Kupovina iz fotelje postaje sve privlačnija, u Srbiji povećana za oko 38 odsto
U drugom tromesečju ove godine, u Srbiji preko interneta obavljeno 19,2 miliona kupovina i potrošeno više od 36 milijardi dinara. Uz promenu potrošačkih navika, trend onlajn kupovine raste poslednjih godina.
Izvor: RTS
23.12.2024. 08:59
Foto: Envato
Gužve, redovi, čekanje. Tako je, donedavno izgledala pretpraznična kupovina. Gužvi u radnjma je sve manje, a onih koji biraju da iz udobnosti svog doma i jednim klikom uštede vreme i živce sve više – potvrđuju i podaci Narodne banke Srbije, prenosi RTS.
"Prema izveštaju NBS oko 38 odsto je povećana onlajn kupovina. To je meteorski rast tog vida trgovine, upravo iz razloga što je to praktičnije za potrošače, uglavnom su niže cene, a i uglavnom je besplatna dostava. Dakle, ima niz prednosti, ali ima i naravno izazova", napominje Vesna Perinčić iz Republičke unije potrošača.
Srbija zaostaje u odnosu na zemlje EU u onlajn kupovini
U poređenju sa zemljama Evropske unije, Srbija zaostaje po zastupljenosti onlajn trgovine, ali prednjači u odnosu na druge u regionu. U Severnoj Makedoniji 27,6 odsto potrošača koristi internet za kupovinu, najmanje u Albaniji – 13,6 odsto. Stručnjaci kažu da je na porast onlajn kupovine dosta uticao dolazak kineskog Temua na naše tržište.
"Navika i način kupovine jesu se promenili, naročito posle kovida. Tu je zapravo bio najjači udar na potrošače i na navike za kupovinu. Ova sada tako agresivna kampanja koju imaTemu, dodatno je podstakla, ali sa druge strane i malo naučila tržište kako funkcionišu procesi, šta mogu da očekuju", navodi Miljan Premović, marketinški stručnjak.
Evropska unija pokreće formalni postupak protiv kineske veb-stranice za kupovinu Temu, zbog zabrinutosti da ne uspeva da zaustavi prodaju ilegalnih proizvoda.
"Temu je i nastao kao neka jeftinija platforma, to im je bio i marketinški cilj i oni će sada imati jako veliki problem da se takmiče sa drugim konkuretnima – Amazonom, Šejnom, ili kineskim platformama odnosno konkurentima", napominje za RTS Ivan Tanasković, direktor Ekomerc asocijacije.
Kupovina iz fotelje uz prednosti ima i mane
"Potrošač pre svega treba dobro da pogleda stranicu oglašivača – da li je u pitanju zlonamerna stranica, ili je zaista u pitanju trgovac. Zatim treba da proveri na koji način će da se postupa po njegovoj eventualnoj reklamaciji, koje su kontakt forme potrošaču na raspologanju. Da li može da kontaktira i putem više kanala komunkacije, a ne samo putem četa sa veštakom inteligencijom. Može doći i do zloupotrebe podataka, tako da je potrebno da potrošači budu maksimalno obazrivi, najpre da pogledaju stranici oglašivača, da provere da li je registrovan u APR-u", preporučuje Vesna Perinčić.
Internet, pokazuje istraživanje Republičkog zavoda za statistiku, najčešće se koristi za kupovinu odeće, sportske opreme, za dostavu brze hrane, najmanje za kupovinu knjiga.
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)