Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Izvor: Nova ekonomija
03.11.2024. 20:10
Foto: Pixabay
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Zašto je teretana postala statusni simbol među mladima? Da li mladi vežbaju zbog zdravlja ili fizičkog izgleda? Šta podrazumevamo pod zdravom ishranom za tinejdžere koji treniraju? Za emisiju „Tražim reč“ govore fitnes trener Milorad Antić , nutricionista Marija Rapajić i prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Nuklearna energija za jedne je simbol katastrofe, a za druge jedini stabilan izvor u svetu rastuće potrošnje i klimatskih pritisaka. Da li je veći rizik nuklearna elektrana ili život bez dovoljno struje? Odgovore tražimo od v. d. direktora Nuklearnih objekata Srbije Dalibora Arbutine.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Zašto Moskva krije datum nove runde mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini? Da li će se u predizbornim kampanjama lomiti koplja oko "Mrdićevih zakona"? Gosti emisije: Advokati Jelena Pavlović i Vladimir Gajić Hoće li obdukcija tela devojčice, koja je preminula nakon operacije krajnika, pokazati tačan uzrok smrti?
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će u prvih šest meseci u katastar biti upisano između 300.000 i 500.000 prijava za upis bespravnih objekata po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Mađarska je počela izgradnju novih reaktora nuklearne elektrane "Pakš 2". Taj projekat smatra se jednim od ključnih za energetsku budućnost regiona. Srbija izvesno vreme razmatra mogućnost kupovine udela, što bi bio prvi korak ka nuklearnoj energiji nakon uklanjanja višedecenijskog moratorijuma.
Građanima koji su podneli prijave za upis bespravnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, koji je nazvan "Svoj na svome", počela su da stižu prva rešenja i već je obrađeno oko 200 prijava
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija je sa velikim uspehom sprovela ovogodišnju februarsku promotivnu akciju tokom koje je prodato više od 210.000 avio-karata, a već prvog dana kampanje oboren je istorijski rekord sa prodatih 50.000 karata u jednom danu, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Libija je potpisala ugovor o učešću na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd i jedna je od više od 130 zemalja koje će od 15. maja do 15. avgusta 2027. predstaviti svoje viđenje glavne teme "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da neće biti spasa za naše vinarstvo ako ne budemo 15 do 30 miliona boca godišnje izvozili u Kinu i poručio da će im država pomoći u tome.
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je za RTS da će 12. februara, od šest ujutru do ponoći, skoro 550.000 potrošača u devet gradova i opština Moravičkog i Zlatiborskog okruga biti bez gasa zbog pomeranja trase gasovoda, jer su konstatovane slabe tačke i moraju se isključiti merne stanice.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da je prodaja Naftne industrije Srbije iznuđan korak i istakao da je za Rusiju najbolja varijanta bila da se sačuva saradnja i stanje koje je postojalo.
Komentari (0)