Energetika u Srbiji između sankcija i geopolitike: "Vašington je postigao cilj oko NIS, ruski cilj već slabi"

Energetika u Srbiji između sankcija i geopolitike: "Vašington je postigao cilj oko NIS, ruski cilj već slabi"
Printscreen: Newsmax Balkans

Iako Naftna industrija Srbije (NIS) formalno nije pod direktnim sankcijama, njen položaj je složeniji kako vreme prolazi, upozorava ekspert za finansijska tržišta Milko Štimac, uz ocenu da su Sjedinjene Američke Države već ostvarile ključni geopolitički cilj smanjenjem ruskog uticaja u energetici.

Autor:

A. B.

18.05.2026. 22:12

Budućnost NIS i energetska stabilnost zemlje u narednom periodu u velikoj meri zavisiti od ishoda aktuelnih pregovora, a kako je Štimac rekao u emisiji Sinteza, Sjedinjene Američke Države već postigle osnovni cilj – smanjenje ruskog uticaja u energetskom sektoru Srbije.

"Što se tiče uticaja, u ovom trenutku svakako jeste. Taj cilj je postignut. Kako vreme prolazi, NIS će biti u sve nezavidnijoj situaciji, a i naša pozicija biće sve manje komforna", predočio je sagovornik Newsmax Balkans.

Iako NIS formalno nije pod direktnim sankcijama, položaj kompanije postaje sve složeniji. Različiti interesi Gazprom Neft i MOL Group čine postizanje dogovora neizvesnim, a prema rečima Štimca, ide se ka rešenju, čim pregovori i dalje traju.

"Sve tri strane imaju neki svoj interes, što je i prirodno kada govorimo o ekonomiji", ukazao je Štimac.

On naglašava da se pored neposrednih učesnika u pregovorima mora uzeti u obzir i širi međunarodni kontekst - od sankcija Rusiji i rata u Ukrajini do američke regulacije tržišta energenata i sukoba na Bliskom istoku.

Ekspert ističe da je motiv Srbije najjasniji i najtransparentniji.

"Imperativ Srbije je snabdevanje domaćeg tržišta po koliko-toliko razumnim cenama. To je apsolutni prioritet", primetio je on.

Printscreen: Newsmax BalkansMilko Štimac

Posebno je, poručio je Štimac, važno očuvanje rada rafinerije u Pančevu, koja pokriva oko 80 odsto domaćeg tržišta derivata.

"Bilo bi veoma dobro za Srbiju i njenu ekonomiju da se to ne menja", naveo je Štimac, dodajući da država nastoji da zadrži uticaj na upravljanje i poslovnu politiku kompanije.

Upitan kakve bi bile posledice na Srbiju kad bi prestala da radi rafinerija u Pančevu, naš sagovornik je konstatovao da nijedna Vlada ne bi dozvolila da rafinerija ne radi.

"Država bi u tom slučaju bila upućena na uvoz naftnih derivata. Ne bismo ih proizvodili i morali bismo da se okrenemo nabavci i kupovini. Srbija mora da insistira i da se pregovara o procentu učešća na tržištu, a i tu treba biti rigidan. Ne verujem da bi ijedna Vlada to dozvolila da rafinerija ne radi", rekao je Štimac. 

MOL u komfornoj regionalnoj poziciji

Komentarišući izjavu ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović da Srbija nije zadovoljna uslovima koje nudi MOL Group, Štimac je rekao da mađarska kompanija pregovorima pristupa iz veoma povoljne pozicije.

"MOL je izrastao u izuzetno jaku regionalnu kompaniju koja praktično kontroliše snabdevanje energentima velikog dela srednje i jugoistočne Evrope. To je za njih vrlo komforna pozicija u pregovorima sa Vladom Srbije", ocenio je on.

Foto: AP/Denes Erdos

Prema njegovim rečima, MOL može, ali i ne mora da bude zainteresovan za nastavak rada rafinerije u Pančevu, jer će odluku doneti na osnovu sopstvene poslovne kalkulacije.

"Za Srbiju cena prerade nije presudna. Država može da reaguje kroz akcize i druge fiskalne mehanizme. Ali za MOL je to isključivo pitanje poslovnog interesa", predočio je naš sagovornik. 

"Obećanja važe do potpisivanja ugovora"

Na pitanje koliko znače navodna obećanja da će rafinerija nastaviti da radi, Štimac upozorava da su u ovakvim pregovorima presudni samo ugovorni uslovi.

"Jedno je obećanje, a drugo ono što će se naći na papiru i biti potpisano kao ugovor", poručio je ekspert.

On podseća da regionalna iskustva pokazuju da verbalne garancije nemaju veliku težinu ukoliko nisu pravno obavezujuće.

Kao trećeg ključnog aktera Štimac vidi Gazprom Njeft, odnosno većinskog vlasnika NIS.

"Gazprom bi da proda zato što mora, a u stvari mu se ne prodaje", primetio ej gost Sinteze. 

Razlog je, objašnjava, činjenica da novac od eventualne prodaje zbog sankcija ne bi bio odmah dostupan ruskoj strani.

"Kada prodate, vi više nemate udeo u kompaniji, ne upravljate njome, a novac završava na namenskom računu i ostaje zarobljen dok sankcije ne budu ukinute. Pa koji je vaš motiv da to uradite?", upitao je Štimac.

"Nacionalizacija je moguća, ali pre svega političko pitanje"

Jedna od opcija o kojoj se spekuliše jeste mogućnost da Srbija nacionalizuje NIS, a Štimac ocenjuje da je takav potez pravno i finansijski izvodiv."

"Srbija kao suverena država ima pravo da to uradi. Mogla bi, recimo, da emituje obveznice i nađe investitore koji bi ih kupili", podvukao je sagovornik Newsmax Balkans. 

Ipak, naglašava da bi odluka imala dalekosežne političke posledice.

Printscreen: Newsmax BalkansMilko Štimac u emisiji Sinteza

"To je pre svega političko pitanje. Takav potez mogao bi da zatvori neka vrata Srbiji i zato prevazilazi čisto ekonomsku računicu", dodao je gost Sinteze.

Na pitanje zbog čega Rusija nije spremna da prepusti svoj udeo Srbiji, iako Beograd nije uveo sankcije Moskvi, Štimac podseća da su odnosi dve zemlje kroz istoriju bili daleko složeniji od uvreženih predstava.

"Postoji mit da su Rusi uvek tu kada nam treba pomoć, ali istorija pokazuje i brojne trenutke kada su ruski interesi bili drugačiji od srpskih", zaključio je naš sagovornik. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)