Direktor Instituta "Vinča": Nuklearna elektrana potreba ako želimo čistiji vazduh, prva u Srbiji moguća do 2040. godine
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi Srbija do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Gostujući u emisiji "Središte pažnje" na RTS, Dimović je ocenio da je ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana "hrabra i vizionarska politička odluka" koja je stvorila okvir za naučna istraživanja.
On je naglasio da nuklearna energija, kao bazični vid energije, treba da omogući postepeno napuštanje fosilnih goriva, prvenstveno uglja.
Vrednost tržišta nekretnina u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine porasla je za devet odsto, a broj transakcija beleži rast od 6,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Veće ministara Bosne i Hercegovine na sednici nije usvojilo predlog da se zaštiti domaća proizvodnja čelika, odnosno da se ogranični uvoz čelika, u cilju zaštite domaće proizvodnje u toj zemlji.
"Nuklearne elektrane nisu samo realnost, već nasušna potreba ukoliko želimo da dišemo čistiji vazduh. Incidenti su mnogo češći u klasičnim industrijskim postrojenjima nego u nuklearkama. One donose energetsku stabilnost i država ne zavisi od jednog snabdevača", rekao je Dimović.
On je objasnio da alternativni izvori, poput vetroparkova i solarnih panela, ne mogu da zadovolje više od 30 odsto energetskih potreba zbog varijacija u vremenskim uslovima koje mogu izazvati probleme na mreži.
"Srbija treba da se okrene konvencionalnim nuklearnim reaktorima, minimalno dva reaktora do 2,4 gigavata snage, kako bi zadovoljila energetski deficit i ostvarila ambiciozan plan izvoza električne struje", istakao je direktor "Vinče".
ključne prednosti nuklearne energije
Govoreći o izboru tehnologije, Dimović objašnjava da Srbija ne treba da isključi nijednu opciju.
"Međunarodna atomska agencija je striktno propisala da države na ovom stepenu razvoja primenjuju konvencionalne metode. Mali modularni reaktori su trenutno u fazi istraživanja ili predkonvencionalne upotrebe. Međutim, do 2040. godine, kada bi Srbija trebalo da dobije nuklearnu elektranu, verovatno će se dogoditi i njihova komercijalna upotreba", zaključio je Dimović.
Kao ključne prednosti nuklearne energije, naveo je odsustvo emisije CO2, niske operativne troškove na duži rok i životni vek modernih reaktora koji iznosi od 60 do 80 godina.
"Građani Srbije bezbedni"
Povodom aktuelnih sukoba na Bliskom istoku i spekulacija o mogućim udarima na nuklearna postrojenja u Iranu, Dimović je poručio da građani Srbije nemaju razloga za brigu.
"Čak i u najgorem mogućem scenariju, usled formiranja radioaktivnog oblaka, takav oblak bi se mogao kretati duž zemalja u Persijskom zalivu ili prema Turskoj. S obzirom na to da je reč o udaljenosti od preko 3.000 kilometara, građani Srbije mogu apsolutno da budu bezbedni", naglasio je on, dodajući da neodgovorni pojedinci u javnom prostoru nepotrebno šire paniku.
Foto: Tanjug/AP/Maya Levin
Institut "Vinča", kao najveći institut u istočnom delu Evrope, preuzeo je ulogu nosioca nuklearnog programa. Do sada su potpisani memorandumi o saradnji sa francuskom kompanijom EDF, ali i sa vodećim institutima u Mađarskoj, dok se održava uspešna saradnja i sa ruskim "Rosatomom".
Takođe, delegacija Instituta posetila je i južnokorejsku kompaniju KHNP.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto prevoznici iz BIH nisu uspeli da blokiraju granične prelaze sa Hrvatskom? Šta donosi novi Zakon o kvalitetu vazduha u CG I da li će građani moći da traže odštetu za narušeno zdravlje? Severna Makedonija je uspela od druge zemlje u Evropi po smrtnosti novorođenčadi da smanji neslavne brojke za čak 87% za poslednju deceniju.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je alergija nova „epidemija“ savremenog društva? Kako prepoznati prve znake alergijske reakcije? Da li imunoterapija menja tok bolesti i zašto nije dostupna svima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pedijatar i specijalista pulmologije dr Aleksandar Sovtić, subspecijalista pulmologije i alergologije dr Aleksandra Vukov i Milena Denić iz udruženja „Alergija i ja“.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje danas na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja. Upis u prvi razred, prema školskom kalendaru koji je objavilo Ministarstvo prosvete, počinje 1. aprila i trajaće do 31. maja.
Vlada Srbije produžila je za još 150 dana Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena, navodi se u saopštenju.
U jeku globalne energetske krize, Srbija smanjuje akcize kako bi ublažila rast cena goriva, dok poseta Abu Dabiju otvara prostor za partnerstvo sa ADNOK. Urednica "Biznisa" Radojka Nikolić ističe da je rešavanje statusa NIS uz OFAK ključno za stabilnost tržišta.
Vrednost tržišta nekretnina u Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine porasla je za devet odsto, a broj transakcija beleži rast od 6,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Za proteklih osam godina, koliko je prošlo od potpisivanja ugovora o koncesiji broj putnika na Beogradskom aerodromu povećan je za skoro 60 odsto, broj destinacija povećan je sa oko 60 na više od 100, a investicije su premašile 360 miliona evra, saopštio je aerodrom "Nikola Tesla".
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić rekao je da čak iako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalno biti 184 dinara, i dodao da će povraćaj akciza biti povećan sa 50 na 57,64 dinara.
Srbija se intenzivno priprema za EXPO 2027 u Beogradu, prvi put na Balkanu, pod motom "Igra za čovečanstvo – Sport i muzika za sve", a za tri meseca trajanja manifestacije očekuje se oko četiri miliona posetilaca iz više od 130 zemalja, piše Berliner cajtung.
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da se rast tržišta nepokretnosti u Srbiji nastavio i krajem 2025, pa je ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 2,4 milijarde evra.
Komentari (0)