Legalizacija - korak po korak: Prijava objekta samo onlajn, ceo postupak se odvija kroz faze
U Srbiji ima mnogo kuća, stanova i drugih objekata koji se vide, a ne vide. Tu su fizički, ali pravno ne postoje. Kažu da ih ima blizu pet miliona. Vlada Srbije pripremila je novi zakon koji bi mogao da reši ovo pitanje sa idejom da ljudi budu "svoji na svome".
Recimo da imate kuću, stan, lokal ili pomoćni objekat koji ste nasledili, kupili ili gradili, možda i pre više desetina godina. Plaćate struju, vodu, porez, možda ste u tom prostoru i prijavljeni. I sve funkcioniše dok ne pokušate da ga prodate, poklonite, stavite pod hipoteku ili ostavite u nasledstvo. U tom trenutku, katastar ili banka vam kaže: "Vi ovde pravno ne postojite".
Zato bi trebalo da novi zakon pruži građanima priliku da konačno budu registrovani kao vlasnici objekata u kojima žive ili rade, ali, to ne znači da će njihovi objekti automatski biti legalizovani.
U Narodnoj skupštini održan je veliki sastanak sa načelnicima upravnih okruga, gradonačelnicima i predsednicima opština, načelnicima gradskih i opštinskih uprava, predstavnicima grada Beograda, kao i predsednicima beogradskih opština, na kome su detaljno predstavljene odredbe predloga zakona.
Dok narodni poslanici razmatraju predlog Zakona o legalizaciji, Newsmax Balkans je posetio beogradsko naselje Kaluđerica, koje je nadaleko poznato po velikom broju nelegalnih objekata.
Kontakt centar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, preko koga građani mogu da se informišu u vezi sa posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima u postupku legalizacije - 011 7773 899, počeo je da radi.
Potvrdu izdaje Agencija za prostorno planiranje i urbanizam. Evidentiraće se svi objekti, a odlučivaće se samo o vlasništvu, uz zabeležbu.
Podnošenje prijava je samo onlajn.
Agencija zatim umesto građana pribavlja dostupnu dokumentaciju iz javnih evidencija.
Svi budući nezakonito podignuti objekti biće ili uklonjeni ili upisani na Republiku Srbiju.
Prvi korak - prijaviti objekat
Potrebno je najpre prijaviti objekat putem digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje. Uz prijavu podnose se sledeći podaci: jedinstveni matični broj, broj katastarske parcele ili adresa.
Podaci o objektu: vrsta objekta, fotografije i drugo. Dokazi o objektu, dokazi o pravu na zemljištu i objektu. I konačno, izjava da su podaci tačni daje se pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ceo postupak odvija se kroz faze. Opštine unose svoje zoning planove na platformu (u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu).
Agencija proverava dostavljene podatke u roku od 15 dana. Građani potom, u roku od 60 dana, podnose prijave preko platforme.
Agencija potom upoređuje podatke iz prijava i javnih evidencija i donosi odluku.
Legalizovanje objekata od 100 do 1.000 evra
A koliko će sve to koštati? Na primer, za vlasnike porodičnih kuća u Beogradu naknada se kreće od 100 do 1.000 evra, jer prestonica ima ekstra zonu i osam zona za utvrđivanje doprinosa. To znači da legalizaciju neće isto plaćati vlasnik stana u Borči, Mladenovcu ili vlasnik stana na Terazijama.
U unutrašnjosti Srbije uveden je jedinstven princip - minimalna, fiksna cena za ove vrste nepokretnosti je 100 evra, ali u gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, kakvi su Novi Sad, Niš, Kraljevo, ta cena ide od 100 do 500 evra.
U gradovima koji su veličine od 50 do 100.000 stanovnika, cena ide od 100 do 300 evra, a za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 50.000 stanovnika cena je 100 evra.
Od plaćanja su oslobođeni primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece.
Ako se radi o stanovima, ukoliko je investitor poznat – on snosi troškove. Međutim, ako investitor nije dostupan, vlasnici stanova plaćaju fiksnu naknadu od 100 do 1.000 evra.
Od početka roka za podnošenje, jedinice lokalne samouprave će pružati pomoć građanima za podnošenje elektronskih prijava.
Sve ove i nove informacije biće dostupne na sajtu svojnasvome.gov.rs.
Zakon je u skupštinskoj proceduri, pa će preciznije informacije biti dostupne tek nakon usvajanja.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prvi prilog će u početku podsetiti na stolarski zanat i naravno, tu ima stolarije. Ali, ovom procesu se dodaje još jedan zanat, a to je izlivanje epoksi smole, spajanje sa drvetom, u cilju dobijanja kvalitetnih i zanimljivih stolova. Tako dobijamo rustični estetski element i transparentnu glatku površinu, koja omogućuje različite boje, unutrašnji reljef i dodatne elemente, što svaki sto čini posebnim. Drugi prilog je o jednom uvek aktuelnom zanatu, koji sa sobom nosi retro prizvuk. Pričamo o berberima, majstorima za kosu i bradu, kojima muškarci poveravaju svoj izgled. Pratimo proces kako nastaje jedna komplikovana frizura, učimo o tome koji se pribor koristi i dobijamo važne savete koje možemo primeniti čak i kod kuće.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Komentari (0)