(VIDEO) Koliko nafte Srbija zaista ima: Energija budućnosti ili ostaci nekadašnjeg bogatstva?
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Naftu danas crpimo na ukupno 67 polja. Od toga čak 63 su u Vojvodini. Praktično ceo sever Banata ispresecan je podzemnim žilama nafte.
Najviše u severnom Banatu, između Zrenjanina, Kikinde i Vršca. Tamo su i najstarija i najproduktivnija polja: Velebit, Kikinda, Mokrin, Iđoš… Iz njih se godinama crpi najveći deo domaće proizvodnje.
Ali poslednjih godina, nafta se pojavila i južnije.
Papa Lav XIV je proglasio sedam novih svetaca, među kojima omiljenog venecuelanskog "doktora siromašnih" Hozea Gregorija Ernandeza, pred desetinama hiljada ljudi, darujući toj južnoameričkoj zemlji prvog sveca.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
U Braničevskom okrugu - kod Požarevca, Kostolca, Velikog Gradišta i Malog Crnića - otkrivena su nova, manja polja: Sirakovo, Kasidol, Bradarac -Maljurevac.
Od pedesetih godina do danas izbušeno je oko tri hiljade bušotina, a trenutno je aktivno oko 800. Najdublja bušotina nalazi se u srednjem Banatu kod sela Krajišnik i ide i do 4.650 metara ispod zemlje.
Koliko zapravo nafte Srbija ima?
Procenjuje se da je od 2013. do danas proizvodnja nafte u Srbiji smanjena za oko 50 odsto, što ukazuje da su ključna polja delimično iscrpljena.
Kolike su stvarne rezerve - smatra se državnom tajnom, ali prema podacima iz 2015. godine, Srbija je imala oko 15 miliona tona, od čega je NIS već izvadio više od polovine. Ta količina bi, bez uvoza, bila dovoljna za oko tri godine domaće potrošnje.
Kada bi se maksimalno iskoristili svi postojeći prirodni kapaciteti, domaća nalazišta bila bi dovoljna da, pri sadašnjoj potrošnji, podmire tržište Srbije za oko sedam godina.
Ko eksploatiše srpsku naftu?
Eksploataciju gotovo svih naftnih polja u našoj državi obavlja Naftna industrija Srbije.
Ali, ta nafta - nije naša. Gasprom Njeft je kupio većinski paket akcija NIS 2008. godine za 400 miliona evra. Za te pare Rusi su, između ostalog, dobili i sva eksploataciona prava.
Foto: MRE/Nenad Kostić
Danas Rusi, kroz dve sestrinske firme - Gasprom Njeft i Intelidžens - imaju više od 56 odsto vlasništva, Srbija 29, dok je ostatak na berzi.
U poslednjoj deceniji proizvodnja je modernizovana, a primena novih metoda - poput ubrizgavanja vode i horizontalnog bušenja - povećala je efikasnost izvlačenja postojećih rezervi.
Energetska nezavisnost - daleko od stvarnosti
Kada već imamo bušotine i makar nešto domaće nafte - možemo li biti energetski nezavisni? Odgovor je - ne možemo.
Godišnja proizvodnja nafte iz sopstvenih izvora na nivou je od oko 1,2 miliona tona (2020. godine), što pokriva tek oko četvrtinu ukupne potrošnje derivata u zemlji.
Srbija danas iz domaćih izvora zadovoljava nešto više od 20 odsto svojih potreba za derivatima, dok ostatak mora da uvozi.
Crno zlato Srbije - ograničeno, ali dragoceno
Kada govorimo o novim nalazištima, geolozi veruju da potencijali još postoje. Nalazišta kod Iđoša, Kikinde i Kasidola, kod Požarevca, pokazuju da su resursi i dalje aktivni.
Procene su da bi se iz postojećih, ali dubljih slojeva moglo izvući još oko 3,5 miliona tona. Taj dodatni potencijal možda bi produžio život domaćim bušotinama nafte za još desetak do petnaest godina.
Srbija ne leži na velikim naftnim bogatstvima, ali aktuelna situacija pokazuje da danas - svaka kap nafte znači.
Hrvatski predsednik otkazao samit Brdo-Brioni – na kakvom je ispitu regionalna diplomatija? Da li su lokalni izbori bili “generalna proba” za parlamentarne? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Dijana Radović Kakva rešenja ima resorno Ministarstvo kada su u pitanju problemi zagađenost vazduha I divlje deponije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Energetika je postala politika, a poliItika energetika. Neko će reći – ništa novo, ali ovoliko oružja oko nafte i gasa možda nikad nije zabeleženo. Gost Stava dana je Strahinja Obrenović sa Fakulteta političkih nauka, a uključićemo i eksperta za energetiku Vladana Pavlovića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Produžetak gasnog aranžmana sa Rusijom dobra je vest za Srbiju, koja će, prema oceni generalnog direktora "Srbijagasa" Dušana Bajatovića, imati stabilno snabdevanje do 2028. godine, bez poskupljenja za domaćinstva i uz mogućnost da gas za privredu bude čak i nešto jeftiniji.
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije, a šta o studentsko-opozicionom bloku?
Ugovor za gas za Srbiju je produžen za tri meseca, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se obratio nakon razgovora za ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Šestomesečni euribor u Srbiji porastao je na 2,5 odsto, što utiče na kredite sa promenljivom kamatom. Stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni prilikom ugovaranja kamatnih stopa, dok ulaganje u nekretnine i dalje smatraju opravdanim na duži rok.
Cena nafte premašila je 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana nakon početka rata u Iranu.
Nakon što su marže u velikim trgovinskim lancima bile ograničene na 20 odsto za širok spektar proizvoda, iz državnog vrha stizale su najave da bi dolazak novih trgovaca mogao da donese niže cene i zdraviju konkurenciju.
Komentari (0)