Legalizacija - korak po korak: Prijava objekta samo onlajn, ceo postupak se odvija kroz faze
U Srbiji ima mnogo kuća, stanova i drugih objekata koji se vide, a ne vide. Tu su fizički, ali pravno ne postoje. Kažu da ih ima blizu pet miliona. Vlada Srbije pripremila je novi zakon koji bi mogao da reši ovo pitanje sa idejom da ljudi budu "svoji na svome".
Recimo da imate kuću, stan, lokal ili pomoćni objekat koji ste nasledili, kupili ili gradili, možda i pre više desetina godina. Plaćate struju, vodu, porez, možda ste u tom prostoru i prijavljeni. I sve funkcioniše dok ne pokušate da ga prodate, poklonite, stavite pod hipoteku ili ostavite u nasledstvo. U tom trenutku, katastar ili banka vam kaže: "Vi ovde pravno ne postojite".
Zato bi trebalo da novi zakon pruži građanima priliku da konačno budu registrovani kao vlasnici objekata u kojima žive ili rade, ali, to ne znači da će njihovi objekti automatski biti legalizovani.
U Narodnoj skupštini održan je veliki sastanak sa načelnicima upravnih okruga, gradonačelnicima i predsednicima opština, načelnicima gradskih i opštinskih uprava, predstavnicima grada Beograda, kao i predsednicima beogradskih opština, na kome su detaljno predstavljene odredbe predloga zakona.
Dok narodni poslanici razmatraju predlog Zakona o legalizaciji, Newsmax Balkans je posetio beogradsko naselje Kaluđerica, koje je nadaleko poznato po velikom broju nelegalnih objekata.
Kontakt centar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, preko koga građani mogu da se informišu u vezi sa posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima u postupku legalizacije - 011 7773 899, počeo je da radi.
Potvrdu izdaje Agencija za prostorno planiranje i urbanizam. Evidentiraće se svi objekti, a odlučivaće se samo o vlasništvu, uz zabeležbu.
Podnošenje prijava je samo onlajn.
Agencija zatim umesto građana pribavlja dostupnu dokumentaciju iz javnih evidencija.
Svi budući nezakonito podignuti objekti biće ili uklonjeni ili upisani na Republiku Srbiju.
Prvi korak - prijaviti objekat
Potrebno je najpre prijaviti objekat putem digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje. Uz prijavu podnose se sledeći podaci: jedinstveni matični broj, broj katastarske parcele ili adresa.
Podaci o objektu: vrsta objekta, fotografije i drugo. Dokazi o objektu, dokazi o pravu na zemljištu i objektu. I konačno, izjava da su podaci tačni daje se pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ceo postupak odvija se kroz faze. Opštine unose svoje zoning planove na platformu (u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu).
Agencija proverava dostavljene podatke u roku od 15 dana. Građani potom, u roku od 60 dana, podnose prijave preko platforme.
Agencija potom upoređuje podatke iz prijava i javnih evidencija i donosi odluku.
Legalizovanje objekata od 100 do 1.000 evra
A koliko će sve to koštati? Na primer, za vlasnike porodičnih kuća u Beogradu naknada se kreće od 100 do 1.000 evra, jer prestonica ima ekstra zonu i osam zona za utvrđivanje doprinosa. To znači da legalizaciju neće isto plaćati vlasnik stana u Borči, Mladenovcu ili vlasnik stana na Terazijama.
U unutrašnjosti Srbije uveden je jedinstven princip - minimalna, fiksna cena za ove vrste nepokretnosti je 100 evra, ali u gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, kakvi su Novi Sad, Niš, Kraljevo, ta cena ide od 100 do 500 evra.
U gradovima koji su veličine od 50 do 100.000 stanovnika, cena ide od 100 do 300 evra, a za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 50.000 stanovnika cena je 100 evra.
Od plaćanja su oslobođeni primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece.
Ako se radi o stanovima, ukoliko je investitor poznat – on snosi troškove. Međutim, ako investitor nije dostupan, vlasnici stanova plaćaju fiksnu naknadu od 100 do 1.000 evra.
Od početka roka za podnošenje, jedinice lokalne samouprave će pružati pomoć građanima za podnošenje elektronskih prijava.
Sve ove i nove informacije biće dostupne na sajtu svojnasvome.gov.rs.
Zakon je u skupštinskoj proceduri, pa će preciznije informacije biti dostupne tek nakon usvajanja.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Advokat Dušan Bratić iz Beograda izabran je za predsednika Advokatske komore Srbije (AKS), potvrdio je za portal Newsmax Balkans advokat Nemanja Vučković.
Deveti je dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je tokom protekle noći izvršio više napada raketama i dronovima na Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Bahrein, dok su u izraelskim napadima na naftna postrojenja u Teheranu i provinciji Alborz poginule četiri osobe.
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Komentari (0)