 286.722 dinara neto. Na suprotnom kraju lestvice nalaze se radnici u uslužnim delatnostima, gde su prosečne plate iznosile svega 60.594 dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država priprema veliki paket mera za podršku građanima od 1. septembra i najavio da će prva mera biti da cene najvažnijih proizvoda u našim trgovinama budu niže.
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je novo odlaganje sankcija kompaniji NIS za 30 dana dobra vest i da ostavlja prostor da "preživi" i dodao da se ne očekuje nestašica i poskupljenje nafte na domaćem tržištu.
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija potpisale su sporazum o recipročnom uvođenju carina od 15 odsto na uvoz robe i usluga. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije je za Newsmax Balkans rekao da carine za Srbiju mogu biti znatno niže od najavljenih 35 odsto.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država odložilo je sankcije Naftnoj industriji Srbije za još mesec dana, potvrđeno je RTS. Ovo je peto odlaganje pune primene američkih sankcija najavljenih zbog ruskog udela u vlasništvu NIS.
Beograd će do 25. marta sledeće godine dobiti 25 novih tramvaja. Predviđeno je da u grad stižu tri tramvaja mesečno. Do sada su stigla tri vozila, a jedno je već prošlo testiranje, navodi gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, iz tramvajskog depoa GSP "Beograd" na Novom Beogradu.
EXPO 2027 Playground, prvi fizički prostor posvećen Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, otvoren je za sve posetioce koji žele da iz prve ruke iskuse ideje, vizije i inovacije koje će obeležiti ovu prestižnu međunarodnu manifestaciju.
Na predlog Evropske komisije, zemlje Evropske unije uvešće carine na pakete koji stižu iz Kine. Zvanično, na ovaj korak su se odlučile kako bi povećale bezbednosne i carinske kapacitete, usled velikog broja pošiljki koje svakodnevno pristižu građanima koji kupuju putem poznatih onlajn platformi.
Komentari (0)