Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
STAV DANA (R)
NewsMax Balkans televizija, sa snažnom mrežom dopisnika u Srbiji, regionu i u svetu, afirmisala se kao pouzdan kanal informisanja svojih gledalaca. Šta su rezultati, a šta planovi u sledećoj godini, za Stav dana govori Izvršni direktor programa i glavni urednik programskih sadržaja Zoran Trifunović.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
Aleksandar Ranković bio je jedan od najmoćnijih i najtajanstvenijih ljudi socijalističke Jugoslavije – revolucionar, bliski saradnik Josipa Broza Tita, šef tajnih službi i simbol državne bezbednosti. Decenijama skriven iza zida ćutanja i poverljivih dokumenata, Rankovićev uspon i pad ostali su jedno od ključnih, ali nedovoljno razjašnjenih poglavlja jugoslovenske istorije. Epizoda „Aleksandar Ranković“ donosi slojevitu i uravnoteženu priču o moći, lojalnosti, strahu i tišini, otvarajući pitanja koja i danas izazivaju kontroverze. Kroz strogo poverljive podatke i nove interpretacije, emisija pokušava da rasvetli ko je zaista bio čovek koji je decenijama držao ključeve jugoslovenske bezbednosti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Na magistralnom putu Kragujevac-Topola, u naseljenom mestu Lužnice, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, saznaje portal Newsmax Balkans.
Građani su blokirali kružni tok koji vodi ka Aerodromu Podgorica, dok je Služba komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta kamionima blokirala most na Cijevni.
U požaru koji je izbio u baru u Alpima u skijalištu Kran-Montana u Švajcarskoj tokom proslave Nove godine poginulo je oko 40 ljudi, a 115 je povređeno, od kojih mnogi teško, saopštio je Frederik Žisler, komandant kantonalne policije Valea.
U vremenu kada su ljudi sve usamljeniji, a problemi se guraju pod tepih, spasilac sa Dunava Renato Grbić veruje da su razgovor i ljudskost prva linija pomoći. Humani Beograđanin za Newsmax Balkans poručuje da je svaka kriza prolazna i da život nema reprizu.
Elektrodistribucije Srbije (EDS) je saopštila da je broj korisnika koji samostalno prijavljuju stanje brojila dostigao 600.000, od čega oko 70 odsto koristi aplikaciju EDS, a preostali dostavljaju podatke Kontaktom centru, imejlom, na sajtu elektrodistribucija.rs i šalterima.
U Srbiji će od 1. januara biti povećane plate u javnom sektoru kao i minimalac, penzionerima će u januaru biti isplaćene prve penzije povećane za 12,2 odsto, a počinje i primena Zakona o e-bolovanju, kao i obaveza izdavanja elektronskih obveznica za pojedine kategorije firmi.
Ministarstvo finansija SAD izdalo je kompaniji NIS 31. decembra posebnu licencu kojom se kompaniji ponovo omogućava obavljanje operativnih aktivnosti zaključno sa 23. januarom 2026. godine.
Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene se od 1. januara se menjaju, pa će žene u penziju moći da idu sa navršene 64 godine, uz najmanje 15 godina staža osiguranja.
Godinu 2025. završavamo sa 2,2 miliona televizijskih korisnika i odlukom da sadržaj damo svim operaterima, a i Newsmax Balkans je postao televizija s nacionalnim pokrivanjem, čime smo potpuno izmenili medijsku strukturu, izjavio je generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", do utorka, 30. decembra u 19 časova stiglo je više od 500.000 prijava, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Srbiju je u novembru, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, posetio 304.461 turista, što je za 4,4 odsto manje nego u novembru prošle godine, a preovlađivali su stranci kojih je bilo 157.010 dok je domaćih turista bilo oko 10.000 manje, tačnije 147.451.
Vašingtonska administracija produžila je operativnu licencu za rad Naftne industrije Srbije do 23. januara, saopštila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović na svom Instagram nalogu.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Komentari (0)