Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
I ranije je NATO umeo da preduzme samostalne oružane akcije protiv nekih zemalja, ali je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju bila prva velika kampanja protiv jedne suverene zemlje i članice Ujedinjenih nacija bez odobrenja Saveta bezbednosti. To je, kako su tvrdili ili obećavali čelnici Severoatlantske alijanse bio presedan, što znači, samo ovaj put, nikako pravilo. Ali onda su presedani počeli da se ređaju: Irak 2003, Libija 2011... da bi se danas formulacija o “flagrantnom kršenju” ili sumraku međunarodnog prava počela da se čuje sa raznih strana. Gost Stava dana istoričar Čedomir Antić, a uključimo će i diplomatu iz Podgorice Miodraga Lekića koji je te 1999.godine bio jugoslovenski ambassador u Italiji.
specijal
21:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bugarske i Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
23:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Mađarska naftna kompanija MOL Group saopštila je da je dobila odobrenje američkih vlasti za nastavak pregovora o preuzimanju većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Najskuplji benzin od 95 oktana na prostoru bivše SFRJ toči se na benzinskim pumpama u Hrvatskoj, dok je cena evrodizela najviša u Srbiji, pokazuje uporedna analiza novih cena goriva koju je uradio portal Newsmax Balkans.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić otvorio je baznu stanicu Telekoma u selu Valevac kod Knjaževaca i istakao da je cilj da se sva mesta u Srbiji pokriju kvalitetnim signalom mobilne mreže i internetom.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović obišla je više benzinskih pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, poručivši da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna i da se ne stvaraju redovi, saopšteno je iz tog resora.
Vlada Srbije produžila je za još 150 dana Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi Srbija do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena, navodi se u saopštenju.
U jeku globalne energetske krize, Srbija smanjuje akcize kako bi ublažila rast cena goriva, dok poseta Abu Dabiju otvara prostor za partnerstvo sa ADNOK. Urednica "Biznisa" Radojka Nikolić ističe da je rešavanje statusa NIS uz OFAK ključno za stabilnost tržišta.
Komentari (0)