Zašto stranci investiraju na Balkanu: Privlače ih relativno niske plate, žale se na institucije i infrastrukturu
Najvažniji razlozi zbog kog strane kompanije investiraju na Zapadnom Balkanu jeste povoljan geografski položaj, kvalitet radne snage i relativno niske plate.
Sa druge strane, loše upravljanje, slabe institucije i "neadekvatna" infrastruktura identifikovani su kao glavni izazovi, ukazuje istraživanje koje je obuhvatilo 65 stranih kompanija koje su prisutne u regionu.
Ipak, zadovoljstvo ukupnim iskustvom u regionu je visoko - 72 odsto ispitanika navelo da su ili zadovoljni ili veoma zadovoljni, navodi se u studiji koju je sproveo Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, u saradnji sa privrednim komorama šest država zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali i izvršni direktor Fonda za razvoj Saudijske Arabije sultan Abdulrahman Almaršad potpisali su u Beogradu ugovore o finansiranju tri projekta u Srbiji, koji su vredni 205 miliona dolara.
Premijer Miloš Vučević istakao je da je Srbija, uprkos svim geopolitičkim izazovima, postigla ekonomski i politički napredak, što dokazuje i dobijanje investiciono-kreditnog rejtinga, i ukazao da bi novi aranžman sa MMF-om bio još jedna garancija za sve investitore.
Istraživanje se bavilo trendom "nearshoringa" na Zapadnom Balkanu, a pored toga studija je istraživala u kojoj meri ove zemlje uspevaju da privuku investicije u zelene tehnologije i obnovljivu energiju, prenosi Nova ekonomija.
Kvantitativna analiza priliva stranih direktnih investicija sugeriše da se na Zapadnom Balkanu zaista događa "nearshoring", posebno u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.
Šta je nearshoring?
Nearshoring se odnosi na neku kompaniju koja locira ili premešta svoje proizvodne objekte ili neke druge aktivnosti u Evropsku uniju ili njene susedne regione, kako bi se približila evropskim tržištima.
Analiza je identifikovala i konkretne primere ove ekonomske pojave, gde su kompanije investirale u region (ili se spremaju da to učine) vođene željom da se "skuće" na Zapadni Balkan, zbog blizine ovog regiona tržištu EU. Takvi primeri su identifikovani u svim privredama osim u Crnoj Gori.
"Zanimljivo je da mnoge od ovih investicija dolaze od azijskih kompanija, koje se strateški pozicioniraju na Zapadnom Balkanu kako bi bile bliže svojim poslovnim partnerima u EU", navodi se u studiji.
Japanska kompanija Nidek
U studiji se kao primer za Srbiju navodi japanska kompanija Nidec (Nidek), koja je specijalizovana za elektromotore za električne automobile.
U maju 2023. godine ova kompanija je otvorila fabriku u blizini Novog Sada.
Ta investicija je deo Nidekovog plana da uspostavi čvrst lanac proizvodnje i snabdevanja unutar Evrope, a sve kako bi smanjila zavisnost od uvoza iz Azije i uskladila se sa trendovima nearshoring-a, te bila bliže svojim ključnim tržištima.
Jedan od primera koji je naveden za Srbiju je i češka kompanija CTP, specijalizovana za izgradnju logističkih parkova. U januaru 2023. godine ova kompanija objavila je da razvija logističko čvorište u Beogradu, pod nazivom CTPark Belgrade City.
Objašnjavajući zašto je izabrala da investira u Srbiji, kompanija je eksplicitno navela nearshoring.
Foto: Pixabay
Studija je takođe pokazala da strane kompanije region vide kao atraktivnu destinaciju za zelena ulaganja, a dve trećine ispitanika je navelo da im je region ili veoma atraktivan ili donekle atraktivan.
Sličan procenat kompanija je takođe sugerisao da bi verovatno više ulagale u region ako se naprave poboljšanja na putu ka dekarbonizaciji.
Pitanje dekarbonizacije je relativno dobro definisano kao proces ili napor koji dovodi do smanjenja emisije ugljen-dioksida ili gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, na primer kroz ulaganje u proizvodnju obnovljive energije, proizvodnju električnih vozila ili njihovih komponenata, usvajanje tehnologija koje smanjuju emisije i poboljšanje energetske efikasnosti.
Istraživanje obuhvatilo 382 kompanije
Istraživanje koje je obuhvailo 382 lokalne kompanije na Zapadnom Balkanu pokazalo je da je oko dve trećine njih upoznato sa konceptom dekarbonizacije.
Većina je navela da njihove emisije ugljenika prvenstveno potiču iz struje koju koriste u radu, pa tek onda iz transporta i procesa proizvodnje.
Kompanije generalno imaju pozitivan stav o dekarbonizaciji, pri čemu mnoge ukazuju da ih to podstiče da ulažu u nove tehnologije za smanjenje emisije ugljenika.
Smatraju da bi to moglo da poboljša njihove šanse za izvoz na tržište EU, a većina ima konkretne planove za smanjenje emisija u narednih pet godina.
Da bi to postigle, kompanije planiraju da pređu na čistije izvore energije, smanje potrošnju energije i investiraju u zelene tehnologije.
Međutim, kompanije su nedvosmislene u svom uverenju da im je potrebna finansijska podrška da bi efikasno smanjile svoj ugljenični otisak.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Metaforički Sat sudnjeg dana koji su naučnici osmislili još 1947.godine i koji predstavlja koliko je svet hipotetički blizu nuklearnoj katastrofi, danas meri 89 sekundi do ponoći. Šta svet radi da kazaljku okrene u suprotnom smeru, a šta da izgradnjom bezbednih nuklearnih elektrane obezbedi dovoljno struje za rastuće potrebe čovečanstva, za Stav dana govore član Komisije za nuklearu energiju Instituta Vinča Predrag Božović i analitičar Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA (R)
O novim tenzijama u globalnim odnosima, posledicama politike američkog predsednika Donalda Trampa i evropskoj potrazi za sopstvenom snagom, u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans televiziji govorio je dr Mihajlo Kopanja, docent Fakulteta bezbednosti. Američki magazin Newsweek objavio podelu interesnih sfera, kao i to da bi centralna Azija mogla da postane ključno žarište geopolitičkog nadmetanja između Rusije i Kine i napravio raspodelu moći na globalnom nivou koja se dovodi u vezu sa značajnim promenama u spoljnoj politici Sjedinjenih Država. Glavne tačke tenzija i pregovora uključuju odnose i pregovore između Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga. Dr Mihajlo Kopanja o nadmetanju Rusije i Kine: "Dolazi do ozbiljnih preplitanja dve sile".
Direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da ta kompanija planira ulazak u novu fazu razvoja u Severnoj Makedoniji sa dodatnim investicijama od 50 miliona evra, uz ambiciju da postane vodeći operator u toj zemlji, kao što je to postignuto u Crnoj Gori.
U saobraćajnoj nesreći koja se u utorak dogodila na magistralnom putu Čačak-Požega nastradao je srpski karatista Luka Petković (26), saopštio je Šotokan karate savez Srbije.
Nacionalni avio prevoznik Er Srbija saopštila je da je u avgustu, tradicionalno najprometnijem mesecu u avio-saobraćaju premašila rekord po broju putnika u jednom danu, tako što je petak, 1. avgusta više od 21.600 putnika zabeleženo na letovima srpske nacionalne avio-kompanije.
Srbija i Evropska unija potpisale su Sporazum o finansiranju Višegodišnjeg operativnog programa za sektore životne sredine i energetike vredan 325,2 miliona evra, od čega su 240 miliona evra bespovratna sredstva iz IPA fondova Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo za evropske integracije.
Dečji smeh, znatiželjni pogledi i beskrajna energija ispunili su EXPO 2027 Playground, gde su srpska deca iz dijaspore, kao učesnici sportskog kampa "Srbija te zove", zakoračila u čarobni svet budućnosti i inovacija, saopštili su organizatori međunarodne izložbe EXPO.
Od 1. avgusta važe nova pravila za proizvode sa palminim uljem. To znači da se mlečni proizvodi koji sadrže palmino ili drugo biljno ulje neće označavati, oglašavati ili vizuelno predstavljati kao da su u potpunosti od mleka.
Nisu problem zakoni, već njihovo nepoštovanje. Proizvođač hrane je odgovoran da zna šta stavlja na tržište, objašnjava za Newsmax Balkans profesor Poljoprivrednog fakulteta Igor Jajić, komentarišući seriju upozorenja koje je Evropska unija uputila na račun kvaliteta hrane iz Srbije.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali je danas sastanak Konsultativnog tima za pitanja bezbednosti u vezi sa realizacijom Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO 2027, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, tokom obilaska radova na izgradnji brze saobraćajnice Slepčević - Badovinci, da će nakon završetka te deonice, duge 15,3 kilometara, cela Mačva i Podrinje biti premreženi brzim saobraćajnicama i autoputevima.
Komentari (0)