Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Imao sam prilike da razgovaram sa njim i on je čestit čovek, što je teško naći u politici, kaže dopisnik Newsmax Balkans iz Čikaga Antonije Kovačević, komentarišući imenovanje Marka Brnovića za novog ambasadora SAD u Beogradu.
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović napadnuta je nožem na Trgu Pavla Stojkovića i ona se nalazi u Urgentnom centru, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Niš.
Liderka krajnje desničarske francuske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen proglašena je krivom zbog pronevere fondova Evropskog parlamenta. Osuđena je na četiri godine zatvora, a dobila je i zabranu kandidovanja za javnu funkciju u narednih pet godina.
Privremena otpravnica poslova u ambasadi Republike Srbije u Mjanmaru Gordana Jakšić izjavila je za Newsmax Balkans da su svi srpski državljani dobro nakon razornog zemljotresa koji je pogodio ovu azijsku zemlju.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da nije istina da će EXPO 2027 u Beogradu koštati 18 milijardi evra, već da će 323 projekta širom Srbije koštati 17,8 milijardi evra, dok će samo EXPO koštati 1,2 milijarde evra.
AIK Banka završila je proces pripajanja Eurobank Direktne i sada spojena banka posluje pod novim imenom AikBank ad Beograd i sa novim vizuelnim identitetom.
U Srbiji je u februaru, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), bilo 357.606 nezaposlenih, što je za 35.421 manje nego u februaru 2024. godine, kada je na evidenciji NSZ bilo 393.027 ljudi koji su tražili posao.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je od SAD stigla i pismena potvrda o odlaganju sankcija Naftnoj industriji Srbije do 28. aprila
Ako sankcije Naftnoj industriji Srbije ipak budu uvedene, situacija će biti ozbiljna, ali ne i katastrofalna. Građani treba da znaju da imamo rezerve. Procenjujem da smo do 200 dana apsolutno bezbrižni, izjavio je analitičar Nebojša Obrknežev za Newsmax Balkans.
Kompanija EMX Royalty, partnerska korporacija kompanije Ziđin majning, objavila je da je kineska firma otkrila novo nalazište zlata i bakra na projektu Timok u istočnoj Srbij - Malka Golaja.
Komentari (0)