Društvena nestabilnost, jeftinija radna snaga ili nešto treće: Zašto strane investicije u Srbiji stagniraju
Printscreen: Newsmax Balkans
Direktne strane investicije u Srbiji su ove godine smanjene u odnosu na prethodnu. Slično je u Hrvatskoj i Bugarskoj, pokazuje statistika. Brojni su faktori koji utiču na to. Stručnjaci ukazuju da moguće rešenje za privlačenje novih investitora može da bude ulaganje u moderne tehnologije.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Što je veća finansijska i društveno-politička stabilnost, bolja je i investiciona klima. Kada je ona dobra, investitori dolaze, kada se pogorša, odlaze. Tako bi makar trebalo da bude, osim kada veliki igrači, velike sile poremete globalnu stabilnost.
U tome se krije i deo razloga za smanjeno interesovanje investitora da ulažu u Srbiju.
"Pre svega to je globalna situacija bez dileme, imamo veliki sukob, počela je i trka u naoružanju, dobar deo investitora odustaje i od nekih planiranih akcija", kaže za Newsmax Balkans Dušan Stojaković, urednik ekonomije u "Večernjim novostima".
Foto: Newsmax BalkansDušan Stojaković
Srbija beleži 35 odsto manje investicionih priliva, saopštila je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Istakla je i da su za to krivi i protesti i blokade. Ipak, tvrdi Tabaković, oni koji su već investirali ovde, to čine i dalje.
"Ono što je važno jeste da postojeći ulagači reinvestiraju, ponovo ulažu u kapacitete koje imaju u Srbiji, što znači da imaju poverenja u nas", istakla je Tabaković.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije obavešteni su da će njihova deca od ponedeljka, 24. novembra, pohađati nastavu u dvema školama umesto u matičnoj ustanovi. Roditelji su nakon tog saznanja organizovali anketu, izjavio je roditelj učenika te gimnazije za Newsmax Balkans Nemanja Milošević.
Građani Zaječara nalaze se u vakuumu između institucija koje ne rade i vlasti koje nema, uz rastuću zabrinutost da bio postojeći problemi mogli da postanu još ozbiljniji ako se politički zastoj hitno ne reši.
Zarobili smo se u nekim stvarima i to što ne otvaramo klastere od 2021. godine bio je izgovor da idemo sporije, a u osnovi je trebalo nastaviti sa ispunjavanjem kriterijuma, izjavila je nekadašnja ambasadorka Srbije pri OEBS Branka Latinović u emisiji "Sinteza", govoreći i proširenju Evropske unije.
Da nisu za sve krivi samo problemi u svetskoj politici, već i oni na domaćem terenu, kao što su društvena nestabilnost, ali i skuplja radna snaga kod nas, ukazuju stručnjaci.
"Zbog globalnih nestabilnosti, ratnih dešavanja, dolazi do blagog suzdržavanja investitora dok se situacija ne smiri, s druge strane - unutrašnje prilike, blokade i protesti, političke tenzije ne idu u prilog bilo kog stranog investitora", rekao je za Newsmax Balkans dr Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Nekim investitorima naša radna snaga nije više toliko zanimljiva, iako je i dalje jeftinija nego u EU, ali ona se pre odlučuje za neka dalja azijska, afrička tržišta, dodaje Stojaković.
Novi model privlačenja investicija
Ako stepen ulaganja u Srbiju nastavi da pada, trebalo bi posegnuti za novim modelom privlačenja investicija.
Država će naći način da ih privuče, ocenjuje Mijušković.
Printscreen: Newsmax BalkansVeljko Mijušković
"Siguran sam da će država naći način da nastavi sa modelom privrednog rasta zasnovanog na stranim direktnim investicijama. To će podrazumevati i promenu koordinacije rada sa investitorima, davanjem subvencionisanih kredita, a ne bespovratnih sredstava i njihovom većom integracijom u domaće lance snabdevanja", istakao je naš sagovornik.
Sva je prilika i da više nećemo biti i nismo sinonim za jeftinu radnu snagu. Rešenje bi moglo da bude u tome da postanemo sinonim za IT stručnjake i moderne tehnologije.
"Ono što je perspektiva Srbije je da što više investicija privlačimo iz oblasti visoke tehnologije, za digitalni sektor, data centar i puštanje 5G mreže", rekao je Stojaković.
I možda je upravo to dobitna kombinacija - visokoobrazovana radna snaga, uz koju ako se doda makroekonomska stabilnost i smirivanje društveno političkih napetosti uz orijentaciju na moderne tehnologije, trebalo bi da širom otvori vrata novim investicijama koje za sada, u najvećoj meri dolaze iz Evropske unije i Kine.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali sastao se sa delegacijom Misije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi Anet Kjobe i izjavio da fleš procena rasta BDP Srbije u prvom kvartalu iznosi tri odsto, što je značajno iznad prvobitno planirane dinamike.
Vremena se menjaju – više ne važi stereotip da muškarci zarađuju, a žene troše, jer je među štedišama četiri odsto više žena. Dinarska štednja je manja od devizne, ali isplativija, dok region Beograda i Šumadije prednjači u štednji u odnosu na ostatak Srbije.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Tržište nekretnina u Srbiji u 2025. dostiglo je rekordnih 8,1 milijardu evra, uz rast koji predvode stanovi. Najskuplji kvadrat prodat je za više od 15.000 evra, kuća za 3,8 miliona, a garažno mesto za 66.000 evra, saopšteno je iz Republičkog geodetskog zavoda.
Evropski gradovi postaju sve nedostupniji za svoje stanovnike, a rast cena nekretnina i kirija pretvara se u jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova u Evropskoj uniji.
Od utorka, 5. maja u Srbiji će biti dostupna SEPA plaćanja, što omogućava bezgotovinske transakcije u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima u 41 zemlji ovog platnog područja, u okviru nadležnosti Narodne banke Srbije.
Veoma snažan rast na tržištu novih automobila i lakih komercijalnih vozila zabeležen je u Srbiji u prva tri meseca ove godine, navodi Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova i dodaje da podaci potvrđuju da prodaja novih vozila nastavlja da ide uzlaznom linijom.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentari (0)