Još sedam dana za odluku o NIS: "Srbija može da se javi kao kupac, SAD neće prihvatiti delimičan izlazak Rusije"
Finansijski analitičar Vladan Pavlović ocenjuje da Srbija, nakon što su SAD uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije , može da se pojavi kao kupac ruskog udela NIS ukoliko dođe do njenog stavljanja na prodaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na održanoj sednici Vlade Srbije da odluka o NIS mora da bude doneta u narednih sedam dana, ponavljajući da ne želi da otima imovinu bilo kome i da je spreman da se "ide na specijalno rešenje" koje je dogovarano sa guvernerkom Narodne banke Jorgovanke Tabaković i resornim ministrima.
Pavlović je istakao da je sada dozvoljeno da se traži kupac za NIS.
"Ruska strana bi trebalo da dobije saglasnost da može da proda svoj deo. Ostaje na njima da odluče da li žele da prodaju 11,3 odsto ili da se potpuno povuku prodajom svih 55 procenata vlasništva", precizirao je Pavlović u emisiji "Presek".
Printscreen: Newsmax Balkans Vladan Pavlović
Prema njegovim rečima, Srbija bi verovatno ponudila najveću cenu, jer joj je stabilnost NIS-a "kritično važna", dok drugim potencijalnim kupcima to ne bi nužno bio prioritet.
Američki stav ključan
Pavlović podseća da ruski paket akcija obuhvata vlasništvo Gazproma i kompanije Diligence iz Sankt Peterburga.
Po njegovom mišljenju, Sjedinjene Države verovatno ne bi pristale da se proda samo manji deo od 11,3 odsto.
"Sumnjam da će SAD prihvatiti delimičan izlazak Rusije, jer bi i sa manjim udelom mogli neformalno da utiču na kompaniju. Možda će pokušati da prodaju samo taj deo, ali vreme ističe", navodi Pavlović za Newsmax Balkans.
Kosovo i Metohija nije prošlost i ne može ni biti, već je ono "jedno večno - sada", poručio je u Hramu Svetog Save patrijarh srpski Porfirije, obraćajući se studentima iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, učesnicima Prizrenske duhovne škole.
Dodaje da, ukoliko transakcija ne bude odobrena, Srbiji preostaje nacionalizacija ili prelazak u neku vrstu stečajne ili privremene uprave.
Vrednost kompanije i moguća cena za ruski udeo
Tržišna kapitalizacija NIS iznosila je oko milijardu evra pre obustavljanja trgovanja na berzi sredinom januara. Međutim, Pavlović naglašava da sankcije i otežano poslovanje značajno umanjuju vrednost kompanije.
"Rusi mogu da traže i nekoliko milijardi, pozivajući se na to da su uložili preko pet milijardi evra. Realnije je da bi se vrednost mogla kretati oko dve milijarde, ali pitanje je ko je spreman da plati toliko u trenutnim okolnostima", ocenio je analitičar.
Rezerve postoje, ali vreme ističe
Pavlović napominje da Srbija ima solidne rezerve derivata, uključujući i vojne zalihe od oko 25.000 tona dizela. Ipak, upozorava da se može narušiti ravnoteža na tržištu.
Dodatni problem, kako je naveo, predstavlja Rafinerija u Pančevu, čije zalihe sirove nafte, prema informacijama vlasti, traju još oko sedam dana.
"Rafinerija dnevno troši oko 10.000 tona sirove nafte. Rezerve od oko 89.000 tona dovoljne su za deset dana. Proizvodnja iz domaćih izvora pokriva tek 20 do 25 odsto potreba. Ako Rafinerija stane, potrebno je mnogo para i vremena da se ponovo pokrene", pojasnio je naš sagovornik.
Hoće li gorivo poskupeti?
Uprkos rizicima, Pavlović smatra da ne postoji neposredan razlog za drastično poskupljenje goriva.
"U regionu postoje zemlje koje u potpunosti uvoze derivate, poput Slovenije, pa je gorivo tamo jeftinije nego kod nas. Cene kod uvoznika su stabilne i definisane državnom regulativom. Poskupljenje je moguće jedino ako dođe do panične kupovine ili ako država promeni regulativu", ocenjuje analitičar.
Prema njegovim rečima, pritisak bi mogao da se pojavi i na regionalne rafinerije, što bi eventualno dovelo do povećanja veleprodajnih cena, ali uz regulisane uslove uvoznici bi i dalje mogli da održavaju stabilno snabdevanje.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Rat Amerike i Izraela protiv Irana aktuelizovao je pitanje položaja Jevreja u samom Izraelu, ali i mnogo šire. Istražujemo da li raste antisemitizam u svetu zbog aktivnog učešća Izraela u tom ratu, da li ga ima na prostoru Srbije, ali i u regionu? Da li antisemitizam ima političke ili religijske osnove? O tim i mnogim drugim pitanjima razgovaramo sa istoričarem Milovanom Pisarijem i analitičarem Žarkom Puhovskim.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Javno preduzeće "Srbijagas" Novi Sad saopštilo je da će od 11. aprila priključak za gas za domaćinstva umesto 780 koštati 980 evra u dinarskoj protivrečnosti.
Cene mesa u toku praznika znatno variraju. U poređenju sa božićnim praznicima, cene jagnjetine opadaju, dok svinjetine rastu. Sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije (PKS) Nenad Budimović kaže da je varijacija cena primetna samo u hipermarketima, dok u pečenjarama ostaje ista.
Evropska komisija poslala je zahtev savetu Evrope da se krene u pregovore sa zemljama Zapadnog Balkana oko stvaranja jedinstvene zone bez rominga, izjavio je za Euronews direktor Telekom Srbije Vladimir Lučić.
Otvaranje ratišta na Bliskom istoku rezultiralo je porastom cena nafte i gasa, ali i šestomesečnog euribora, koji je ključan za obračun kamata na stambene kredite u regionu.
Na gradskim pijacama i u velikim marketima očekuju se gužve zbog nabavke pred najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Jaja su u središtu ponude, a prodavci tvrde da prodaja nije kao ranijih godina.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa rukovodiocima podgrupa MEER o prvoj fazi nuklearnog programa i istakla da bi Srbija do 2032. mogla biti spremna za izgradnju nuklearne elektrane.
Evropska tržišta se vraćaju sa četvorodnevne pauze zbog proslave Uskrsa po Gregorijanskom kalendaru, indeksi su uglavom u minusu, a nafta Brent je poskupela na više od 111 dolara po barelu jer ističe ultimatum koji je američki predsednik Donald Tramp dao Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz.
Predsednik Srbije je najavio da bi, ako se globalna situacija pogorša, zemlja mogla ograničiti izvoz hrane. To, kako je naglasio, neće biti problem za domaće poljoprivrednike, jer će im država nadoknaditi troškove. Ipak, postoji bojazan da bi ovakve mere mogle uticati na rast cena.
U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, objavio je NALED u svom biltenu.
Komentari (0)