Banke nastavljaju sa superprofitima: Za pola godine rast dobiti 34 odsto
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Još prošle godine NBS je ograničila kamatne stope na stambene kredite, a ova mera koja važi do kraja ove godine, sudeći po nacrtu zakona biće produžena do kraja 2016. godine.
Ni u jednom slučaju banke se nisu, bar ne javno, suprotstavile nameri NBS da im se umeša u formiranje cena. Inače, nekada davno, bankari su bili gorljivi zagovornici slobodnog tržišta.
Odgovor zašto tako krotko prihvataju mešanje monetarnih vlasti u svoju cenovnu politiku mogu da objasne rezultati banaka poslednjih godina.
Rast kamatnih stopa nakon dugog perioda rekordno niskih kamata učinio je bankarstvo izuzetno profitabilnim biznisom kao što je kredite učinilo veoma skupim za građane, ali i privredu.
Prošla, 2023. godina, je rekordna po pitanju ostvarenog profita bankarskog sektora. Banke su zaradile, nakon plaćanja poreza, dakle neto, milijardu i 44 miliona evra.
Ako je prošla godina bila rekordna do sada za banke, ova je na putu da bude još berićetnija.
Najveće banke, Inteza, OTP, Rajfajzen, NLB Kombank, Unikredit, Poštanska, Erste i AIK banka zajedno sa Eurobankom Direktnom koju je preuzela, za šest meseci ove godine zaradile su skoro 703 miliona evra, prema polugodišnjim bilansima banaka koje je objavila Narodna banka Srbije.
Foto: Envato
U istom periodu prošle godine dobit ovih banaka je iznosila 522 miliona evra. To je nesvakidašnji rast profita od 34,6 odsto.
Neto prihodi od kamata su povećani za skoro 20 odsto i za šest meseci u ovih devet, a zapravo osam, banaka koje kontrolišu skoro 90 odsto bankarskog tržišta merenog učešćem aktive, iznosili su 948 miliona evra. Izgleda da banke nije poremetila ni privremena mera NBS da ograniči kamatne stope na kako novoodobrene, tako i na već odobrene stambene kredite do kraja ove godine.
U istom periodu prošle, rekordne, godine ostvarile su neto prihode od kamata od 792 miliona evra, piše Danas.rs.
Drugi po važnosti izvor prihoda za banke su provizije i naknade. U neto iznosu ove banke su prihodovale za prvih šest meseci ove godine 317 miliona evra, za 19 odsto više nego prošlogodišnjih 267 miliona evra.
Najveći profit za prvih šest meseci ostvarila je Rajfajzen banka-136,4 miliona evra. Druga je bila Inteza sa 124,4 miliona, a treća OTP banka sa 113,8 miliona evra.
Unikredit banka je zaradila 108,4 miliona evra, a NLB Kombanka 80 miliona evra.
AIK i Eurobank Direktna su kombinovano ostvarile profit od 70,7 miliona evra.
Erste banka je zaradila 37 miliona, a Poštanska štedionica 31,7 miliona evra za prvih šest meseci.
Svaka od ovih banaka je u ovoj godini ostvarila bolji rezulat nego u prethodnoj, a neke od njih za čak 70 odsto.
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Stradalo lice izvučeno je na bezbedan način iz kamenoloma kod Kraljeva od strane spasilačkog Tima za spasavanje iz ruševina iz Kragujevca, uz ispomoć vatrogasaca-spasilaca iz VSJ Kraljevo.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Na glavnom tgu u Uživu održana je 16-minutna tišina za poginule u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine i ponovljen je zahtev za oslobađanje aktivistia uhapšenih na prethodnim protestima u tom gradu, a nakon toga i održanih govora okupljeni su blokirali magistalu.
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu ove godine, u poređenju sa istim mesecom lani, povećane su za 4,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Bitkoin (bitcoin) je prvi put premašio vrednost od 120.000 američkih dolara, što je prekretnica za najveću svetsku kriptovalutu u trenutku kada se ove sedmice investitori klade na političke pobede u tom sektoru, javlja Rojters.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović pustila je u Kostolcu u probni rad solarnu elektranu "Petka", snage 10 megavata, ističući da se sada na mestu starog rudarskog odlagališta proizvodi čista i zelena energija.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
U Palati Srbija počela je javna rasprava o leks specijalisu prezentacijom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO Beograd 2027. kao i rasprava o tekstu Nacrta zakona.
Novo poskupljenje struje očekuje domaćinstva u Srbiji do kraja septembra, a to je samo jedna od obaveza koje je Vlada Srbije preuzela prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da su grčka ostrva Mikonos i Santorini uveli jednokratne takse od 20 evra zbog prekomernog broja turista koji utiču na svakodnevni život stanovništva.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je obraćajući se građanima tokom obilaska radova na izgradnji mosta preko Dunava kod Petrovaradina koji je deo Fruškogorskog koridora, da je most 70 odsto već fizički završen i najavio da će biti otvoren pre kraja 2026. godine.
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u junu 2025. godine, u poređenju sa istim mesecom prošle godine, povećane su za 4,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Komentari (0)