(VIDEO) Koliko nafte Srbija zaista ima: Energija budućnosti ili ostaci nekadašnjeg bogatstva?
Foto: Tanjug/NIS
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Naftu danas crpimo na ukupno 67 polja. Od toga čak 63 su u Vojvodini. Praktično ceo sever Banata ispresecan je podzemnim žilama nafte.
Najviše u severnom Banatu, između Zrenjanina, Kikinde i Vršca. Tamo su i najstarija i najproduktivnija polja: Velebit, Kikinda, Mokrin, Iđoš… Iz njih se godinama crpi najveći deo domaće proizvodnje.
Ali poslednjih godina, nafta se pojavila i južnije.
Papa Lav XIV je proglasio sedam novih svetaca, među kojima omiljenog venecuelanskog "doktora siromašnih" Hozea Gregorija Ernandeza, pred desetinama hiljada ljudi, darujući toj južnoameričkoj zemlji prvog sveca.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
U Braničevskom okrugu - kod Požarevca, Kostolca, Velikog Gradišta i Malog Crnića - otkrivena su nova, manja polja: Sirakovo, Kasidol, Bradarac -Maljurevac.
Od pedesetih godina do danas izbušeno je oko tri hiljade bušotina, a trenutno je aktivno oko 800. Najdublja bušotina nalazi se u srednjem Banatu kod sela Krajišnik i ide i do 4.650 metara ispod zemlje.
Koliko zapravo nafte Srbija ima?
Procenjuje se da je od 2013. do danas proizvodnja nafte u Srbiji smanjena za oko 50 odsto, što ukazuje da su ključna polja delimično iscrpljena.
Kolike su stvarne rezerve - smatra se državnom tajnom, ali prema podacima iz 2015. godine, Srbija je imala oko 15 miliona tona, od čega je NIS već izvadio više od polovine. Ta količina bi, bez uvoza, bila dovoljna za oko tri godine domaće potrošnje.
Kada bi se maksimalno iskoristili svi postojeći prirodni kapaciteti, domaća nalazišta bila bi dovoljna da, pri sadašnjoj potrošnji, podmire tržište Srbije za oko sedam godina.
Ko eksploatiše srpsku naftu?
Eksploataciju gotovo svih naftnih polja u našoj državi obavlja Naftna industrija Srbije.
Ali, ta nafta - nije naša. Gasprom Njeft je kupio većinski paket akcija NIS 2008. godine za 400 miliona evra. Za te pare Rusi su, između ostalog, dobili i sva eksploataciona prava.
Foto: MRE/Nenad Kostić
Danas Rusi, kroz dve sestrinske firme - Gasprom Njeft i Intelidžens - imaju više od 56 odsto vlasništva, Srbija 29, dok je ostatak na berzi.
U poslednjoj deceniji proizvodnja je modernizovana, a primena novih metoda - poput ubrizgavanja vode i horizontalnog bušenja - povećala je efikasnost izvlačenja postojećih rezervi.
Energetska nezavisnost - daleko od stvarnosti
Kada već imamo bušotine i makar nešto domaće nafte - možemo li biti energetski nezavisni? Odgovor je - ne možemo.
Godišnja proizvodnja nafte iz sopstvenih izvora na nivou je od oko 1,2 miliona tona (2020. godine), što pokriva tek oko četvrtinu ukupne potrošnje derivata u zemlji.
Srbija danas iz domaćih izvora zadovoljava nešto više od 20 odsto svojih potreba za derivatima, dok ostatak mora da uvozi.
Crno zlato Srbije - ograničeno, ali dragoceno
Kada govorimo o novim nalazištima, geolozi veruju da potencijali još postoje. Nalazišta kod Iđoša, Kikinde i Kasidola, kod Požarevca, pokazuju da su resursi i dalje aktivni.
Procene su da bi se iz postojećih, ali dubljih slojeva moglo izvući još oko 3,5 miliona tona. Taj dodatni potencijal možda bi produžio život domaćim bušotinama nafte za još desetak do petnaest godina.
Srbija ne leži na velikim naftnim bogatstvima, ali aktuelna situacija pokazuje da danas - svaka kap nafte znači.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-GASTARBAJTER IZ JUGOSLAVIJE
Radna snaga koja je iz Jugoslavije odlazila na privremeni rad u inostranstvo često je bila osuđena na život koji je bio mnogo gori od onog koji su imali kod kuće. Popularno nazvani gastarbajteri, radnici iz Jugoslavije su morali da žive u zajedničkim prostorijama, dele sobe sa cimerima, kupaju se u krugu fabrike, a sve sa željom da zarade novac kojim bi kod kuće kupili traktor ili izgradili kuću. Često su decu ostavljali da ih odgajaju babe i dede, a ukoliko su ih poveli mnoga od njih su odrasla u tuđoj zemlji i zaboravila svoj jezik i kulturu. Nova epizoda DEKADA istražuje različite profile gastarbajtera, njihov uspeh, osudu sredine zbog bogatstva koje su stekli, ali i osećaj da su stalno podeljeni između dve zemlje, jedne u kojoj su se rodili i druge u kojoj su radili.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Kakav politički značaj ima samit u Tivtu koji će okupiti najznačajnije evropske lidere? Šta znači predlog Fridriha Merca o integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU? Može li Brisel uspostaviti dijalog između vlasti i opozicije u Crnoj Gori? Na ova pitanja odgovara poslanik PES-a i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije - Jovanom Subotićem.
dokumentarni
22:00
SINTEZA (R)
Šta je pozadina pisma nemačkog kancelara Fridriha Merca o Ukrajini i budućnosti proširenja EU? Šta znači model „postepenog članstva“ za države Zapadnog Balkana, a šta poseban model integracije koji Brisel razmatra za Ukrajinu? Svedočimo li novoj američkoj realnosti u vođenju spoljne politike, kakvi su danas odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, odnosi Amerike i Kine, ali i relacije između Vašingtona i Evrope u trenutku kada svet sve više klizi ka podeli na interesne sfere velikih sila? O ovim pitanjima govori bivši ministar Goran Svilanović.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Zadovoljstvo zaposlenih i dobrobit lokalne zajednice moraju postati ključni pokazatelji uspešnosti projekata, izjavio je predsednik IPMA Srbija Vladimir Obradović na 10. IPMA SENET konferenciji u Beogradu, koja je okupila više od 250 stručnjaka iz 15 zemalja.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Ministarka Aleksandra Sofronijević izjavila je da je u okviru Zakona o upisu prava na nepokretnostima do sada izdato 200.000 potvrda o upisu u javnu evidenciju, a cilj je da do kraja godine bude izdato između 800.000 i milion potvrda.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će u Srbiji proizvodnja humanoidnih robota početi u junu i da će biti prva zemlja u Evropi u kojoj će se oni proizvoditi.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da na osnovu sporazuma koje je delegacija Srbije potpisala u Kini, u Srbiju stiže skoro milijardu novih investicija i otvara se više od 1.600 novih radnih mesta.
Međunarodne finansijske i energetske institucije upozorile su da bi poremećaji u plovidbi kroz Ormuski moreuz zbog sukoba na Bliskom istoku mogli da izazovu probleme u globalnom snabdevanju gorivom tokom leta.
Avio-kompanija Er Srbija dostigla je značajnu prekretnicu u svom poslovanju, milion prevezenih putnika u okviru dugolinijskog saobraćaja od pokretanja interkontinentalnih operacija 2016. godine, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Komentari (0)