Nissan prijavio polugodišnji gubitak od 1,25 milijardi evra i najavio gašenje sedam fabrika
Japanski proizvođač automobila Nissan motor objavio je da je u prvih šest meseci fiskalne godine, od aprila do septembra, zabeležio neto gubitak od 221,92 milijarde jena (oko 1,25 milijardi evra) nakon pada globalne prodaje vozila i uvođenja visokih američkih carina.
U pitanju je veliki pad u odnosu na isti period prošle godine kada je kompanija ostvarila profit od 19,22 milijarde jena, prenosi agencija Kjodo.
Prihod za šest meseci iznosio je 5,58 milijardi jena, što je pad od 6,8 odsto na godišnjem nivou, dok je operativni rezultat prešao iz profita od 32,91 milijardu jena u gubitak od 27,65 milijardi jena.
Prodaja automobila kompanije Nissan motor globalno je pala za 7,3 odsto, na 1,48 miliona vozila, pri čemu je pad posebno izražen na tržištima Kine i Japana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti evropske reforme i da je evropski put strateški cilj zemlje, istovremeno ističući da je deo kritika iz izveštaja Evropske komisije njegovo lično iskustvo i odgovornost, a ne greška vlade.
Japanska kompanija je saopštila da nastavlja sa značajnom restrukturalizacijom, što podrazumeva smanjenje broja fabrika sa 17 na 10 i planirano ukidanje oko 20.000 radnih mesta do fiskalne 2027. godine.
Proces konsolidacije već obuhvata pogone u Argentini, Japanu, Indiji i Meksiku, kao i zajedničku fabriku sa Mercedes-Bencom u Meksiku, gde se proizvodnja obustavlja krajem novembra.
Nissan će takođe u sklopu mera štednje prodati svoju centralu u Jokohami i nakon toga je uzeti u zakup, čime će uknjižiti jednokratni profit od 73,9 milijardi jena.
Predsednik i izvršni direktor Nissan motora Ivan Espinoza izjavio je da se proces smanjenja radne snage odvija "u skladu sa planom" i izrazio uverenje da će nove mere pomoći u oporavku prodaje u drugoj polovini fiskalne godine.
Nissan motor je zadržao procenu godišnjeg prihoda od 11,7 milijardi jena, ali i istovremeno očekuje operativni gubitak od 275 milijardi jena do kraja marta 2026.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Rusija u iranskom sukobu do sada je radila iza kulisa. Od tihe podrške do globalnih rizika, odlučno je napravila korak ka svrstavanju na stranu svog dugogodišnjeg saveznika, Irana.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je strategiju razvoja "Srbija 2030-2035", ističući da je pred državom težak zadatak planiranja budućnosti u svetu koji se ubrzano menja.
Komentari (0)