(VIDEO) Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope: Kome prodajemo oružje, a kako je u regionu?
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
Kada je reč o Srbiji, Evropska unija (EU) ne nameće direktne zabrane, ali poručuje da trgovina oružjem mora da bude u skladu sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom.
I to je jedan od prioriteta EU u narednom periodu, s obzirom na to da je najavila do sada istorijski maksimum od 800 milijardi evra, od čega je za sada već izdvojeno 150 milijardi.
Vlada Nemačke je u proteklih pet nedelja odobrila izvoz oružja u Izrael u vrednosti od skoro četiri miliona evra, saopštilo je Ministarstvo privrede na upit poslanice Levice Dezire Beker.
Pripadnici pontonirskih jedinica Vojske Srbije postavili su pontonski most preko Velike Morave u opštini Svilajnac, u neposrednoj blizini postojećeg, glavnog mosta na kojem je obustavljen saobraćaj, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Dvojica kadeta srpskog porekla sa američke vojne akademije Vest Point borave u Srbiji u okviru vojne razmene. Učestvovali su na vežbi "Platinasti vuk", radili sa pripadnicima Vojske Srbije i posetili kraj iz kog potiču njihove porodice, a za Newsmax Balkans kažu da su ponosni na svoje nasleđe.
Urednik portala Tango six Petar Vojinović govorio je za Newsmax Balkans o tome kako će ta odluka uticati na vojnu industriju naše zemlje.
"Ta evropska shema pojačanog finansiranja zbog rata u Ukrajini će možda naterati Srbiju da još više sama troši. Budući da smo još mnogo godina ranije došli u taj princip državne i vojne neutralnosti u vojnom smislu. To iziskuje velika ulaganja", naglasio je Vojinović.
"Nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju"
Dodao je da taj evropski program predviđa i izdvajanja za zemlje koje nisu u Evropskoj uniji.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nisu samo u razmatranju konkretna sredstva već i sposobnosti, gde mogu dve države da podele neku sposobnost. Mi smo najverovatnije, iako još nemamo neko zvanično određivanje države po tom pitanju, zapravo odlučili da i dalje nastavljamo da ulažemo u sopstvenu vojnu industriju kako bismo tu i vojnu nezavisnost održali, što je, nažalost, ekstremno skupo. Jedna stvar je trošiti novac radi određenih sposobnosti, odnosno kupovati sredstva, drugi je taj operativno-strategijski deo, koji znači da nismo u NATO i da smo fizički određeni NATO zemljama", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
"EU zemlje ne kupuju zaokružene proizvode"
Vojinović je naglasio da zemlje Evropske unije ne kupuju srpski kompleksni hardver, odnosno zaokružene proizvode kao što su avioni, brodovi, tenkovi.
"Ništa od toga ne proizvodimo. Ono što Srbija izvozi je municija, komponente koje idu u municiju, to su ogromne pare, posebno sada kada je u pitanju rat u Ukrajini i u Izraelu", izjavio je naš sagovornik.
Dodao je da više nije problem cena, već sposobnost da količinski proizvedete u jedinici vremena i to izvezete.
"Nažalost, nemamo industrijski kapacitet proizvodnje, gotovo bilo čega, osim imamo u poslednjih nekoliko nedelja, to smo i izveštavali, tu su možda državne i privatne firme koje proizvode dronove, tu su neka raketna artiljerijska oruđa, samohodne artiljerije koje su zaista interesantni projekti, ali ih proizvodimo u malom broju. Imamo mali broj kupaca koje sami tražimo pre svega po nekim starijim i drugim diplomatsko-vojnim odnosima. Evropske zemlje će pre da kupuju od svojih kompanija, jer je to i jedan začarani krug finansiranja i sopstvene industrije", ukazao je naš sagovornik.
"Vojska Srbije konkretno ne kupuje toliko municije"
"To je pre svega politička odluka, dakle izazvana političkim razmatranjem da je u ovom trenutku to loše iz bilo kojih razloga, te kompanije su zaista u poslednjoj godini, ne fiskalno, ali poslednjoj godini imale enormna povećanja. To se može videti i po njihovim poslovnim izveštajima, što se tiče konkretno komponenti za proizvodnju municije. Gotovo su sve te kompanije državne, one su u prošloj godini stekle sposobnost da to zaista proizvodu u većim količinama i izvezu", naglasio je on.
Dodao je da Vojska Srbije ne kupuje toliko municije, iako je postojala odluka državnog vrha da ograniči izvoz zbog dopunjavanja i osiguravanja sopstvenih zaliha.
"Mislim da je to nedvosmisleno, da se to uvek može postići, a nažalost, sigurno će imati posledice", napomenuo je Vojinović.
Severna Makedonija ima resurse, u Crnoj Gori fabrika dronova
Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija imaju različite pristupe vojnoj proizvodnji i saradnji sa NATO.
Kako je istakla naša dopisnica iz Skoplja, Severna Makedonija ima resurse, ali oni zavise od investitora.
Printscreen: Newsmax Balkans
Postoje najmanje dva faktora koja idu naruku Severnoj Makedoniji. Jedan je da je Evropa donela investicioni ciklus za restart svetskog vojnog kompleksa od 800 milijardi evra. Činjenica je da NATO to oduzima svim ovim zemljama kroz izdvajanje od pet odsto BDP.
Makedonija može to mnogo da iskoristi ako mudro i pažljivo razmisli šta može da ponudi u odnosu na ono što će se desiti na tržištu.
Prema rečima dopisnika iz Crne Gore, u toj zemlji bi trebalo da se napravi fabrika za proizvodnju dronova uz podršku SAD koje sve to i finansiraju.
Prva serija dronova trebalo bi da bude donirana Ukrajini.
Ideja je da se opet pokrene vojna industrija u Crnoj Gori.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-KOSIDBA NA RAJCU (R)
Pre pojave poljoprivrednih mašina od svih radova u polju kosidba trave bila je najteža pošto je podrazumevala veštinu rukovanja kosom. Zato je svaka kuća nekada imala kosu, a tajna uspešnog košenja se prenosila sa kolena na koleno. Seljaci su uvek jedni drugima pomagali tokom takvih poslova. Dokumentaran emisija Dekade donosi priču o kosidba na Rajcu, koja čuva tu tradiciju poznatu po nacionalnom okupljanju kosača iz cele bivše Jugoslavije. Oni otkrivaju tajnu tog posla verujući da je kosidba ostala elegantni ples u polju u kome kosa postaje partner u kreativnoj borbi sa visokom travom.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Nekadašnja ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je da nije slučajno to što je uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) produženo do 8. oktobra i da misli da bi u tom periodu trebalo da se obavi "određena transakcija" da bi NIS mogao da nastavi da radi.
Zakom o legalizaciji objekata je nova šansa da se reši višedecenijski problem bespravno građenih objekata kojih sada ima 4,8 milioma u Srbiji, ali veoma je kratak i nisam siguram u njegovu efikasnost, rekao je za Stav nedelje profesor ekonomije i investocioni savetnik Nikola Seneši.
Kako se bliži zima, sve je izvesnije da će grejna sezona biti skuplja nego prošla. Porast cena energenata i najavljeno povećanje cene struje od 1. oktobra gotovo sigurno će pogoditi svako domaćinstvo u Srbiji.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali uručio je u naselju Zemunske kapije ključeve stana i električnog i hibridnog automobila "fijat panda la prima" dobitnicima iz prve emisije novog kola nagradne igre "Uzmi račun i pobedi".
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev poručio je zaposlenima da su obezbeđene dovoljne zalihe sirove nafte za preradu, kao i da će kompanija učiniti sve što je u njenoj moći da zaposleni i građani Srbije u što manjoj meri osete posledice situacije u kojoj se našao NIS.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da su izrečene kazne zbog navodnog nepoštovanja Uredbe o ograničenju marži nepravične i neosnovane, zbog čega će podneti zahteve za sudsko odlučivanje povodom izrečenih prekršajnih kazni.
Iako se bliži 1. oktobar i početak američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev poručuje da razloga za paniku nema. U narednih šest meseci, prema njegovim rečima, snabdevanje gorivom biće stabilno, a rešenja za dalji period traže se na više strana.
Komentari (0)