(VIDEO) Koliko nafte Srbija zaista ima: Energija budućnosti ili ostaci nekadašnjeg bogatstva?
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Naftu danas crpimo na ukupno 67 polja. Od toga čak 63 su u Vojvodini. Praktično ceo sever Banata ispresecan je podzemnim žilama nafte.
Najviše u severnom Banatu, između Zrenjanina, Kikinde i Vršca. Tamo su i najstarija i najproduktivnija polja: Velebit, Kikinda, Mokrin, Iđoš… Iz njih se godinama crpi najveći deo domaće proizvodnje.
Ali poslednjih godina, nafta se pojavila i južnije.
Papa Lav XIV je proglasio sedam novih svetaca, među kojima omiljenog venecuelanskog "doktora siromašnih" Hozea Gregorija Ernandeza, pred desetinama hiljada ljudi, darujući toj južnoameričkoj zemlji prvog sveca.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
U Braničevskom okrugu - kod Požarevca, Kostolca, Velikog Gradišta i Malog Crnića - otkrivena su nova, manja polja: Sirakovo, Kasidol, Bradarac -Maljurevac.
Od pedesetih godina do danas izbušeno je oko tri hiljade bušotina, a trenutno je aktivno oko 800. Najdublja bušotina nalazi se u srednjem Banatu kod sela Krajišnik i ide i do 4.650 metara ispod zemlje.
Koliko zapravo nafte Srbija ima?
Procenjuje se da je od 2013. do danas proizvodnja nafte u Srbiji smanjena za oko 50 odsto, što ukazuje da su ključna polja delimično iscrpljena.
Kolike su stvarne rezerve - smatra se državnom tajnom, ali prema podacima iz 2015. godine, Srbija je imala oko 15 miliona tona, od čega je NIS već izvadio više od polovine. Ta količina bi, bez uvoza, bila dovoljna za oko tri godine domaće potrošnje.
Kada bi se maksimalno iskoristili svi postojeći prirodni kapaciteti, domaća nalazišta bila bi dovoljna da, pri sadašnjoj potrošnji, podmire tržište Srbije za oko sedam godina.
Ko eksploatiše srpsku naftu?
Eksploataciju gotovo svih naftnih polja u našoj državi obavlja Naftna industrija Srbije.
Ali, ta nafta - nije naša. Gasprom Njeft je kupio većinski paket akcija NIS 2008. godine za 400 miliona evra. Za te pare Rusi su, između ostalog, dobili i sva eksploataciona prava.
Foto: MRE/Nenad Kostić
Danas Rusi, kroz dve sestrinske firme - Gasprom Njeft i Intelidžens - imaju više od 56 odsto vlasništva, Srbija 29, dok je ostatak na berzi.
U poslednjoj deceniji proizvodnja je modernizovana, a primena novih metoda - poput ubrizgavanja vode i horizontalnog bušenja - povećala je efikasnost izvlačenja postojećih rezervi.
Energetska nezavisnost - daleko od stvarnosti
Kada već imamo bušotine i makar nešto domaće nafte - možemo li biti energetski nezavisni? Odgovor je - ne možemo.
Godišnja proizvodnja nafte iz sopstvenih izvora na nivou je od oko 1,2 miliona tona (2020. godine), što pokriva tek oko četvrtinu ukupne potrošnje derivata u zemlji.
Srbija danas iz domaćih izvora zadovoljava nešto više od 20 odsto svojih potreba za derivatima, dok ostatak mora da uvozi.
Crno zlato Srbije - ograničeno, ali dragoceno
Kada govorimo o novim nalazištima, geolozi veruju da potencijali još postoje. Nalazišta kod Iđoša, Kikinde i Kasidola, kod Požarevca, pokazuju da su resursi i dalje aktivni.
Procene su da bi se iz postojećih, ali dubljih slojeva moglo izvući još oko 3,5 miliona tona. Taj dodatni potencijal možda bi produžio život domaćim bušotinama nafte za još desetak do petnaest godina.
Srbija ne leži na velikim naftnim bogatstvima, ali aktuelna situacija pokazuje da danas - svaka kap nafte znači.
Beograđanka Sanja Petković usvojila je psa lutalicu sa deformitetom šape u želji da mu pruži bolji život. Posle pet godina, odlučila je da otputuje u Australiju, ali ne bez svoje Lee. Zbog procedure i čekanja, preseljenje je trajalo skoro godinu dana, a samo za Leu je koštalo 5.000 evra.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je povodom autobuske nesreće koja se dogodila kod Sremske Mitrovice, u kojoj su tri osobe stradale, a više desetina povređeno, da treba ispitati sve okolnosti, a da je uzrok, prema njegovim informacijama, neprilagođena brzina.
Jedna osoba je poginula, a dve su lakše povređene u saobraćajnoj nesreći u Malom Iđošu, kada je putničko vozilo marke "golf 4" sletelo sa puta i udarilo u zaštitni zid ograde kuće.
Guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković uručena je nagrada svetskog finansijskog časopisa "Global Finance" za najbolje svetske guvernere u 2025. godini, saopšteno je iz NBS.
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavljeno je u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku, Regioni u Republici Srbiji, 2024.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašintonu da će Srbija učiniti sve kako bi se našlo rešenje za finansijske transakcije na pumpama Naftne industrije Srbije.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Srbija jedina zemlja koja je kandidat za punopravno članstvo u EU, a koja ima investicioni kreditni rejting.
Naglo zahlađenje i prvi sneg početkom oktobra pogurali su potrošnju struje, izazvali kvarove na niskom naponu i nevolje u snabdevanju strujom domaćinstava Zapadne i Jugoistočne Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će tunel "Iriški venac", u okviru projekta za izradnju brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma, biti najduži tunel u Srbiji i da će ceo Fruškogorski koridor biti završen u 2027. godini.
Rusija nastavlja da sa Beogradom traga za rešenjem situacije vezane za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je izložena američkim sankcijama, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi, javlja Rojters.
Građani koji su korisnici kredita, a suoče se sa određenim finansijskim poteškoćama imaju pravo da zatraže olakšice u otplati kredita. Sa druge strane, banke su dužne da razmotre te zahteve i ponude konkretna rešenja kako bi korisnik kredita mogao da isplati svoj dug.
Komentari (0)