Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-SVETA TRI JERARHA (R)
Ekskluzivno: Vodimo vas u najstariju pravoslavnu Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u manastiru Krka. Ulazimo u učionice gde rastu i formiraju se budući sveštenici i monasi, dok otkrivamo ritam njihove pripreme za liturgijski život i zajednički život u internatu. Ovde su, kroz decenije, „sazreli“ mnogi bogoslovi koji danas uživaju veliko poštovanje naroda.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacaković ocenio je da je najvažnije da se pitanje Naftne industrije Srbije reši, dodajući da bi nastavak sankcija ovoj kompaniji dodatno opteretio državni budžet za sledeću godinu.
Jedan od najznačajnijih svetskih ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Džozef Stiglic poručio je u Beogradu da Evropa zbog velikih izazova, SAD sa jedne strane i Rusije sa druge, treba još više i dublje da se integriše, ali i da razvije nezavisan odbrambeni i tehnološki sektor.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije, da se građevinska dozvola očekuje polovinom sledeće godine a posle toga i početak izgradnje.
Cene goriva u Srbiji biće iste i narednih sedam dana pa će maksimalna maloprodajna cena evrodizela biti 198 dinara za litar, a benzina 181 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa delegacijom Svetske banke koju je predvodio Čarls Kormije, regionalni direktor za infrastrukturu za Evropu i Centralnu Aziju o finansiranju infrastrukturnih projekata u energetskom sektoru.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je uspešno sprovela implementaciju najnovijih tehnoloških rešenja u okviru svojih platnih sistema, čime je dodatno unapređena bezbednost, interoperabilnost i efikasnost platnog prometa u Srbiji.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je na otvaranju fabrike italijanske kompanije Ariston u Nišu da će tu biti zaposleno oko 300 radnika i da će serijska proizvodnja krenuti u aprilu.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da se u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije govori da ne može da dođe ni do kakve nacionalizacije NIS bez obostrane saglsnosti
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija saopštila je da je usled smanjene vidljivosti zbog magle na aerodromima u Srbiji i u regionu, moguć uticaj na odvijanje saobraćaja Er Srbije i dodali da je bezbednost putnika i članova posade najvažniji prioritet kompanije.
Komentari (0)