Legalizacija - korak po korak: Prijava objekta samo onlajn, ceo postupak se odvija kroz faze
U Srbiji ima mnogo kuća, stanova i drugih objekata koji se vide, a ne vide. Tu su fizički, ali pravno ne postoje. Kažu da ih ima blizu pet miliona. Vlada Srbije pripremila je novi zakon koji bi mogao da reši ovo pitanje sa idejom da ljudi budu "svoji na svome".
Recimo da imate kuću, stan, lokal ili pomoćni objekat koji ste nasledili, kupili ili gradili, možda i pre više desetina godina. Plaćate struju, vodu, porez, možda ste u tom prostoru i prijavljeni. I sve funkcioniše dok ne pokušate da ga prodate, poklonite, stavite pod hipoteku ili ostavite u nasledstvo. U tom trenutku, katastar ili banka vam kaže: "Vi ovde pravno ne postojite".
Zato bi trebalo da novi zakon pruži građanima priliku da konačno budu registrovani kao vlasnici objekata u kojima žive ili rade, ali, to ne znači da će njihovi objekti automatski biti legalizovani.
U Narodnoj skupštini održan je veliki sastanak sa načelnicima upravnih okruga, gradonačelnicima i predsednicima opština, načelnicima gradskih i opštinskih uprava, predstavnicima grada Beograda, kao i predsednicima beogradskih opština, na kome su detaljno predstavljene odredbe predloga zakona.
Dok narodni poslanici razmatraju predlog Zakona o legalizaciji, Newsmax Balkans je posetio beogradsko naselje Kaluđerica, koje je nadaleko poznato po velikom broju nelegalnih objekata.
Kontakt centar Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, preko koga građani mogu da se informišu u vezi sa posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima u postupku legalizacije - 011 7773 899, počeo je da radi.
Potvrdu izdaje Agencija za prostorno planiranje i urbanizam. Evidentiraće se svi objekti, a odlučivaće se samo o vlasništvu, uz zabeležbu.
Podnošenje prijava je samo onlajn.
Agencija zatim umesto građana pribavlja dostupnu dokumentaciju iz javnih evidencija.
Svi budući nezakonito podignuti objekti biće ili uklonjeni ili upisani na Republiku Srbiju.
Prvi korak - prijaviti objekat
Potrebno je najpre prijaviti objekat putem digitalne platforme Agencije za prostorno planiranje. Uz prijavu podnose se sledeći podaci: jedinstveni matični broj, broj katastarske parcele ili adresa.
Podaci o objektu: vrsta objekta, fotografije i drugo. Dokazi o objektu, dokazi o pravu na zemljištu i objektu. I konačno, izjava da su podaci tačni daje se pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ceo postupak odvija se kroz faze. Opštine unose svoje zoning planove na platformu (u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu).
Agencija proverava dostavljene podatke u roku od 15 dana. Građani potom, u roku od 60 dana, podnose prijave preko platforme.
Agencija potom upoređuje podatke iz prijava i javnih evidencija i donosi odluku.
Legalizovanje objekata od 100 do 1.000 evra
A koliko će sve to koštati? Na primer, za vlasnike porodičnih kuća u Beogradu naknada se kreće od 100 do 1.000 evra, jer prestonica ima ekstra zonu i osam zona za utvrđivanje doprinosa. To znači da legalizaciju neće isto plaćati vlasnik stana u Borči, Mladenovcu ili vlasnik stana na Terazijama.
U unutrašnjosti Srbije uveden je jedinstven princip - minimalna, fiksna cena za ove vrste nepokretnosti je 100 evra, ali u gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika, kakvi su Novi Sad, Niš, Kraljevo, ta cena ide od 100 do 500 evra.
U gradovima koji su veličine od 50 do 100.000 stanovnika, cena ide od 100 do 300 evra, a za jedinice lokalne samouprave koje su ispod 50.000 stanovnika cena je 100 evra.
Od plaćanja su oslobođeni primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece.
Ako se radi o stanovima, ukoliko je investitor poznat – on snosi troškove. Međutim, ako investitor nije dostupan, vlasnici stanova plaćaju fiksnu naknadu od 100 do 1.000 evra.
Od početka roka za podnošenje, jedinice lokalne samouprave će pružati pomoć građanima za podnošenje elektronskih prijava.
Sve ove i nove informacije biće dostupne na sajtu svojnasvome.gov.rs.
Zakon je u skupštinskoj proceduri, pa će preciznije informacije biti dostupne tek nakon usvajanja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije?
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru. Novi penthaus prodat je za čak 127 miliona evra, što je najviša cena stana na celom Bliskom istoku, a ne samo u Emiratima.
Magistar naftno-gasnog inženjerstva Nebojša Obrknežev ocenio je da je pitanje Naftne industrije Srbije (NIS), znatno složenije nego što se u javnosti predstavlja, navodeći da Srbija ima jasne ekonomske razloge da se rešenje pronađe pre eventualnog uvođenja sekundarnih sankcija.
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja jednom tako složenom kompanijom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da će tehničko-putnička železnička stanica biti buduće stajalište za Novosađane, koje će najkasnije za šest meseci biti spremno za prijem putnika.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacaković ocenio je da je najvažnije da se pitanje Naftne industrije Srbije reši, dodajući da bi nastavak sankcija ovoj kompaniji dodatno opteretio državni budžet za sledeću godinu.
Jedan od najznačajnijih svetskih ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Džozef Stiglic poručio je u Beogradu da Evropa zbog velikih izazova, SAD sa jedne strane i Rusije sa druge, treba još više i dublje da se integriše, ali i da razvije nezavisan odbrambeni i tehnološki sektor.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije, da se građevinska dozvola očekuje polovinom sledeće godine a posle toga i početak izgradnje.
Cene goriva u Srbiji biće iste i narednih sedam dana pa će maksimalna maloprodajna cena evrodizela biti 198 dinara za litar, a benzina 181 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Komentari (0)