Lučić: Telekom Srbija jedna od metafora države, očekujemo da nam Priština izda treću licencu za rad
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da očekuju, posle izbora u Prištini, da im izdaju treću licencu za rad na teritoriji AP Kosova i Metohije.
Izvor: Tanjug
27.10.2024. 22:59
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
"Zbog toga smo pokrenuli diplomatsku inicijativu, i uspeli da se sastanemo sa predstavnicima ambasada EU, SAD I Velike Britanije u Prištini, jer želimo da izgradimo optičku i 5G mrežu na teritoriji naše južne pokrajine", istakao je Lučić u emisiji u emisiji Lice nacije RTV Pančevo.
Kako je istakao, Telekom Srbija je jedna od metafora države i potpuno je jasno da je glavni plan prištinske administracije da što više Srba iseli iz južne pokrajine, samim tim je i Telekom jedan od faktora koji im smeta.
"I prošlog avgusta su krenuli u akciju da nas ugase što jasno pokazuje njihov cilj. Mi smo ti koji smo prisutni u više od 30 hiljada domaćinstava u tom delu naže države", rekao je Lučić.
Generalni direktor "Telekom Srbija" Vladimir Lučić izrazio je očekivanje da će ta kompanija dobiti licencu za rad na teritoriji cele AP Kosovo i Metohija i naglasio da bi ignorisanje "Telekoma" od strane prištinskog regularnog tela predstavljalo opasan zakonski presedan koji nije viđen u Evropi.
Kompanija Telekom Srbija uspešno je emitovala međunarodne korporativne evroobveznice na berzi u Dablinu u vrednosti od 900 miliona dolara. Za evroobveznicama Telekoma vladalo je veliko interesovanje, što je pozitivno uticalo na smanjenje kamatne stope, čime su uslovi finansiranja dodatno poboljšani.
Govoreći o planovima i ciljevima, Lučić ističe da je Telekom prva kompanija iz Srbije koja je kotirana na evropskoj berzi, i dodaje da pokazatelji govore da će njena vrednost samo rasti u narednom periodu.
"Jedina smo kompanija koju pomaže i Evropska investiciona banka i Američka uvozno-izvozna banka, i jedini možemo da sprovedemo naprednu tehnologiju na Zapadnom Balkanu", kaže Lučić.
"Trudimo se da ostvarimo što bolji odnos sa evropskom i američkom administracijom. Imali smo dobre sastanke o budućem razvoju Telekom Srbije, želimo da se proširimo i na američko tržište. S obzirom na to da mi pokazujemo veliku transparentnost našeg poslovanja, razvoj naše kompanije u Zapadnom Balkanu je izuzetno pozitivan i za budući razvoj čitave digitalne ekonomije, što je i prepoznala Američka izvozna banka i njihova podrška nam puno znači oko poslovanja kada govorimo o Kosovu i Metohiji", rekao je on.
Podsetio je da je Telekom prva takva kompanija koja je potpisala ugovor sa Američkom izvoznom bankom.
"Toliko smo bili atraktivni i bankama koje su radile za nas a to su pre svega Bank of Amerika, a doći će i banka Paribas. Vas u tom trenutku testiraju kao ozbiljnu finansijsku instituciju. Kada ponudite korporativne obveznice na tržištu, morate da znate da li će neko biti zainteresovan da investira ili ne. Za prva dva sata imali smo ponude koje su prevazilazile cifru od dve milijarde dolara, a do prvih pet sati je stiglo do 5,5 milijardi", istakao je Lučić.
Kreditni rejting Srbije
Dobar kreditni rejting Srbije je dodatna podrška i našem kreditnom rejtingu, ističe Lučić.
"Započeli smo novu istoriju tržišnog kapitala jer smo pokazali firmama iz Srbije da je moguće obezbediti finansiranje projekata. Koristeći ono što je Srbija već prepoznala sa investiciono-kreditnim rejtingom dolazimo do zaključka da je ovo jedan odličan vid finansiranja", ističe Lučić.
Ulaganja u nove tehnologije, start ap kompanije osnov su našeg daljeg razvoja, kao i ulaganje u stručno usavršavanje mladih, dodao je.
"Drago mi je što smo dosta napredovali kada govorimo o produkciji, mi trenutno prodajemo naše serije na pet kontinenata i druga strana su digitalni servisi. Mislim da će projekat koji radimo sa start-apovima tek da se vidi u budućnosti koliko je ustvari značajan”, izjavio je Lučić.
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)