Postaje li MOL novi vlasnik NIS: "Vode se završni razgovori oko preuzimanja, Rusi pregovaraju tajno"
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da MOL vodi završne pregovore oko preuzimanja NIS i da je politički sporazum između Srbije i Mađarske ključan za sigurnost investicije, dok rusko vlasništvo još mora da bude razjašnjeno.
Istekao je rok koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, u saglasnosti sa Vladom Srbije, dao Naftnoj industriji Srbije (NIS) da pronađe kupce za većinski paket akcija.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je u Beogradu da je naftna kompanija MOL zainteresovana za dobijanje većinskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije.
Vozači kamiona iz Srbije i Bosne i Hercegovine najavili su blokadu graničih prelaza prema zemljama Šengena zbog problema sa novim EES sitemom. Koji su zahtevi? Dok Tramp pojačano preti aneksijom Grenlanda, NATO raspoređuje vojnike na ovo ostrvo. Da li je u pitanju nova igra mačke i miša?
Disciplinska komisija Evrolige kaznila je Crvenu zvezdu sa 25.000 evra i smanjenjem kapaciteta dvorane na 80 odsto u narednom meču zbog incidenata navijača u meču protiv Valensije.
Prema rečima Beslaća, MOL vodi završne pregovore sa ruskom stranom, ali ruski partneri ne izlaze sa informacijama dok sporazum ne bude potpuno definisan.
"Ono što je ministar spoljnih poslova Mađarske rekao daje nadu da su razgovori u završnoj fazi i da će u narednim danima biti potpisan obavezujući sporazum", rekao je Beslać u emisiji "Presek".
Printscreen: Newsmax Balkans
Naš sagovornik je pojasnio da Mađarska želi da preuzme većinski paket NIS, što znači minimum 51 odsto akcija, dok ruski partneri trenutno kontrolišu oko 56 procenata, dok mali akcionari imaju oko 14.
"Ako Mađari žele da budu većinski vlasnici, moraju da otkupe ili paket Gazpromonjefta, ili deo od Intelligencea, ili deo malih akcionara. Mali akcionari nisu obavezni da prodaju svoje akcije, ali imaju tu mogućnost po zakonu", pojasnio je Beslać.
"MOL nema nameru da gasi Rafineriju u Pančevu"
Jedan od ključnih elemenata pregovora, kako je naveo ekonomista, jeste politički sporazum između Srbije i Mađarske.
"Taj sporazum je veoma važan za obe strane, posebno ako Mađari budu većinski vlasnici NIS. Takođe, važan je i za novi naftovod Budimpešta-Pančevo i produktovod za transport dizela i benzina. To znači da ćemo moći da transportujemo i sirovu naftu i gotove proizvode, a viškovi iz Rafinerije Pančevo moći će da idu prema Mađarskoj i dalje prema Slovačkoj", istakao je naš sagovornik.
Printscreen: Newsmax Balkans
Beslać je takođe potvrdio da MOL nema nameru da gasi Rafineriju u Pančevu, dok će udeo Srbije u kompaniji biti povećan sa 30 na 35 odsto.
"To je dovoljna potvrda da Mađari žele da otkupe ruski deo. Za OFAC administraciju najvažnije je da rusko vlasništvo bude nula, dok cena nije ključna. To je bio zahtev od prvog dana", ukazao je ekonomista.
Na pitanje o tome zašto NIS i Gazprom još nisu javno komentarisali prodaju, Beslać je naveo da je to praksa.
"Rusi pregovaraju tajno i ne izlaze sa informacijama dok sporazum nije potpuno postignut. Zato se NIS još nije oglašavao", rekao je Baslać.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Amerike i Izraela protiv Irana aktuelizovao je pitanje položaja Jevreja u samom Izraelu, ali i mnogo šire. Istražujemo da li raste antisemitizam u svetu zbog aktivnog učešća Izraela u tom ratu, da li ga ima na prostoru Srbije, ali i u regionu? Da li antisemitizam ima političke ili religijske osnove? O tim i mnogim drugim pitanjima razgovaramo sa istoričarem Milovanom Pisarijem i analitičarem Žarkom Puhovskim
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Putevi Srbije ponovo skreće pažnju javnosti na zlonamerne SMS poruke koje i dalje stižu građanima radi navodnog prekoračenja brzine, nenaplaćene putarine ili drugog saobraćajnog prekršaja.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa rukovodiocima podgrupa MEER o prvoj fazi nuklearnog programa i istakla da bi Srbija do 2032. mogla biti spremna za izgradnju nuklearne elektrane.
Evropska tržišta se vraćaju sa četvorodnevne pauze zbog proslave Uskrsa po Gregorijanskom kalendaru, indeksi su uglavom u minusu, a nafta Brent je poskupela na više od 111 dolara po barelu jer ističe ultimatum koji je američki predsednik Donald Tramp dao Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz.
Predsednik Srbije je najavio da bi, ako se globalna situacija pogorša, zemlja mogla ograničiti izvoz hrane. To, kako je naglasio, neće biti problem za domaće poljoprivrednike, jer će im država nadoknaditi troškove. Ipak, postoji bojazan da bi ovakve mere mogle uticati na rast cena.
U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, objavio je NALED u svom biltenu.
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal za frilensere u Srbiji traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava. Obuhvata fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovorene naknade za rad i autorskih i srodnih prava, uz samooporezivanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima izuzetno vredne i sposobne radnike, ali da ih nema dovoljno, zbog čega veliki broj stranih radnika učestvuje na izvođenju radova na objektima za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. u Surčinu.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cenu goriva, a ona na cene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je da su u ovom trenutku stovarišta peleta snabdevena, fabrike rade, za razliku od decembra i januara, sada nema ograničenja kupovine peleta na džak. Istakao je i da su cene sada niže za 20 odsto nego u piku sezone.
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana?
Komentari (0)