(VIDEO) Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope: Kome prodajemo oružje, a kako je u regionu?
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
Kada je reč o Srbiji, Evropska unija (EU) ne nameće direktne zabrane, ali poručuje da trgovina oružjem mora da bude u skladu sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom.
I to je jedan od prioriteta EU u narednom periodu, s obzirom na to da je najavila do sada istorijski maksimum od 800 milijardi evra, od čega je za sada već izdvojeno 150 milijardi.
Vlada Nemačke je u proteklih pet nedelja odobrila izvoz oružja u Izrael u vrednosti od skoro četiri miliona evra, saopštilo je Ministarstvo privrede na upit poslanice Levice Dezire Beker.
Pripadnici pontonirskih jedinica Vojske Srbije postavili su pontonski most preko Velike Morave u opštini Svilajnac, u neposrednoj blizini postojećeg, glavnog mosta na kojem je obustavljen saobraćaj, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Dvojica kadeta srpskog porekla sa američke vojne akademije Vest Point borave u Srbiji u okviru vojne razmene. Učestvovali su na vežbi "Platinasti vuk", radili sa pripadnicima Vojske Srbije i posetili kraj iz kog potiču njihove porodice, a za Newsmax Balkans kažu da su ponosni na svoje nasleđe.
Urednik portala Tango six Petar Vojinović govorio je za Newsmax Balkans o tome kako će ta odluka uticati na vojnu industriju naše zemlje.
"Ta evropska shema pojačanog finansiranja zbog rata u Ukrajini će možda naterati Srbiju da još više sama troši. Budući da smo još mnogo godina ranije došli u taj princip državne i vojne neutralnosti u vojnom smislu. To iziskuje velika ulaganja", naglasio je Vojinović.
"Nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju"
Dodao je da taj evropski program predviđa i izdvajanja za zemlje koje nisu u Evropskoj uniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nisu samo u razmatranju konkretna sredstva već i sposobnosti, gde mogu dve države da podele neku sposobnost. Mi smo najverovatnije, iako još nemamo neko zvanično određivanje države po tom pitanju, zapravo odlučili da i dalje nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju kako bismo tu i vojnu nezavisnost održali, što je, nažalost, ekstremno skupo. Jedna stvar je trošiti novac radi određenih sposobnosti, odnosno kupovati sredstva, drugi je taj operativno-strategijski deo, koji znači da nismo u NATO i da smo fizički određeni NATO zemljama", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
"EU zemlje ne kupuju zaokružene proizvode"
Vojinović je naglasio da zemlje Evropske unije ne kupuju srpski kompleksni hardver, odnosno zaokružene proizvode kao što su avioni, brodovi, tenkovi.
"Ništa od toga ne proizvodimo. Ono što Srbija izvozi je municija, komponente koje idu u municiju, to su ogromne pare, posebno sada kada je u pitanju rat u Ukrajini i u Izraelu", izjavio je naš sagovornik.
Dodao je da više nije problem cena, već sposobnost da količinski proizvedete u jedinici vremena i to izvezete.
"Nažalost, nemamo industrijski kapacitet proizvodnje, gotovo bilo čega, osim imamo u poslednjih nekoliko nedelja, to smo i izveštavali, tu su možda državne i privatne firme koje proizvode dronove, tu su neka raketna artiljerijska oruđa, samohodne artiljerije koje su zaista interesantni projekti, ali ih proizvodimo u malom broju. Imamo mali broj kupaca koje sami tražimo pre svega po nekim starijim i drugim diplomatsko-vojnim odnosima. Evropske zemlje će pre da kupuju od svojih kompanija, jer je to i jedan začarani krug finansiranja i sopstvene industrije", ukazao je naš sagovornik.
"Vojska Srbije konkretno ne kupuje toliko municije"
"To je pre svega politička odluka, dakle izazvana političkim razmatranjem da je u ovom trenutku to loše iz bilo kojih razloga, te kompanije su zaista u poslednjoj godini, ne fiskalno, ali poslednjoj godini imale enormna povećanja. To se može videti i po njihovim poslovnim izveštajima, što se tiče konkretno komponenti za proizvodnju municije. Gotovo su sve te kompanije državne, one su u prošloj godini stekle sposobnost da to zaista proizvodu u većim količinama i izvezu", naglasio je on.
Dodao je da Vojska Srbije ne kupuje toliko municije, iako je postojala odluka državnog vrha da ograniči izvoz zbog dopunjavanja i osiguravanja sopstvenih zaliha.
"Mislim da je to nedvosmisleno, da se to uvek može postići, a nažalost, sigurno će imati posledice", napomenuo je Vojinović.
Severna Makedonija ima resurse, u Crnoj Gori fabrika dronova
Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija imaju različite pristupe vojnoj proizvodnji i saradnji sa NATO.
Kako je istakla naša dopisnica iz Skoplja, Severna Makedonija ima resurse, ali oni zavise od investitora.
Printscreen: Newsmax Balkans
Postoje najmanje dva faktora koja idu naruku Severnoj Makedoniji. Jedan je da je Evropa donela investicioni ciklus za restart svetskog vojnog kompleksa od 800 milijardi evra. Činjenica je da NATO to oduzima svim ovim zemljama kroz izdvajanje od pet odsto BDP.
Makedonija može to mnogo da iskoristi ako mudro i pažljivo razmisli šta može da ponudi u odnosu na ono što će se desiti na tržištu.
Prema rečima dopisnika iz Crne Gore, u toj zemlji bi trebalo da se napravi fabrika za proizvodnju dronova uz podršku SAD koje sve to i finansiraju.
Prva serija dronova trebalo bi da bude donirana Ukrajini.
Ideja je da se opet pokrene vojna industrija u Crnoj Gori.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
U Vašingtonu se danas održava prvi, inauguracioni sastanak Trampovog "Odbora za mir". Od ovog međunarodnog tela se očekuje da donese stabilnost na Bliskom istoku i dovede do obnove Gaze. Gost Stava dana politički analitičar Mirko Dautović, a uključićemo i počasnog konzula Srbije u Izraelu Aleksandra Nikolića, i našeg dopisnika iz Sjedinjenih Država.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zbog koncerta Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, koji je obeležen pokličima i ustaškim simbolima u publici, Tužilaštvu BiH podnete su prijave. Objavljena je i fotografija na kojoj se, prema navodima, nalazi sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja. O mogućim pravnim posledicama ovog slučaja govori pravni stručnjak Davor Trlin. Nini Cicmil uspešno je transplantiran bubreg u Belorusiji. Koliko ljudi u Crnoj Gori čeka na transplantaciju organa i gde se najviše odlazi na transplantacije? Zašto ljudi u Crnoj Gori strahuju od toga da potpišu donorsku karticu? Ministarka prosvete Severne Makedonije Vesna Janevska o novom zakonu o visokom obrazovanju, kojim se redovni profesori obavezuju da objavljuju po pet naučnih radova godišnje.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto svaki četvrti građanin Srbije koristi sedative? Da li su građani svesni posledica ukoliko lekove uzimaju bez nadzora lekara? Koji su prvi znaci zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore dr Sanja Kalaba, psihijatar Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ i diplomirani farmaceut Nina Zdravković.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Veliki broj slučajeva trovanja pasa, kako vlasničkih ljubimaca, tako i pasa lutalica, zabeležen je u Ivanjici. Sumnja se da je korišćen zabranjeni otrov kreozan, poznat po svojoj visokoj toksičnosti i opasnosti po životinje i ljude.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se nada da će i ostale dve rejting agencije uraditi što i Standard & Poor's (S&P), koji je Srbiji dao kreditni investicioni rejting, ali da je teško očekivati da će to biti urađeno dok se ne reši problem sa NIS.
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su obavljeni prvi upisi objekata u katastar na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima i dodala da još nije bilo prigovora u vezi sa primenom zakona.
Kajsija prošle godine nije bilo skoro uopšte, višnje i šljive su podbacile, a jabuke stoje u hladnjačama jer ne mogu da se izvezu na rusko tržište. Da li je to bila samo loša sezona ili je Srbija zakoračila u eru skupog voća?
Akcije turskog Fudbalskog kluba Galatasaraj su naglo porasle u jutarnjoj trgovini do 4,8 odsto nakon ubedljive pobede nad italijanskim Juventusom u Ligi šampiona, što je dodatno povećalo optimizam investitora i navijača u vezi sa evropskim ambicijama kluba.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2026. godinu za poreske obveznike - fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara, a poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.
Gde rade zaposleni u Srbiji? Većina radnika i dalje svakog jutra odlazi u fabrike, prodavnice, bolnice i državne institucije. Iako tradicionalni sektori i dalje zapošljavaju najviše ljudi, struktura zaposlenosti se polako menja.
Komentari (0)