Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
PERSPEKTIVA
Rak ili kancer je svakako jedna od najsmrtonosnijih bolesti u istoriji čovečanstva. Pritom, ne bira svoje žrtve po veri I naciji, niti po boji koze ili pola u kome je neko rođen. Medicina jos uvek nije dostigla takav stepen napretka da bi ovu podmuklu bolest eliminisala, ali svetlo na kraju tunela se ipak možda nazire. Vakcine za tumore su prosle tri faze eksperimenata I kroz koju godinu se mogu konačno pojaviti na tržištu. Kako je moguće da postoje vakcine za tumor kada to nije zarazna bolest? Kako je nastala uopste ideja za njihovo stvaranje? Ko ima prednost u njihovom razvoju? Da li one mogu biti univerzalne? Na ova I mnogo drugih pitanja u najnovijem izdanju Perspektve odgovora eminentni Onkolog iz Skopja, Milan Risteski.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Kako se živi posle trenutka koji ti promeni sve? Da li vreme zaista leči rane – ili ih samo naučimo nositi ? Kako izgleda proces tugovanja, a kada počinje proces izlečenja i može li stručna pomoć biti tačka preokreta? Za emisiju Tražim reč govore psihoterapeut Snežana Anđelić i novinarke i voditeljke Zdravkica Milić i Natalija Milosavljević.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA PODGORICA
Novi incidenti u Crnoj Gori i izazovi zaštite ljudskih prava U Crnoj Gori u posljednje vrijeme bilježimo niz incidenata koji otvaraju pitanje sigurnosti ranjivih zajednica i odgovornosti društva u prevenciji nasilja. Posebno zabrinjava mogućnost raspirivanja mržnje, koja može dovesti do tragedija sličnih onoj u Danilovgradu, kada je prije nekoliko godina zapaljeno cijelo romsko naselje kao reakcija na zločin. Koliko društvo danas dolazi u opasnost od ponavljanja sličnih događaja? Koje su mjere zaštite ljudskih prava i sloboda i kako institucije i zajednica mogu reagovati na ovakve izazove? Gost Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Dok se u većini gradova budžet planira tako da se deo novca izdvaja za nastup popularnih izvođača za Novu godinu na trgovima, Knjaževac već godinama unazad nema slavlje u centru grada i novac preusmerava u humanitarne svrhe, odnosno za lečenje bolesne dece i omladine.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Sirija priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i istakao da je to bilo očekivano imajući u vidu da je u Siriju došla vlast koja je pod uticajem Turske.
Novi Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru koji je stupio na snagu donosi velike olakšice za građane i omogućava lakši upis prava svojine po starim ispravama, saopštio je Republički geodetski zavod.
Ministarstvo prosvete Srbije saopštilo je da je, na osnovu podataka koje je dobilo od visokoškolskih ustanova, obavilo prve isplate novca samofinansirajućim studentima za pokriće 50 odsto troškova ukupnog iznosa plaćene školarine u školskoj 2024/2025. godini.
Broj noćenja stranih turista u Srbiji u septembru 2025. godine bio je veći za 2,2 odsto, dok je broj noćenja domaćih turista ostao nepromenjen u odnosu na isti mesec prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Predstavnici Naftne industrije Srbije (NIS) potvrdili su da će rafinerija nafte u Pančevu, sa zalihama nafte kojima raspolaže, nastaviti da radi do 25. novembra, saopštilo je Ministarsvo rudarstva i energetike.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je za televiziju Newsmax Balkans da Vlada Srbije trenutno ne planira novu izmenu Uredbe o ograničenju marži, iako su se u medijima pojavile informacije da se priprema i četvrta korekcija ovog propisa.
Maksimalne maloprodajne cene evrodizela i benzina BMB95 biće u narednih sedam dana veće za tri dinara po litru, pa će dizel koštati 196 dinara a benzin 180 dinara po litru, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Ruska naftna kompanija Lukoil prihvatila je ponudu švedsko-norveškog trgovca energentima Gunvor Group o prodaji njene imovine. Ekonomista Milan Beslać rekao je za Newsmax Balkans da to ništa ne menja kada je reč o sankcijama Naftnoj industriji Srbije, ali da je to, ipak, dobra vest za našu zemlju.
Naftna industrija Srbije (NIS) je u prvih devet meseci ove godine zabeležila gibitak od 0,3 milijarde dinara, pokazatelj EBITDA iznosio je 21,1 milijardu dinara, a operativni novčani tok 26,7 milijardi dinara, saopštila je kompanija.
Kompanija Lukoil saopštila je da je sa Gunvor Grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu, a reagujući na to predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da je to dobro za Srbiju, ali da ostaje mnogo veći problem od toga a to je rafinerija, NIS.
Komentari (0)