Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradska policija uhapsila je D. M. (82) na teritoriji opštine Zvezdara, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nasilje u porodici i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Uhapšeni su S. J. (36) i B. S. (27) iz Kovina zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljen promet akciznih proizvoda i nedozvoljeno skladištenje robe, a protiv A. J. (38), koji je osumnjičen za ista krivična dela, biće podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Ako su nezvanične procene tačne da će uzimanje biometrijskih podataka putnika u okviru novog EE sistema (Entry/Exit System) trajati između tri i pet minuta po osobi, svi koji od 12. oktobra putuju autobusom ka Hrvatskoj ili dalje u zemlje EU, treba da se naoružaju strpljenjem.
Živimo katastrofalno bez struje. Kad nema struje, ne mogu da rade mašine, muzilice, frižider, zamrzivač. Hrana se otopila i pokvarila, priča Snežana Marić iz ivanjičkog sela Butkovo za Newsmax Balkans.
U Bulevaru Vudroa Vilsona kod Beograda na vodi muškarca su fizički napale tri osobe, sa povredama je prevezen u Urgenti centar, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Vrlo često čujemo sa hrvatske strane ono što nikad nismo od devedesetih – da su oni na srpskoj strani, da zajedno traže od Amerikanaca da ne uvode sankcije, ovim rečima pravnik i predsednik "Veritasa" Savo Štrbac opisuje novu dimenziju odnosa Srbije i Hrvatske.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je na građane da ne paniče zbog uvođenja američkih sankcija NIS i istakao da nema razloga za to, pošto će država tražiti i pronaći rešenje, jer se ponaša ozbiljno i odgovorno.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će se predsednik Upravnog odbora Gaspromnjefta Aleksandar Djukov sastati u ponedeljak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da očekujemo da čujemo kakav je plan Rusa povodom sankcija NIS.
Odbor direktora Naftne industrije Srbije održao je vanredni sastanak na kome je poručeno da će snabdevanje gorivom u narednom periodu biti bez većih poremećaja, ali da uz pomoć države treba brzo naći rešenje i podržan je predlog da se radnicima NIS isplate plate unapred.
Glavna tema u četvrtak bila je odluka Vašingtona da Naftnoj industriji Srbije (NIS) uvede sankcije. Danas je glavno pitanje kako uopšte nafta stiže do Srbije - koji su glavni, a koji alternativni pravci.
Mađarski MOL saopštio je povodom uvođenja američkih sankcija NIS-u da čini sve da isporuči dovoljne količine goriva našoj zemlji i poručio da Srbija može da računa na pravo partnerstvo te kompanije.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić izjavio je za Newsmax Balkans da su reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića o sankcijma NIS "ozbiljno upozorenje", ali, dodao je da izlaz ipak postoji, iako će put do rešenja biti težak.
Dečja kabanica McKinley tip Lambaol II jrs povlači se sa tržišta Srbije jer se na kapuljači nalaze učkuri koji su duži od propisnih, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Komentari (0)