Skoro milion ljudi u Srbiji u riziku od siromaštva: "Oni koji imaju prosečnu zaradu moraće da nađu drugi posao"
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Izvor: RTS
22.10.2025. 19:29
Foto: Envato
O tome je za RTS govorila glavna i odgovorna urednica digitalnih časopisa Biznis i Ekonometar Radojka Nikolić.
"I dalje smo na oko 40 odsto od proseka EU. Tamo je godišnja zarada 40.000 evra, a kod nas tek oko 7.000 evra. To dovoljno govori gde se nalazimo", ističe.
Iako smatra da nezavisna regulatorna tela, uključujući i Regulatorno telo za elektronske medije (REM), troši mnogo novca, ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina za Newsmax Balkans kaže da je u aktuelnom političkom trenutku njegovo postojanje neophodno.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Veštačka inteligencija jedan je od vodećih razloga promena koje se dešavaju unutar obrazovnih sistema širom sveta. Njen uticaj na mlade i njihovo učenje postaje sve značajniji. Najveći problem je neznanje, smatra Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije.
U julu 2025. godine, prosečna bruto zarada u Srbiji dostigla je 150.646 dinara, a neto 109.071 dinar. U odnosu na isti mesec prethodne godine, neto zarada je nominalno veća za 11,5 odsto, a realno za 6,3 odsto.
Ipak, medijalna neto zarada - iznos do kog zarađuje polovina zaposlenih - iznosila je 85.000 dinara, što znači da preko 50 odsto zaposlenih u Srbiji živi sa mesečnim prihodom ispod tog iznosa.
"Sličnu sliku imaćemo i ove godine zbog inflacije"
Glavna i odgovorna urednica digitalnih časopisa Biznis i Ekonometar ističe da rast zarada ne prati rast životnog standarda.
"Sudeći po kretanjima, sličnu sliku ćemo imati i ove godine zbog inflacije. Problem je niska baza, to što je naš standard nizak. Da bismo osetili bolji život, potrebna je veća stopa rasta - dvocifrena", kaže Nikolić.
Ona podseća da je Srbija još uvek daleko od evropskog standarda.
Siromaštvo u brojkama: skoro milion ljudi na ivici
Nikolić upozorava da visoki procenti rasta prihoda ne odražavaju realnu sliku.
"Problem je što u kontinuitetu imamo niske zarade. Govorimo o mesečnim zaradama, a živimo tako godinama. Skoro milion ljudi je u riziku od siromaštva - preživljavaju iz meseca u mesec", naglašava.
Foto: Envato
Dodaje da medijalna zarada kao pokazatelj kaže mnogo više od prosečne.
"Oni koji su na medijalnoj zaradi, ili u proseku, moraće ili da nađu neku dodatnu zaradu, ili da se nečega odreknu", objašnjava.
Raste broj bogatih, ali i razlika među građanima
Socijalna nejednakost postaje sve izraženija svuda u svetu pa i kod nas. Onih ekstremno bogatih nikada nema više od 1 do 2 procenta.
"Imate deset odsto ljudi u svakom društvu koji žive dobro - to je kod nas oko 660.000 ljudi koje ćete uvek videti po restoranima i tržnim centrima. Ali većina je u drugoj kategoriji - sa minimalnim primanjima. Kod nas se sloj bogatih širi, ali većina ostaje siromašna", navodi Nikolić.
Perspektive nisu optimistične
"Ova godina je veoma loša za ceo svet, pa i za nas, jer smo zavisni od globalnih kretanja. Rast u Evropi za 2026. procenjuje se na svega 1,5 odsto, a kod nas će rast sledeće godine biti nešto veći od ove godine, ali to je uglavnom zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima", zaključuje Radojka Nikolić.
Prema njenim rečima, neophodno je da Srbija bude realistična u procenama i da pronađe nova tržišta i rešenja kako bi se poboljšao kvalitet života građana.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari (0)