Dolar, evro ili dinar: U kojoj valuti je najisplativije štedeti?
"Dolar nije valuta za štednju, već za investitore spremne na rizik", poručuje dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić, savetujući građanima da štednju pre svega rasporede između evra i dinara, uz oslonac na stabilnost domaće valute.
Američki dolar je u silaznom trendu na svetskim tržištima i nalazi se na najnižem nivou u poslednje četiri godine, što analitičari povezuju sa očekivanjima da će američke Federalne rezerve u narednom periodu početi sa smanjenjem kamatnih stopa. Sa druge strane, evro se u istom periodu kreće bez jasnog trenda, uz ograničene oscilacije, dok iz Evropske centralne banke stižu upozorenja da je privredni rast u evrozoni i dalje slab. U takvom globalnom okruženju, sve je više pitanja kako ove promene utiču na lične finansije i štednju građana.
Grubišić je rekao za Newsmax Balkans da dolar nije preporučljiva valuta za štednju u bankama, jer se on smatra investicionom valutom i pogodniji je za one koji su spremni na veći rizik i investiraju u akcije ili druge finansijske instrumente.
"To je za investitore koji su spremni da preuzmu određenu dozu rizika i ne idu na fiksni prinos koji vam nude kamate kada vi štedite i kada deponujete, oročavate novac. Ono što je tradicija i navika kontinentalnog evropskog bankarstva i mi pripadamo upravo tome, mi volimo štednju ali dolar je investicija na valuta", rekao je Grubišić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, bez obzira na politička uverenja, svim srcem navija za tenisera Novaka Đokovića, zahvalio mu na dostojnom predstavljanju Srbije i istakao da je u složenim globalnim okolnostima očuvanje mira od presudnog značaja.
Muškarac iz američke savezne države Viskonsin prešao je celu zemlju tokom snežne oluje kako bi se ponovo ujedinio sa psom koji je nestao pre četiri godine u Filadelfiji.
Objasnio je da je dolar dominantan na globalnim finansijskim tržištima i i da se koristi za izražavanje cena zlata, nafte i drugih sirovina, što ga čini primarnom valutom za investitore.
Što se tiče običnih građana koji štede novac u bankama, Grubišić savetuje kombinovanu štednju u evrima i dinarima
"Kada pričamo o štednji i o fiksnim kamatama, ono što naše građane očekuje kada oročavate novac i štedite, tu bih ja preporučio uvek kombinovanje evra i dinara. Ali, prevashodno čak oslanjanje i na domaću valutu, dinar, koji nudi atraktivniju kamatnu stopu a stabilan je devizni kurs. Naravno, to se ne može garantovati sada na period od dve tri pet godina i to svi mi znamo ali najbolja je ta diversifikacija da vi raspodelite na u evro i na u dinar i to su one dve valute o kojima razmišljamo kada pričamo o štednji", objasnio je Grubišić.
Printscreen: Newsmax BalkansZoran Grubišić
Šta je sa građanima koji investiraju
Zoran Grubusić je rekao da investitori treba da razmišljaju o dolaru, naročito oni koji ulažu preko investicionih fondova ili direktno u akcije i globalne proizvode. To se odnosi i na ulaganja u plemenite metale, pa čak i u bitkoin.
Prema njegovim rečima, važno je razmišljati o takozvanim trećim valutama, a pre svega o dolaru, jer je dolar i dalje glavna globalna valuta i svetska ekonomija je u velikoj meri dolarizovana, s obzirom na to da se ključni globalni proizvodi i berzanske robe izražavaju u dolarima.
Inflacija ili valutni rizik
Grubišić naglašava da je za građane važnije da vode računa o inflaciji nego o valutnom riziku, jer je dinar u poslednjih desetak godina bio stabilan, uz minimalne oscilacije.
Stabilnost dinara podržavaju prilivi kapitala iz inostranstva, doznake i visoke devizne rezerve Narodne banke Srbije, koje su trenutno na rekordnom nivou od oko 30 milijardi dolara.
"U tom smislu mislim da treba prevashodno štedeti u domaćoj valuti, mi ipak imamo taj strah od domaće valute, pa podaci govore da se dominantno štedi i dalje, naravno u čvrstoj valuti, ali i u evru, ne u ovim trećim valutama. Pominjem još jednom, ali ja bih uvek preporučio da se delimično raspodeli i štedi i u dinarima", zaključio je Grubišić.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Er Srbija će tokom šoping festivala u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu, od 2. do 5. aprila 2026. godine, predstaviti specijalnu ponudu za sve posetioce.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Komentari (0)