Energetika u Srbiji između sankcija i geopolitike: "Vašington je postigao cilj oko NIS, ruski cilj već slabi"
Printscreen: Newsmax Balkans
Iako Naftna industrija Srbije (NIS) formalno nije pod direktnim sankcijama, njen položaj je složeniji kako vreme prolazi, upozorava ekspert za finansijska tržišta Milko Štimac, uz ocenu da su Sjedinjene Američke Države već ostvarile ključni geopolitički cilj smanjenjem ruskog uticaja u energetici.
Budućnost NIS i energetska stabilnost zemlje u narednom periodu u velikoj meri zavisiti od ishoda aktuelnih pregovora, a kako je Štimac rekao u emisiji Sinteza, Sjedinjene Američke Države već postigle osnovni cilj – smanjenje ruskog uticaja u energetskom sektoru Srbije.
"Što se tiče uticaja, u ovom trenutku svakako jeste. Taj cilj je postignut. Kako vreme prolazi, NIS će biti u sve nezavidnijoj situaciji, a i naša pozicija biće sve manje komforna", predočio je sagovornik Newsmax Balkans.
Američki rok za završetak pregovora o mogućoj prodaji ruskog većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) ističe 22. maja, a stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević ocenjuje da je veoma verovatno da će biti ponovo produžen, pošto pregovori i dalje nisu blizu konačnog dogovora.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će Vlada Srbije do kraja dana saopštiti stav mađarskoj kompaniji MOL Group u vezi sa pregovorima o preuzimanju ruskog udela u NIS, dok bi Odbor direktora o kompaniji MOL o ponudi trebalo da odlučuje u ponedeljak.
Iako NIS formalno nije pod direktnim sankcijama, položaj kompanije postaje sve složeniji. Različiti interesi Gazprom Neft i MOL Group čine postizanje dogovora neizvesnim, a prema rečima Štimca, ide se ka rešenju, čim pregovori i dalje traju.
"Sve tri strane imaju neki svoj interes, što je i prirodno kada govorimo o ekonomiji", ukazao je Štimac.
On naglašava da se pored neposrednih učesnika u pregovorima mora uzeti u obzir i širi međunarodni kontekst - od sankcija Rusiji i rata u Ukrajini do američke regulacije tržišta energenata i sukoba na Bliskom istoku.
Ekspert ističe da je motiv Srbije najjasniji i najtransparentniji.
"Imperativ Srbije je snabdevanje domaćeg tržišta po koliko-toliko razumnim cenama. To je apsolutni prioritet", primetio je on.
Printscreen: Newsmax BalkansMilko Štimac
Posebno je, poručio je Štimac, važno očuvanje rada rafinerije u Pančevu, koja pokriva oko 80 odsto domaćeg tržišta derivata.
"Bilo bi veoma dobro za Srbiju i njenu ekonomiju da se to ne menja", naveo je Štimac, dodajući da država nastoji da zadrži uticaj na upravljanje i poslovnu politiku kompanije.
Upitan kakve bi bile posledice na Srbiju kad bi prestala da radi rafinerija u Pančevu, naš sagovornik je konstatovao da nijedna Vlada ne bi dozvolila da rafinerija ne radi.
"Država bi u tom slučaju bila upućena na uvoz naftnih derivata. Ne bismo ih proizvodili i morali bismo da se okrenemo nabavci i kupovini. Srbija mora da insistira i da se pregovara o procentu učešća na tržištu, a i tu treba biti rigidan. Ne verujem da bi ijedna Vlada to dozvolila da rafinerija ne radi", rekao je Štimac.
MOL u komfornoj regionalnoj poziciji
Komentarišući izjavu ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović da Srbija nije zadovoljna uslovima koje nudi MOL Group, Štimac je rekao da mađarska kompanija pregovorima pristupa iz veoma povoljne pozicije.
"MOL je izrastao u izuzetno jaku regionalnu kompaniju koja praktično kontroliše snabdevanje energentima velikog dela srednje i jugoistočne Evrope. To je za njih vrlo komforna pozicija u pregovorima sa Vladom Srbije", ocenio je on.
Foto: AP/Denes Erdos
Prema njegovim rečima, MOL može, ali i ne mora da bude zainteresovan za nastavak rada rafinerije u Pančevu, jer će odluku doneti na osnovu sopstvene poslovne kalkulacije.
"Za Srbiju cena prerade nije presudna. Država može da reaguje kroz akcize i druge fiskalne mehanizme. Ali za MOL je to isključivo pitanje poslovnog interesa", predočio je naš sagovornik.
"Obećanja važe do potpisivanja ugovora"
Na pitanje koliko znače navodna obećanja da će rafinerija nastaviti da radi, Štimac upozorava da su u ovakvim pregovorima presudni samo ugovorni uslovi.
"Jedno je obećanje, a drugo ono što će se naći na papiru i biti potpisano kao ugovor", poručio je ekspert.
On podseća da regionalna iskustva pokazuju da verbalne garancije nemaju veliku težinu ukoliko nisu pravno obavezujuće.
Kao trećeg ključnog aktera Štimac vidi Gazprom Njeft, odnosno većinskog vlasnika NIS.
"Gazprom bi da proda zato što mora, a u stvari mu se ne prodaje", primetio ej gost Sinteze.
Razlog je, objašnjava, činjenica da novac od eventualne prodaje zbog sankcija ne bi bio odmah dostupan ruskoj strani.
"Kada prodate, vi više nemate udeo u kompaniji, ne upravljate njome, a novac završava na namenskom računu i ostaje zarobljen dok sankcije ne budu ukinute. Pa koji je vaš motiv da to uradite?", upitao je Štimac.
"Nacionalizacija je moguća, ali pre svega političko pitanje"
Jedna od opcija o kojoj se spekuliše jeste mogućnost da Srbija nacionalizuje NIS, a Štimac ocenjuje da je takav potez pravno i finansijski izvodiv."
"Srbija kao suverena država ima pravo da to uradi. Mogla bi, recimo, da emituje obveznice i nađe investitore koji bi ih kupili", podvukao je sagovornik Newsmax Balkans.
Ipak, naglašava da bi odluka imala dalekosežne političke posledice.
Printscreen: Newsmax BalkansMilko Štimac u emisiji Sinteza
"To je pre svega političko pitanje. Takav potez mogao bi da zatvori neka vrata Srbiji i zato prevazilazi čisto ekonomsku računicu", dodao je gost Sinteze.
Na pitanje zbog čega Rusija nije spremna da prepusti svoj udeo Srbiji, iako Beograd nije uveo sankcije Moskvi, Štimac podseća da su odnosi dve zemlje kroz istoriju bili daleko složeniji od uvreženih predstava.
"Postoji mit da su Rusi uvek tu kada nam treba pomoć, ali istorija pokazuje i brojne trenutke kada su ruski interesi bili drugačiji od srpskih", zaključio je naš sagovornik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-STOLOVI, STIROPOR
U prvom prilogu gledamo kako jedan kreativni stolar iz Rusije stvara zanimljive i funkcionalne stolove uz pomoć pažljivog i preciznog 3D modelinga, ali i obaveznog ručnog rada bez kojeg zanatska čarolija ne bi bla potpuna. Slušamo i njegovu priču o prenošenju iskustva iz Moskve u Beograd, ali i to kako je domaći lokalitet oblikovao njegov rad. Nastavljamo sa kreativnim stvaralaštvom u drugom prilogu koji nas podseća da skoro svaki materijal može biti dobra osnova za umetnost. Gledamo kako nastaju figure od stiropora u jednoj maloj porodičnoj radionici koju vode majka i ćerka i pratimo nastanak dela od početka do kraja.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Bakuu da opozicione stranke treba da se ujedine i zajednički izađu na naredne izbore, dok je u vezi sa istragom na Senjaku naveo da ne postoji osnov sumnje da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić učestvovao u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu pronašli su vozilo za koje se sumnja da je korišćeno za transport ubijenog Aleksandra Nešovića na Senjaku, saznaje Newsmax Balkans.
Predstava "Korporativna bajka" reditelja Veljka Mićunovića premijerno je izvedena u subotu uveče pred ispunjenom velikom scenom "Mira Trailović" Ateljea 212, gde je zaslužila burne ovacije.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu kod sela Vrbovo u blizini Vladičinog Hana, saopštili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Vranje.
U platnom sistemu Narodne banke Srbije za instant plaćanja IPS NBS 15. maja je realizovano 609.155 plaćanja u iznosu od 8,44 milijarde dinara, što predstavlja novi rekordni dnevni broj realizovanih transakcija od početka rada ovog sistema, objavila je Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je na 13. Svetskom urbanom forumu u Bakuu da će na EXPO 2027 izložbi u Beogradu biti predstavljena inovativna platforma sa kreativnim i inovativnim rešenjima za probleme gradova, kao i da samo trajan mir može da donese dobrobit svetu
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na naftne derivate koja će važiti do kraja maja, objavljeno je u Službenom glasniku.
Kineski tehnološki gigant Alibaba nastavlja ubrzano širenje svojih proizvoda u oblasti veštačke inteligencije, ulažući desetine milijardi dolara u razvoj AI infrastrukture, cloud servisa i sopstvenih LLM modela.
Američki rok za završetak pregovora o mogućoj prodaji ruskog većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) ističe 22. maja, a stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević ocenjuje da je veoma verovatno da će biti ponovo produžen, pošto pregovori i dalje nisu blizu konačnog dogovora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uveren je da bi sa Azerbejdžanom Srbija mogla da započne zajedničku gradnju gasne elektrane kod Niša sledeće godine, kako bi bila gotova do 2030. godine.
Japanska arhitektkinja Juko Nagajama tokom posete Beogradu i gradilištu EXPO 2027 izjavila je da bi EXPO mogao biti važna prekretnica i prilika da se Beograd razvija kroz održivu arhitekturu, nova urbanistička rešenja i bolje uslove života, uz doprinos globalnim idejama za budućnost.
Komentari (0)