Plate programera četvorostruko veće od onih u uslužnim delatnostima: Zarađivali u maju prosečno 286.722 dinara
Zaposleni u IT sektoru i dalje su najplaćeniji u Srbiji - prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, programeri su u maju u proseku zarađivali čak 286.722 dinara neto. Na suprotnom kraju lestvice nalaze se radnici u uslužnim delatnostima, gde su prosečne plate iznosile svega 60.594 dinara.
Osim IT sektora, visoke prosečne zarade zabeležene su i u oblasti vazdušnog saobraćaja, gde je prosečna plata iznosila 235.624 dinara, kao i u naučnoistraživačkim delatnostima sa 212.727 dinara, navodi se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku.
U poređenju sa republičkim prosekom, koji je za maj iznosio 107.705 dinara, iznad proseka su i sektori državne uprave i odbrane, kao i obaveznog socijalnog osiguranja sa 118.492 dinara, finansijske delatnosti i osiguranje sa 156.356 dinara, kao i rudarstvo sa 142.100 dinara, gde prednjače zaposleni u eksploataciji sirove nafte i prirodnog gasa sa 159.386 dinara.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna plata u Srbiji za maj iznosi 107.705 dinara, ali dok zvanični brojevi pokazuju rast, mnogi građani ne osećaju ekonomski boljitak u svakodnevnom životu.
Prerađivačka industrija, koja zapošljava najveći broj radnika, ostvarila je prosečnu zaradu od 97.780 dinara. Ipak, unutar tog sektora postoje velike razlike: radnici u proizvodnji koksa i derivata nafte zaradili su 184.142 dinara, dok su zaposleni u preradi drveta, osim nameštaja, imali tri puta manja primanja - 65.522 dinara.
Značajno iznad proseka bili su i zaposleni u duvanskoj industriji (163.827 dinara) i farmaceutskoj proizvodnji (172.215 dinara).
Na drugoj strani, delatnosti sa zaradama ispod republičkog proseka uključuju saobraćaj (92.245 dinara), poljoprivredu (86.668), trgovinu (90.023) i građevinarstvo (92.666).
U sektoru umetnosti, zabave i rekreacije prosek je bio 91.247 dinara, dok su najbolji rezultati unutar te grupe ostvareni u oblasti kockanja i klađenja sa prosekom od 102.137 dinara.
U usluznim delatnostima zaradjuju vise ali su prijavljei na 50-60k. Ostatak dobijaju na ruke. Jedan konobar u BG na vodi moze i vise od programer da zaradi samo mnogo mora da radi da ima jedan dan slobodan. Moj drugard dnevno 30k korak predje na poslu konobarisuci. Zaradi kao dva programera ali nece docekati 60tu. Ovi sa druge strane imaju sve privilegije. Nek drzava natera sve da budu prijavljeni na pun iznos a ona nek umanji poreze. Da se uvede minimalna plata za svaku profesiju ponaosob. To je pravedno
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Izborne komisije u deset gradova i opština u kojima će 29. marta biti održani izbori dosad su proglasile ukupno 49 izbornih lista, a rok za njihovo podnošenje istekao je u nedelju u ponoć. Konačan broj proglašenih lista biće poznat u petak, do kada treba da budu objavljene zbirne liste.
Naftna industrija Srbije saopštila je da je pustila u rad solarnu fotonaponsku elektranu na tlu u Skladištu naftnih derivata Novi Sad očekivane godišnje proizvodnje oko 8,7 gigavat-sata i koja se sastoji od 12.000 solarnih fotonaponskih panela.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da je došla do informacija da se privredno društvo koje se na društvenoj mreži Fejsbuk oglašava pod imenom Imperial d.o.o. neovlašćeno bavi poslovima davanja kredita, nudeći pozajmice za zaposlene i nezaposlene u iznosu od 1.000 do 50.000 evra
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Komentari (1)
Bob
U usluznim delatnostima zaradjuju vise ali su prijavljei na 50-60k. Ostatak dobijaju na ruke. Jedan konobar u BG na vodi moze i vise od programer da zaradi samo mnogo mora da radi da ima jedan dan slobodan. Moj drugard dnevno 30k korak predje na poslu konobarisuci. Zaradi kao dva programera ali nece docekati 60tu. Ovi sa druge strane imaju sve privilegije. Nek drzava natera sve da budu prijavljeni na pun iznos a ona nek umanji poreze. Da se uvede minimalna plata za svaku profesiju ponaosob. To je pravedno
pre 7 meseci
0 0 Odgovori