Ekonomista u Sintezi: Situacija sa NIS pokazatelj društvene krize, promene u politici prvo osete firme
Tragično je što na ekonomskim odnosima počiva društvo. Kad ekonomija počne da se osipa, imate neminovnu društvenu krizu. Ovo što se dešava sa Naftnom industrijom Srbije je pokazatelj društvene krize nastale na jednom prevaziđenom ekonomskom modelu, izjavio je ekonomista Milko Štimac.
Gostujući u emisiji Sinteza, Štimac je istakao da je "tragično što na ekonomskim odnosima počiva društvo".
"Društveni odnosi oslikavaju ekonomske odnose. I kad ekonomija počne da se osipa, imate neminovnu društvenu krizu. Ovo sa Naftnom industrijom Srbije je pokazatelj društvene krize nastale na jednom prevaziđenom ekonomskom modelu. Staro nije umrlo, a novo još nismo izgradili - tako živimo dugo. Jedan model mora da bude preovlađujući", napomenuo je gost "Sinteze".
"Kad se u politici nešto promeni, firme to prve da osete"
Stručnjak za berzanske poslove komentarisao je situaciju u kojoj se nalazi NIS.
"Čisto ekonomski najbolje rešenje u prošlosti bilo bi da je NIS zajedno sa EPS pretvoren u javna akcionarska društva sa široko disperzovanim vlasništvom. Odnosno, da svi građani imaju akcije velikih sistema i da sitno vlasništvo bude ubedljivo većinsko, da paketi vlasništva ne prelaze 10 odsto", ukazao je ekspert za finansijska tržišta.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodaje da se, u slučaju kad je firma državno vlasništvo, nužno vezuje za dnevnu politiku.
"Kad državi ide dobro, ide i monopolu, ali to ne znači da je tako i društvu. Kad se u politici nešto promeni, firme to prve osete", ističe stručnjak za berzanske poslove.
"Ono što se sada dešava gura nas ka manje lošem"
Komentarišući to što je Srbija prinuđena da bira između Amerike i Rusije, Štimac je naveo da smo uvek bili razapeti između dve strane.
"Nema lakog rešenja. Situacija je mnogo složenija od dileme Amerika ili Rusija. Ta dilema se svodi na to da li hoćemo da budemo u rentnom i rigidnom ili otvorenijem, profitnom sistemu. Kada je reč o Rusiji, krajnje je vreme da se tu zauzme drugačiji stav jer ne može više tako da se igra. Mislim da nas ono što se sada dešava gura ka manje lošem, ekonomski model u kom smo iscrpljen je davno", konstatovao je ekonomista.
"Ako hoćemo da preteknemo, model mora da se menja"
Dodao je da privredni rast može da se dogodi i u rigidnim društvima.
"Rast privrede ne znači napredak društva. Privredno Srbija izlazi iz ćorsokaka i ekonomske posledice bi trebalo da budu pozitivne jer smo ekonomski već udarili u zid. Politički neće biti prijatno verovatno, ali pošto je stanje postalo neodrživo, trebalo ga je preseći. Država mora da izađe iz privrede. Ako hoćemo da preteknemo, model mora da se menja. Ako se ide na nacionalizaciju, onda mora i na sekurizaciju. To bi značilo da svi pomalo preuzmemo NIS", naglasio je Štimac.
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić.
Profesor Slobodan Pajović ocenjuje da je američka politika prema Venecueli deo šire strategije kontrole zapadne hemisfere, gde se kombinuju diplomatski pritisak, međunarodna podrška i regionalne tenzije, s ciljem da ta lationamerička država deluje u skladu sa interesima SAD.
Slavka Kanjevac Pašti, žena je koja je pomerala granice mnogo pre nego što je to postalo tema društvenih rasprava. Prva srpska fudbalerka, mašina za golove, sportistkinja koja je pre pola veka pokazala da ženski fudbal nije egzotika ni prolazni hir, već ozbiljan sport koji zaslužuje poštovanje.
Gost Sinteze naveo je da situacija sa NIS ne sme da utiče na ostatak ekonomije.
"Nikako ne bi smelo da se dozvoli da se ono što se dešava sa NIS prelije na ostatak ekonomskog sistema. Dok se ne nađe rešenje, NIS treba izolovati da se ne preliva šteta dalje", navodi ekonomista.
Štimac je smatra da je ipak, sve ovo daleko od katastrofalne situacije.
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hajde da ispratimo jedan proces u kojem će uživati svi oni koji jednako vole poslastice, ali i zdrave životne navike. Gledamo kako nastaje jedna ukusna lešnik torta od potpuno prirodnih sastojaka, koja vas može zasititi i zasladiti, a tokom razgovora, saznajte i kako se na najboji način prirodni šećeri kombinuju sa koštunjavim voćem i kakaom. Drugi prilog će biti interesantan svim ljubiteljima zimskih sportova, posobno onima koji vole izazove i brzinu. Čuli ste sigurno za snowboarding i daske koje neustrašivo klize po snegu, ali možda još uvek ne znate od koliko se slojeva sadrže, zašto su tako aerodinamične i koliko je potrebno vremena da se ručno izradi jedna.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Komentari (0)