Da li je plata u 2025. pregazila inflaciju: Prosečna zarada skače, medijalna kaska, razlike među regionima duboke
Da li je novčanik građana u 2025. bio puniji ili samo statistički teži? Podaci od januara do oktobra 2025. pokazali su da su plate realno rasle brže od inflacije, ali ne podjednako za sve.
Dok prosečne zarade rastu brže od medijalnih, veliki broj zaposlenih taj rast ipak ne oseća. Regionalne razlike ostaju duboke. Beograd je daleko ispred, jug na začelju.
Da li je novčanik polupun ili poluprazan? To ne zavisi samo od lične perspektive, već i od vrlo konkretnih merljivih pokazatelja. Brojke su neumoljive. Visina prihoda, troškovi i obaveze jasno pokazuju koliko u novčaniku zaista ima mesta za optimizam. A da li je i ko mogao da bude optimističan u 2025. godini?
Prema dostupnim podacima za 2025. godinu najviša prosečna neto zarada zabeležena je u oktobru, a podaci su i dostupni zaključno sa tim mesecom. A ako pogledamo detaljnije podatke o prosečnim neto zaradama, videćemo da je rast proseka brži i izraženiji od rasta medijalne zarade.
Dakle, medijalna je niža za oko 20 do 25 odsto od prosečne zarade, što znači da dosta zaposlenih ne oseća rast onoliko koliko statistika proseka sugeriše.
Kada pogledamo razlike između proseka i medijalne zarade, to nam govori da rast zarada ide više na ruku onog manjeg broja bolje plaćenih.
Printscreen: Newsmax Balkans
Međutim, podaci nam govore i to da postoji realan rast.
A rast prosečnih neto zarada u periodu od januara do oktobra 2025. godine u odnosu na isti period 2024. iznosio je 6,8 odsto realno.
Vranjska Banja, Preševo i Bojnik na dnu lestvice
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se lista opština sa najnižim prosečnim neto zaradama tokom 2025. godine gotovo nije menjala.
U januaru su se na dnu nalazili Vranjska Banja, Preševo i Bojnik sa prosečnim zaradama tek nešto iznad 73 hiljade dinara. Tu su i Crna Trava i Tutin.
Deset meseci kasnije u oktobru 2025. godine situacija gotovo da je ostala ista za ova mesta.
Od dna lastavice vrh po visini prosečnih neto zarada u 2025. godini pokazuje veću stabilnost.
Najplaćeniji poslovi u Beogradu
I u januaru i u oktobru među pet opština sa najvišim primanjima nalaze se isključivo beogradske opštine, što dodatno potvrđuje snažnu koncentraciju najplaćenijih poslova u glavnom gradu.
Beogradska opština Stari grad zabeležila je najvišu prosečnu zaradu, koja je u oktobru iznosila oko 186.000 dinara. To je više od 100.000 dinara razlike između Preševa i opštine Stari grad u Beogradu.
Beogradska oblast sa prosečnom neto zaradom od 136.198 dinara značajno odskače od svih ostalih oblasti.
Može se reći da Beograd funkcioniše kao zasebno tržište rada sa znatno višim platama.
Južnobačka, Borska, Niška oblasti imaju nešto manje od Beograda.
Da li je plata pregazila inflaciju?
Najveći broj oblasti nalazi se u relativno uskom rasponu od 90 do 100 hiljada dinara, kao što su Zapadnobačka, Severnobanatska, Srednjobanatska, Mačvanska i Pomoravska oblast.
Kada u celu priču uvedemo i podatke o inflaciji, možemo dati i odgovor na večito pitanje. Da li je plata pregazila inflaciju? Statistika kaže da jeste, iako bi mnogi ljudi rekli da zapravo nije. I tu niko ne bi pogrešio.
U 2025. plate su u proseku rasle brže od mesečne inflacije, ali ne dovoljno snažno i ravnomerno da bi većina ljudi jasno osetila poboljšanje životnog standarda.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Ko je bio Fransoa de Kalijer? Šta ga je izdvajalo od drugih diplomata 17. veka? Da li je Kalijerov rad uticao na razvoj međunarodnih odnosa u Evropi i šta današnje diplomate mogu o njega da nauče? Odgovore tražimo od diplomate Duška Lopandića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ZEMLJOTRESI U SFRJ
Prirodne katastrofe koje su pogađale gradove sveta nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Najveća tragedija bio je zemljotres u Skoplju koji je uništio grad i usmrtio veliki broj stanovnika makedonske prestonice. Nakon njega se dogodio zemljotresu u Banja Luci koji je u potpunosti promenio izgled I tog grada, a poslednji u nizu koji je obeležio kraj sedamdesetih dogodio se u Crnoj Gori. Svedoci, oni koji su preživeli te potrese, ali i oni koji pamte kako je izgledala solidarnost tog vremena govore u novoj epizodi “Dekada” koja otkriva kako su se ljudi privikavali na život u trusnom području.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Kamenac, žute mrlje i tvrdokorna prljavština često mogu da prave probleme prilikom čišćenja. Iako postoji mnogo proizvoda na tržištu, nije uvek lako da se odabere onaj koji zaista može da ukloni prljavštinu, a da pri tome ne ošteti površinu.
Na gradskim pijacama i u velikim marketima očekuju se gužve zbog nabavke pred najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Jaja su u središtu ponude, a prodavci tvrde da prodaja nije kao ranijih godina.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa rukovodiocima podgrupa MEER o prvoj fazi nuklearnog programa i istakla da bi Srbija do 2032. mogla biti spremna za izgradnju nuklearne elektrane.
Evropska tržišta se vraćaju sa četvorodnevne pauze zbog proslave Uskrsa po Gregorijanskom kalendaru, indeksi su uglavom u minusu, a nafta Brent je poskupela na više od 111 dolara po barelu jer ističe ultimatum koji je američki predsednik Donald Tramp dao Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz.
Predsednik Srbije je najavio da bi, ako se globalna situacija pogorša, zemlja mogla ograničiti izvoz hrane. To, kako je naglasio, neće biti problem za domaće poljoprivrednike, jer će im država nadoknaditi troškove. Ipak, postoji bojazan da bi ovakve mere mogle uticati na rast cena.
U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, objavio je NALED u svom biltenu.
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal za frilensere u Srbiji traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava. Obuhvata fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovorene naknade za rad i autorskih i srodnih prava, uz samooporezivanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima izuzetno vredne i sposobne radnike, ali da ih nema dovoljno, zbog čega veliki broj stranih radnika učestvuje na izvođenju radova na objektima za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. u Surčinu.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cenu goriva, a ona na cene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je da su u ovom trenutku stovarišta peleta snabdevena, fabrike rade, za razliku od decembra i januara, sada nema ograničenja kupovine peleta na džak. Istakao je i da su cene sada niže za 20 odsto nego u piku sezone.
Komentari (0)