Pet država drži skoro pola svetskih rezervi nafte: Zašto zatvaranje Ormuskog moreuza dovodi do rasta cena "crnog zlata"
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Gde se nalazi energetska moć sveta i koje zemlje imaju naviše skupog "crnog" zlata.
Na desetom mestu po rezervama nafte nalazi se Libija, sa impresivnih oko 48 milijardi barela.
Jedan barel sadrži 159 litara, što znači da bi ova količina mogla da napuni više od 2,2 miliona olimpijskih bazena, poput onog na Tašmajdanu.
Neposredno iznad Libije, na devetom mestu, nalaze se Sjedinjene Američke Države, sa oko 74 milijarde barela nafte, što jasno pokazuje koliko su ogromne njihove energetske rezerve.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, povodom izjave hrvatskog predsednika Zorana Milanovića da je bolje da pazi šta govori, da mu niko neće određivati šta će da govori i da sa Hrvatima želi mnogo bolje odnose.
Nedavno istraživanje otkrilo je široke efekte jednog suplementa koji može biti koristan za zdravlje kože, kostiju i mišića. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi ljudi možda trebalo da uzimaju ovaj suplement duže vreme pre nego što osete prave benefite.
Na osmom mestu je Rusija, sa oko 80 milijardi barela.
Iza njih slede Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak, dok je na vrhu severne Amerike Kanada, sa oko 163 milijarde barela nafte. Na trećem mestu nalazi se Iran, sa više od 200 milijardi barela, što dodatno naglašava strateški značaj ovog regiona.
Na drugom mestu je Saudijska Arabija, sa približno 267 milijardi barela rezervi, dok Venecuela zauzima prvo mesto na listi, sa više od 300 milijardi barela, što je čini državom sa najvećim dokazanim rezervama nafte na svetu.
Printscreen: Newsmax Balkans
Irak, Kanada, Iran, Saudijska Arabija i Venecuela zajedno drže gotovo polovinu svetskih rezervi nafte.
Upravo zato nafta je jedan od ključnih geopolitičkih resursa, jer mali broj država kontroliše najveći deo svetskih rezervi, a energenti su i jedan od razloga zašto dolazi do globalnih političkih i vojnih sukoba.
Koje države šalju naftu na svetsko tržište
Na prvom mestu je Saudijska Arabija, zatim Rusija, među najvećim izvoznicima su i Sjedinjene Američke Države, Kanada i Irak.
To su države koje u velikoj meri određuju koliko nafte dolazi na globalno tržište.
Koje države uvoze naftu
Države koje najviše šalju naftu na svetsko tržište su Kina, SAD, Indija, Japan i Južna Koreja.
Ovo otvara zanimljivo poređenje. Iako se Sjedinjene Američke Države nalaze visoko po rezervama i spadaju među najveće izvoznike nafte, istovremeno su i jedan od najvećih uvoznika.
"Imati naftu znači imati bogatstvo"
Ovo takozvano crno zlato pokretač je ekonomije, ali i izvor sukoba i ratova. Zato zemlje koje raspolažu velikim naftnim rezervama su među najbogatijima i najuticajnijima na svetu.
Problem nastaje kada trgovina stane, odnosno kada se zatvore rute kojima nafta stiže do svetskog tržišta. Upravo to se sada dešava u jednom od najvažnijih energetskih prolaza na planeti – Ormuskom moreuzu.
Reč je o uskom pomorskom prolazu između Irana i Omana, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi gotovo petina svetske trgovine naftom.
Šta znači zatvaranje Ormuskog moreuza?
Tankeri moraju da traže duže i skuplje rute, što direktno utiče na globalnu trgovinu.
Posledica toga je nagli skok cena nafte: od početka sukoba na Bliskom istoku, cena barela porasla je sa oko 70 na gotovo 100 dolara.
Printscreen: Newsmax Balkans
Važno je i da kroz ovaj prolaz prolazi veliki deo nafte koji kupuju najveći svetski uvoznici, kao što je Kina.
Zato zatvaranje ovog prolaza predstavlja indirektan udar i na najveće svetske ekonomije.
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Film “Žetva” otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela? Koliko je u srcu Johanovom srce svih nestalih lica sa Kosova i Metohije? Koliko je teško pomiriti sa činjenicom da danas više ne tragamo za ljudima, već za istinom šta se desilo sa njima? Za emisiju „Tražim reč“ govore autor romana „Srpsko srce Johanovo“ Veselin Dželetović, sekretar Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica sa KiM Slaviša Vuksanović i članovi porodica nestalih.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije a šta o studentsko-opozicionom bloku? Da li će sledeće izbore odlučivati lokalne, republičke ili svetske teme? Odgovore tražimo od advokata i predsednika Narodne partije Vladimira Gajića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-FUZIJA STAKLA, NAIL ART (R)
Staklo inspiriše umetnike već vekovima zbog svojih jedinstvenih fizičkih osobina – prozirnosti, refleksije svetlosti i mogućnosti oblikovanja na visokim temperaturama, što ga čini pogodnim za različite umetničke i zanatske tehnike. Danas pratimo fuziju stakla, tehniku koja podrazumeva spajanje slojeva različitih tekstura i pigmenata, i koju samo do neke mere možete predvideti, dok svako otvaranje peći donosi novo iznenađenje. Drugi prilog je takođe jedna ekstravagantna umetnost. Pratimo proces koji pravi razliku između redovnog manikira i nail arta – posebnog pravca koji estetiku i kvalitet rada noktiju podiže na najviši mogući nivo koji trenutna tehnologija omogućava.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cenu goriva, a ona na cene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je da su u ovom trenutku stovarišta peleta snabdevena, fabrike rade, za razliku od decembra i januara, sada nema ograničenja kupovine peleta na džak. Istakao je i da su cene sada niže za 20 odsto nego u piku sezone.
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana?
Na portalu ePorezi postavljene su unapred popunjene poreske prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu (Obrazac PP GPDG), saopštila je Poreska uprava.
Er Srbija će tokom šoping festivala u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu, od 2. do 5. aprila 2026. godine, predstaviti specijalnu ponudu za sve posetioce.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Komentari (0)