(FOTO) Cene ogreva na stovarištima u Srbiji: Drvo i pelet pojeftinili, ugalj skuplji za deset odsto
U krajevima gde su uglavnom zastupljena individualna ložišta, neki su još na proleće kupili drva, strahujući da će na jesen cene biti više. Newsmax Balkans je istraživao ponudu ogreva na stovarištima širom Srbije, a zaključak je da su cene uglavnom niže nego prošle godine.
Grejna sezona i zvanično je počela, bar što se tiče toplana, ali lepo vreme odlaže početak grejanja, ili štedi ogrev svima koji imaju individualna ložišta.
Poučeni pričom o cvrčku i mravu, neki su još tokom letošnjih tropskih dana kupili, isekli i složili svoja drva ispred kuće i sada u miru čekaju zimu.
Foto: Envato
Kako su na stovarištima rekli za Newsmax Balkans, najviše se prodaju bukva, cer, hrast i bagrem, dodajući da prosečan kupac obično kupi od pet do osam kubnih metara drva, a kasnije tokom grejne sezone, kad su "jače" zime, dokupi još metar-dva.
U brdsko-planinskim predelima je, naravno, potrebno više drva za grejanje, a obično se potroši više od 30 kubnih metara. Prodavci konstatuju da se zbog blagih zima proteklih godina kupuje manje ogreva, a napominju i da su cene niže u odnosu na prošlu grejnu sezonu.
Dostava, cepanje i slaganje drva povećava cenu
Bukva je nešto skuplja od ostalih vrsta zbog bolje energetske efikasnosti i manje količine pepela nakon sagorevanja.
Foto: Newsmax Balkans
Kako nam je rečeno na jednom stovarištu u Vršcu, cena kubnog metra bukve i hrasta iznosi 8.400 dinara, dok je za bagrem potrebno izdvojiti 7.300 dinara.
Na istom stovarištu kažu da su cene malo niže u odnosu na prošlu godinu i da je za kupovinu veću od tri kubna metra u cenu uključen i dovoz ogreva. Ističu i da za 1.000 dinara po metru drva nude i usluge sekača.
Foto: Newsmax Balkans
U tom delu Južnog Banata za grejanje se najčešće koristi gas. Vrščani kažu da je isplativije i svakako komotnije grejati se na plin, posebno zato što ne moraju da novac daju odmah, kao za drva, već račune plaćaju mesečno.
Foto: Newsmax Balkans
I dok brojna domaćinstva u Srbiji čekaju da budu priključena na gasovod, greju se onoliko koliko sebi mogu da priušte, a najčešće na drva, pelet ili ugalj.
Ponuda drva velika, potražnja mala
U Beogradu je počela prodaja drva iz kamiona. Prodavci iz raznih delova Srbije parkirali su svoje kamione na periferiji grada, ali na prometnim lokacijama.
Kako saznajemo, cene su ove godine za 1.000 dinara niže u odnosu na prošlu sezonu.
"Metar bukve ili hrasta košta 8.000 dinara, a cena za isečeno i iscepkano drvo je 9.000", kaže prodavac iz Mionice, koji za kupce sa teritorije Beograda ne naplaćuje dostavu.
Raspitali smo se i kakve su cene ogreva u unutrašnjosrti Srbije. Novopazarska pijaca kabaste robe dobro je snabdevena svim vrstama ogrevnog drveta, ponuda je velika, a potražnja mala.
Za metar bukovog drveta potrebno je izdvojiti 6.000 dinara, dok metar iscepanih košta 7.000 dinara.
Foto: Newsmax Balkans
Iskusni Pazarci ističu da je drva najbolje kupovati u maju, jer se, kako kažu, tokom leta lepo osuše, pa zimi bolje greju.
I u Zlatiborskom okrugu najčešće se za ogrev koristi bukva. Cena je 8.300 dinara i u cenu je uračunat dovoz na kućnu adresu, za Zlatibor i Čajetinu.
Kragujevčani uglavnom kupuju struganu i cepanu bukvu po ceni od 9.000 dinara po kubnom metru, dok iscepano ogrevno drvo složeno na paleti košta 13.500 dinara.
Foto: Newsmax Balkans/Jovan Nikolić
Na stovarištu u Prijepolju hrast nude po ceni od 6.000, a bukvu za 7.000 dinara.
U Nišu je cena ogrevnog drveta pala za oko 15 odsto u odnosu na 2023. godinu. Cena kubika je od 6.500 do 9.000 dinara, cepana su 1.000 dinara skuplja, a u ponudu je uračunat i prevoz. Oni koji se u gradu na Nišavi greju na ugalj, ove godine plaćaju ga deset odsto više. Cene uglja se kreću od 15.000 do 18.000 dinara za šporete i za 18.000 do 25.000 dinara za kotlove.
U Novom Sadu kubni metar drveta je 9.500, a još 500 dinara je usluga sečenja. Cena uglja, kao i svuda, zavisi od vrste i kvaliteta, pa tako u glavnom gradu Vojvodine varira u rasponu od 16.000 do 24.000 dinara. Pelet, briket je od 28.000 do 32.000 dinara po toni.
Foto: Newsmax Balkans
U Zaječaru se cena ogrevnog drveta kreće od 7.000 do 8.000 dinara za metar, cena uglja je od 13.000 do 22.000 dinara za tonu, ako je u pitanju plaćanje gotovinom i to bez prevoza. Cena peleta je bez promene u odnosu na prošlu godinu i iznosi 26.000 dinara po toni.
Kupovna moć slabija u odnosu na prošlu godinu
U Čačku je trenutna cena ogrevnog drveta 7.000 dinara po metru, a 1.000 dinara je skuplje iscepano drvo i dovezeno na adresu kupca. Ugalj je 17.000 dinara po toni, a cena pakovanja briketa od 10 kilograma u tom gradu je 33.000 dinara.
Vlasnik stovarišta iz Čačka Miroslav Milošević kaže da kupci ne odustaju od tradicionalnog loženja i da kupuju od svega pomalo.
Newsmax Balkans
"Najvažnije je da ogreva imamo u dovoljnim količinama. Kupovna moć je znatno slabija u odnosu na prošlu godinu. Ove godine je slaba potražnja", napominje Milošević.
I drva iz sopstvene šume treba platiti
Širom Srbije, pa tako i u Ripnju blizu Beograda, postoje domaćinstva koja u svom vlasništvu imaju šume. Međutim, zbog nedostatka mehanizacije i starosti domaćina, prinuđeni su da plate uslugu seče i dovoza sopstvenog drveta. Ta usluga se naplaćuje oko 3.500 dinara po kubnom metru.
Foto: Milena Đorđević
„Nije prijatno kada za sopstveno drvo treba da platite 35.000 dinara godišnje, jer obično potrošimo deset metara u sezoni, ali neko svoj rad toliko naplaćuje i mi drugog izbora nemamo“, kaže za Newsmax Balkans bračni par iz Ripnja.
Grejanje peletom lagodnije, ali skuplje
Da se sve može iskoristiti za grejanje dokaz je pelet. Dobija se iz piljevine koja ostane nakon obrade drveta. Primenom tehnologije nastaje visokokalorično biogorivo koje je veoma pogodno za transport i punjenje ložišta.
Pelet se prodaje na džakove, a jedna paleta sadrži 70 džakova i teška je 1.050 kilograma.
Cene peleta uglavnom su niže u odnosu na prošlu godinu i kreću se od 23.000 do 29.000 dinara po toni, u zavisnosti od vrste drveta, a najbolje je, prema rečima prodavaca, bukovo. Najpovoljnije je u Prijepolju, gde se tona peleta može kupiti i za 20.000 dinara.
Foto: Envato
„Pelet godinama kupujemo od proverenog dobavljača. Plaćamo ga skuplje jer nam je bitan kvalitet. Grejemo površinu od oko 100 kvadrata i za šest meseci potrošimo između dve i tri tone, u zavisnosti od jačine zime“, kaže Dragica iz Borče.
Kvalitetnije i kaloričnije vrste uglja takođe se mogu naći na stovarištima. U odnosu na prošlu sezonu, ugalj je skuplji za oko deset odsto.
Foto: Envato
Cene se kreću od 15.000 do 26.000 dinara za tonu, u zavisnosti od kvaliteta uglja. Najtraženija je „sušena Kolubara“ po ceni od 21.000 dinara, mrki ugalj „Banovići“ koji se uvozi iz Bosne i Hercegovine košta 23.000 dinara, dok je za mrki ugalj „Štavalj“, iz okoline Sjenice, potrebno izdvojiti 20.000 dinara za tonu.
Projekcije cena grejanja Agencije za energetiku
Agencija za energetiku Srbije (AERS) objavila je troškove grejanja za nastupajuću grejnu sezonu, a prema tim podacima iz prve polovine oktobra najpovoljnija opcija za grejanje i dalje su drva.
U Agenciji su izračunali da za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 kvadrata na 20 stepeni u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kilovat-sati.
Foto: Envato
Najniže troškove imaće oni koji se greju na drva i to na području Srbije gde je ono dostupno i gde su cene niže (na primer oko 6.500 po kubnom metru). U tom slučaju, domaćinstvu je za nabavku drva potrebno oko 53.000 dinara za sezonu.
Znatno veće troškove - 85.700 dinara, imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo (sa cenom 8.800 dinara po kubiku) i imaju peći niže efikasnosti. U odnosu na prethodnu grejnu sezonu, cene ogrevnog drveta su niže za pet do sedam odsto.
Prema prosečnoj ceni prirodnog gasa u Srbiji treba izdvojiti 59.500 dinara, dok će troškovi grejanja na ugalj biti od 75.300 do 77.700 dinara, zavisno od vrste uglja.
Foto: Envato
Domaćinstva koja koriste pelet, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za to gorivo, imaće troškove od 65.000 dinara, što je u poređenju sa prethodnom grejnom sezonom manje za 23 odsto.
Troškovi grejanja električnom energijom ostaju nepromenjeni u odnosu na prethodnu grejnu sezonu. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 81.700 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija, ističu u Agenciji.
Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za 40 odsto, tako da oni iznose 113.600 dinara.
Domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje moraju izdvojiti oko 200.000 dinara za električnu energiju i to će biti najskuplji vid grejanja o ovoj grejnoj sezoni.
Kako je od muzičara postao romanopisac? Da li je književnost nastavak muzike drugim sredstvima? Ko bolje razume istoriju u kojoj živi – roker ili pisac — odgovore tražimo od dr Neleta Karajlića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ŽIVOT SA TAJNIM SLUŽBAMA
Posle Drugog svetskog rata glavnu reč u novoj Jugoslaviji imala je Ozna. Svaki građanin je zbog suvišne reči ili kritiki mogao da “nestane”. Njenu misiju nastavila je UDBA koja je zavodila red i disciplinovala svakog stanovnika Jugoslavije u tajnosti. Nova epizoda “DEKADE” istražuje ko je i kada odlučivao ko će biti praćen, prisluškivan i lišen slobode u turnulentim vremenima socijalizma. Koliko su naše tajne službe bile uspešne kao CIA, KGB ili ŠTAZI, da li su građani imali svoja prava i da li je postojao zakon koji je štitio privatnost Jugoslovene? Saznajte kakav je bio život sa tajnim službama u vremenima kada su ljudi jedne druge cinkarili.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija iz Bijelog Polja uhapsila je O. R. (18) iz tog crnogorskog grada, dok je protiv maloletnika starog 15 godina podneta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično delo zelenaštvo, na štetu jednog šesnaestogodišnjaka.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić potpisala je Odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih parlamenata u devet gradova i opština za 29. mart.
Peta beogradska gimnazija dobila je novog v. d. direktora - nastavnika fizičkog vaspitanja Ognjena Mrvaljevića, nakon što je prethodnoj direktorki Danki Nešović istekao mandat, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Saveta roditelja Nemanja Milošević.
Dok advokat Aleksandar Cvejić smatra da je obustava rada Advokatske komore zbog izmena pravosudnih zakona besmislena, potpredsednik Nove Demokratske stranke Srbije (Novi DSS) Predrag Marsenić tvrdi da institucije u Srbiji ne funkcionišu i da i advokati treba da se založe za to da se stanje promeni.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je da se izrekne hitna mera za sprečavanje nasilja u porodici R. T. (79), osumnjičenoj da je na Vračaru nožem izbola svog supruga (80).
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da udruženja poljoprivrednika koja su u protestu nisu došla na sastanak u Vladu Srbije, na koji ih je pozvalo Ministarstvo kako bi im predstavilo mere za popravljanje situacije na tržištu mleka i u poljoprivredi.
Srbija je prošlu godinu završila sa privrednim rastom od svega dva odsto, dok se za ovu godinu prognozira ubrzanje na oko tri procenta. Procene se razlikuju, Međunarodni monetarni fond (MMF) je oprezniji, a domaće institucije očekuju nešto snažniji zamah privrede.
Cene ugostiteljskih usluga u januaru ove godine bile su veće za 4,8 odsto nego u januaru 2025. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Inflacija u Srbiji bi do kraja godine trebalo da iznosi četiri odsto, a rast BDP-a 3,5 odsto. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković navodi da će na kretanje inflacije uticati i prestanak važenja Uredbe o ograničenju marži.
Država Srbija je optimistična po pitanju prodaje Naftne industrije Srbije nakon što je dobijen produžetak operativne licence do 20. marta, smatra urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković. Istakla je i da je ćutanje o NIS znak poslovne promišljenosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon što je posetio fabriku hemijske industrije Eliksir Prahovo kod Negotina, obišao je i radove na modernizaciji Luke Prahovo. On je poručio da treba još više da se ulaže u izgradnju putne infrastrukture i bezbednost saobraćaja.
Direktor kompanije EXPO 2027 Danilo Jerinić saopštio je da će u okviru specijalizovne izložbe Ekspo 2027. godine u Beogradu biti formiran poseban paviljon "Srpska kuća".
Energetska bezbednost postala je ključna za države strog kontinenta, naročito od početka rata u Ukrajini. Energetski sektor Srbije ima nisku diverzifikaciju i zbog toga se intenzivno traga za rešenjima.
Komentari (0)