Skoro milion ljudi u Srbiji u riziku od siromaštva: "Oni koji imaju prosečnu zaradu moraće da nađu drugi posao"
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Izvor: RTS
22.10.2025. 19:29
Foto: Envato
O tome je za RTS govorila glavna i odgovorna urednica digitalnih časopisa Biznis i Ekonometar Radojka Nikolić.
"I dalje smo na oko 40 odsto od proseka EU. Tamo je godišnja zarada 40.000 evra, a kod nas tek oko 7.000 evra. To dovoljno govori gde se nalazimo", ističe.
Iako smatra da nezavisna regulatorna tela, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM), troši mnogo novca, ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina za Newsmax Balkans kaže da je u aktuelnom političkom trenutku njegovo postojanje neophodno.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Veštačka inteligencija jedan je od vodećih razloga promena koje se dešavaju unutar obrazovnih sistema širom sveta. Njen uticaj na mlade i njihovo učenje postaje sve značajniji. Najveći problem je neznanje, smatra Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije.
U julu 2025. godine, prosečna bruto zarada u Srbiji dostigla je 150.646 dinara, a neto 109.071 dinar. U odnosu na isti mesec prethodne godine, neto zarada je nominalno veća za 11,5 odsto, a realno za 6,3 odsto.
Ipak, medijalna neto zarada - iznos do kog zarađuje polovina zaposlenih - iznosila je 85.000 dinara, što znači da preko 50 odsto zaposlenih u Srbiji živi sa mesečnim prihodom ispod tog iznosa.
"Sličnu sliku imaćemo i ove godine zbog inflacije"
Glavna i odgovorna urednica digitalnih časopisa Biznis i Ekonometar ističe da rast zarada ne prati rast životnog standarda.
"Sudeći po kretanjima, sličnu sliku ćemo imati i ove godine zbog inflacije. Problem je niska baza, to što je naš standard nizak. Da bismo osetili bolji život, potrebna je veća stopa rasta - dvocifrena", kaže Nikolić.
Ona podseća da je Srbija još uvek daleko od evropskog standarda.
Siromaštvo u brojkama: skoro milion ljudi na ivici
Nikolić upozorava da visoki procenti rasta prihoda ne odražavaju realnu sliku.
"Problem je što u kontinuitetu imamo niske zarade. Govorimo o mesečnim zaradama, a živimo tako godinama. Skoro milion ljudi je u riziku od siromaštva - preživljavaju iz meseca u mesec", naglašava.
Foto: Envato
Dodaje da medijalna zarada kao pokazatelj kaže mnogo više od prosečne.
"Oni koji su na medijalnoj zaradi, ili u proseku, moraće ili da nađu neku dodatnu zaradu, ili da se nečega odreknu", objašnjava.
Raste broj bogatih, ali i razlika među građanima
Socijalna nejednakost postaje sve izraženija svuda u svetu pa i kod nas. Onih ekstremno bogatih nikada nema više od 1 do 2 procenta.
"Imate deset odsto ljudi u svakom društvu koji žive dobro - to je kod nas oko 660.000 ljudi koje ćete uvek videti po restoranima i tržnim centrima. Ali većina je u drugoj kategoriji - sa minimalnim primanjima. Kod nas se sloj bogatih širi, ali većina ostaje siromašna", navodi Nikolić.
Perspektive nisu optimistične
"Ova godina je veoma loša za ceo svet, pa i za nas, jer smo zavisni od globalnih kretanja. Rast u Evropi za 2026. procenjuje se na svega 1,5 odsto, a kod nas će rast sledeće godine biti nešto veći od ove godine, ali to je uglavnom zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima", zaključuje Radojka Nikolić.
Prema njenim rečima, neophodno je da Srbija bude realistična u procenama i da pronađe nova tržišta i rešenja kako bi se poboljšao kvalitet života građana.
Šta se krije iza dijagnoze šizofrenija, bolest, nerazumevanje ili stigma koja prati obolele i njihove porodice? Koji su tihi signali da nešto nije u redu i može li osoba sa ovom dijagnozom da vodi normalan život? Za emisiju „Tražim reč“ govore, psihijatar Slavica Nikolić Lalić, psiholog centra "Srce" Ema Hasanović i Veselin Mandarin koji će otkriti kako je odrastati uz majku koja boluje od šizofrenije.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Egiptu Radojka Bogojevića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Komentari (0)