Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Studentski pokret je nova kultura koja nije demokratska i nešto mnogo gore nego bilo šta što smo dosad videli. Studentski pokret u sebi nema dovoljno demokratičnosti, izjavio je za Newsmax Balkans profesor Filozofskog fakuteta Čedomir Antić.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su A. A. (43), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Uvoz maline lošijeg kvaliteta, koja se pod etiketom srpskog porekla dalje distribuira na strana tržišta, stvorio je opasan presedan. Umesto vrhunskog kvaliteta, strani kupci sve češće dobijaju proizvod koji ne odgovara standardima.
Da li je novčanik građana u 2025. bio puniji ili samo statistički teži? Podaci od januara do oktobra 2025. pokazali su da su plate realno rasle brže od inflacije, ali ne podjednako za sve.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, i avio-kompanija Er Srbija ostvarili su ekskluzivnu saradnju koja putnicima na interkontinentalnim letovima ka Sjedinjenim Američkim Državama i Kini omogućava pristup domaćem filmskom i serijskom sadržaju putem IFE (In-Flight Entertainment) sistema.
Evropska unija uvodi stroža pravila za izvoz polovnih automobila u treće zemlje, a prema oceni Nebojše Margetića, izmene se odnose isključivo na tehničku ispravnost vozila. On ističe da u kratkom roku ne očekuje rast cena u Srbiji, ali da nova pravila mogu doprineti bezbednijem saobraćaju.
Kupovinom Naftne industrije Srbije MOL bi postao najveća regionalna kompanija. Ekonomista Vladan Pavlović govorio je za Newsmax Balkans i o tome da li bi MOL u tom slučaju mogao da se nađe pod istragom Generalnog direktorata za konkurenciju Evropske komisije zbog dominacije na tržištu.
Iako je broj oglasa za posao u Srbiji prošle godine smanjen za oko 15 odsto, poslodavci i dalje ne mogu da pronađu radnike, jer, kako upozorava Miloš Turinski iz Infostuda, postoji paralelno tržište rada na kojem hronično nedostaje kvalifikovanih stručnjaka, naročito u zanatskim zanimanjima.
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto rekao je postoji realna šansa da MOL u roku od jednog do tri dana postigne ključni dogovor sa "Gazpromnjeftom" o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Komentari (0)