Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Foto: Pixabay
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Usvojene su izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Američki investitori pozdravili odluku I očekuju da će I Dom naroda podržati ova zakon. Da li je sve spremno za početak implementacije ovog starteški važnog energetskog projekta? Ključno pitanje je rješavanje državne imovine a da li ima volje za to, u emisiji Razumno odgovara Belmin Zukan, šef kluba SDP u Parlamentu Federacije BiH.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta gubimo ako ne poznajemo sopstveno kulturno nasleđe? Šta nas čeka ako zaboravimo sopstvenu umetnost? Da li mlade generacije imaju odnos prema umetničkom nasleđu i da li su današnje generacije zainteresovane za studije istorije umetnosti? Za emisiju “Tražim reč” govore istoričari umetnosti Jasmina Ćirić i Vladimir Simić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U naselju Braće Jerković, posle 23 časa u sredu, dogodio se incident u kojem su učestvovali vozač autobusa i vozač putničkog automobila marke "citroen", nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve je spremno za start 39. Powerade Beogradskog maratona koji će ove godine biti realizovan po potpuno novom konceptu 18. i 19. aprila. Najmasovnija sportska manifestacija u Srbiji prvi put u svojoj istoriji trajaće dva dana.
Devojčica od tri godine hitno je operisana na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, nakon što se nehotice povredila nožem, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U rezidenciji ambasadora Srbije u Vašingtonu održana je promocija EXPO 2027, događaja koji je okupio predstavnike Stejt departmenta, američke administracije, diplomatskog kora i biznis zajednice.
Ceremonije otvaranja i zatvaranja EXPO 2027 biće trenuci kada će ceo svet gledati u Beograd. One su globalna medijska platforma kroz koju se oblikuje nova slika Srbije – savremena, otvorena i okrenuta budućnosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa zamenikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Kristoferom Landauom o jačanju energetske bezbednosti i stabilnosti snabdevanja, uključujući funkcionisanje Naftne industrije Srbije sa ciljem očuvanja sigurnosti.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašingtonu da očekuje da do kraja dana stigne od OFAK produžetak operativne licence za nastavak rada Naftne industrije Srbije.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Srbije Jagoda Lazarević, komesar sekcije Republike Austrije za EXPO 2027 Beograd Filip Gadi i direktor kompanije EXPO 2027 d.o.o. Beograd Danilo Jerinić potpisali su Ugovor o učešću Austrije na toj specijalizovanoj izložbi.
Ministar energetike Austrije Volfgang Hatmansdorfer upozorio je da će, zbog sukoba u Iranu, doći do nestašice goriva u maju, ali najavljuje da će osigurati snabdevenost, ukoliko bude potrebno, državnim rezervama.
Keš ili kartica? Narodna banka Srbije kaže da je izdato više od 13 miliona platnih kartica, a samo u jednom tromesečju obavljeno je više od 200 miliona kupovina baš karticom. Istovremeno, broj bankomata blago opada, dok POS terminala ima sve više. Da li keš polako izlazi iz upotrebe i zašto?
Komentari (0)