(VIDEO) Koliko nafte Srbija zaista ima: Energija budućnosti ili ostaci nekadašnjeg bogatstva?
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Naftu danas crpimo na ukupno 67 polja. Od toga čak 63 su u Vojvodini. Praktično ceo sever Banata ispresecan je podzemnim žilama nafte.
Najviše u severnom Banatu, između Zrenjanina, Kikinde i Vršca. Tamo su i najstarija i najproduktivnija polja: Velebit, Kikinda, Mokrin, Iđoš… Iz njih se godinama crpi najveći deo domaće proizvodnje.
Ali poslednjih godina, nafta se pojavila i južnije.
Papa Lav XIV je proglasio sedam novih svetaca, među kojima omiljenog venecuelanskog "doktora siromašnih" Hozea Gregorija Ernandeza, pred desetinama hiljada ljudi, darujući toj južnoameričkoj zemlji prvog sveca.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
U Braničevskom okrugu - kod Požarevca, Kostolca, Velikog Gradišta i Malog Crnića - otkrivena su nova, manja polja: Sirakovo, Kasidol, Bradarac -Maljurevac.
Od pedesetih godina do danas izbušeno je oko tri hiljade bušotina, a trenutno je aktivno oko 800. Najdublja bušotina nalazi se u srednjem Banatu kod sela Krajišnik i ide i do 4.650 metara ispod zemlje.
Koliko zapravo nafte Srbija ima?
Procenjuje se da je od 2013. do danas proizvodnja nafte u Srbiji smanjena za oko 50 odsto, što ukazuje da su ključna polja delimično iscrpljena.
Kolike su stvarne rezerve - smatra se državnom tajnom, ali prema podacima iz 2015. godine, Srbija je imala oko 15 miliona tona, od čega je NIS već izvadio više od polovine. Ta količina bi, bez uvoza, bila dovoljna za oko tri godine domaće potrošnje.
Kada bi se maksimalno iskoristili svi postojeći prirodni kapaciteti, domaća nalazišta bila bi dovoljna da, pri sadašnjoj potrošnji, podmire tržište Srbije za oko sedam godina.
Ko eksploatiše srpsku naftu?
Eksploataciju gotovo svih naftnih polja u našoj državi obavlja Naftna industrija Srbije.
Ali, ta nafta - nije naša. Gasprom Njeft je kupio većinski paket akcija NIS 2008. godine za 400 miliona evra. Za te pare Rusi su, između ostalog, dobili i sva eksploataciona prava.
Foto: MRE/Nenad Kostić
Danas Rusi, kroz dve sestrinske firme - Gasprom Njeft i Intelidžens - imaju više od 56 odsto vlasništva, Srbija 29, dok je ostatak na berzi.
U poslednjoj deceniji proizvodnja je modernizovana, a primena novih metoda - poput ubrizgavanja vode i horizontalnog bušenja - povećala je efikasnost izvlačenja postojećih rezervi.
Energetska nezavisnost - daleko od stvarnosti
Kada već imamo bušotine i makar nešto domaće nafte - možemo li biti energetski nezavisni? Odgovor je - ne možemo.
Godišnja proizvodnja nafte iz sopstvenih izvora na nivou je od oko 1,2 miliona tona (2020. godine), što pokriva tek oko četvrtinu ukupne potrošnje derivata u zemlji.
Srbija danas iz domaćih izvora zadovoljava nešto više od 20 odsto svojih potreba za derivatima, dok ostatak mora da uvozi.
Crno zlato Srbije - ograničeno, ali dragoceno
Kada govorimo o novim nalazištima, geolozi veruju da potencijali još postoje. Nalazišta kod Iđoša, Kikinde i Kasidola, kod Požarevca, pokazuju da su resursi i dalje aktivni.
Procene su da bi se iz postojećih, ali dubljih slojeva moglo izvući još oko 3,5 miliona tona. Taj dodatni potencijal možda bi produžio život domaćim bušotinama nafte za još desetak do petnaest godina.
Srbija ne leži na velikim naftnim bogatstvima, ali aktuelna situacija pokazuje da danas - svaka kap nafte znači.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta se dogovaralo između Vašingtona i Teherana? Da li su pregovori o nuklearnom programu stvarni pomak ili diplomatska fasada? Može li Trampova strategija doneti dugoročnu stabilnost Bliskom istoku? Odgovore tražimo od direktora Instituta IFIMES iz Ljubljane Zijada Bećirovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-BEOGRADSKA OPERACIJA I DEO
Dokumentarna emisija Strogo poverljivo: pod nazivom ,,Beogradska operacija – I deo“ bavi se jednom od najdramatičnijih i najtragičnijih epoha u istoriji Srbije i Beograda – periodom od sloma ustanka 1941. godine do završnih borbi za oslobođenje prestonice 1944. godine. Emisija kroz proverene istorijske činjenice, arhivsku građu osvetljava strateški značaj Srbije u Bitki za Balkan i uspostavljanje potpune nemačke kontrole nad regionom.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da se nada da će i ostale dve rejting agencije uraditi što i Standard & Poor's (S&P), koji je Srbiji dao kreditni investicioni rejting, ali da je teško očekivati da će to biti urađeno dok se ne reši problem sa NIS.
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da su obavljeni prvi upisi objekata u katastar na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima i dodala da još nije bilo prigovora u vezi sa primenom zakona.
Kajsija prošle godine nije bilo skoro uopšte, višnje i šljive su podbacile, a jabuke stoje u hladnjačama jer ne mogu da se izvezu na rusko tržište. Da li je to bila samo loša sezona ili je Srbija zakoračila u eru skupog voća?
Akcije turskog Fudbalskog kluba Galatasaraj su naglo porasle u jutarnjoj trgovini do 4,8 odsto nakon ubedljive pobede nad italijanskim Juventusom u Ligi šampiona, što je dodatno povećalo optimizam investitora i navijača u vezi sa evropskim ambicijama kluba.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2026. godinu za poreske obveznike - fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe 18. februara, a poreski obveznici treba da uplate akontaciju koja je jednaka iznosu poreza za četvrti, odnosno poslednji kvartal prošle godine.
Gde rade zaposleni u Srbiji? Većina radnika i dalje svakog jutra odlazi u fabrike, prodavnice, bolnice i državne institucije. Iako tradicionalni sektori i dalje zapošljavaju najviše ljudi, struktura zaposlenosti se polako menja.
Komentari (0)