Banke nastavljaju sa superprofitima: Za pola godine rast dobiti 34 odsto
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Još prošle godine NBS je ograničila kamatne stope na stambene kredite, a ova mera koja važi do kraja ove godine, sudeći po nacrtu zakona biće produžena do kraja 2016. godine.
Ni u jednom slučaju banke se nisu, bar ne javno, suprotstavile nameri NBS da im se umeša u formiranje cena. Inače, nekada davno, bankari su bili gorljivi zagovornici slobodnog tržišta.
Odgovor zašto tako krotko prihvataju mešanje monetarnih vlasti u svoju cenovnu politiku mogu da objasne rezultati banaka poslednjih godina.
Rast kamatnih stopa nakon dugog perioda rekordno niskih kamata učinio je bankarstvo izuzetno profitabilnim biznisom kao što je kredite učinilo veoma skupim za građane, ali i privredu.
Prošla, 2023. godina, je rekordna po pitanju ostvarenog profita bankarskog sektora. Banke su zaradile, nakon plaćanja poreza, dakle neto, milijardu i 44 miliona evra.
Ako je prošla godina bila rekordna do sada za banke, ova je na putu da bude još berićetnija.
Najveće banke, Inteza, OTP, Rajfajzen, NLB Kombank, Unikredit, Poštanska, Erste i AIK banka zajedno sa Eurobankom Direktnom koju je preuzela, za šest meseci ove godine zaradile su skoro 703 miliona evra, prema polugodišnjim bilansima banaka koje je objavila Narodna banka Srbije.
Foto: Envato
U istom periodu prošle godine dobit ovih banaka je iznosila 522 miliona evra. To je nesvakidašnji rast profita od 34,6 odsto.
Neto prihodi od kamata su povećani za skoro 20 odsto i za šest meseci u ovih devet, a zapravo osam, banaka koje kontrolišu skoro 90 odsto bankarskog tržišta merenog učešćem aktive, iznosili su 948 miliona evra. Izgleda da banke nije poremetila ni privremena mera NBS da ograniči kamatne stope na kako novoodobrene, tako i na već odobrene stambene kredite do kraja ove godine.
U istom periodu prošle, rekordne, godine ostvarile su neto prihode od kamata od 792 miliona evra, piše Danas.rs.
Drugi po važnosti izvor prihoda za banke su provizije i naknade. U neto iznosu ove banke su prihodovale za prvih šest meseci ove godine 317 miliona evra, za 19 odsto više nego prošlogodišnjih 267 miliona evra.
Najveći profit za prvih šest meseci ostvarila je Rajfajzen banka-136,4 miliona evra. Druga je bila Inteza sa 124,4 miliona, a treća OTP banka sa 113,8 miliona evra.
Unikredit banka je zaradila 108,4 miliona evra, a NLB Kombanka 80 miliona evra.
AIK i Eurobank Direktna su kombinovano ostvarile profit od 70,7 miliona evra.
Erste banka je zaradila 37 miliona, a Poštanska štedionica 31,7 miliona evra za prvih šest meseci.
Svaka od ovih banaka je u ovoj godini ostvarila bolji rezulat nego u prethodnoj, a neke od njih za čak 70 odsto.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Vrednost građevinskih radova od januara do marta ove godine opala je za 1,4 odsto u tekućim cenama i 5,6 odsto u stalnim cenama u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu i uplatu poreza ističe u četvrtak, 15. maja, saopštila je Poreska uprava.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je tačno 100 zemalja zasad potvrdilo učešće na Međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu.
Podaci govore o manjinskom udelu žena u preduzetništvu i preprekama sa kojima se suočavaju zbog pola, ali se to menja. Zašto žena ne bi bila bagerista, ako za taj posao ima potencijal, izjavila je predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije Sanja Popović Pantić.
Ko su žene koje preduzetništvo ne vide kao priliku za bogaćenje, već kao sredstvo za samostalnost i promenu zajednice? Zašto su i dalje nedovoljno vidljive u finansijskim tokovima, a dominantne u rezultatima?
Ministarstvo građevinarstva saopštilo je da je 25. decembra prošle godine izdalo građevinsku dozvolu investitoru, ali da je građevinski inspektor 29. aprila naredio investitoru obustavu daljeg izvođenja radova dok ne sprovede naložene bezbednosne mere na koje su ukazali stanari susednih zgrada.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da napreduju radovi na izgradnji podstrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u Termoelektrani "Nikola Tesla B" (TENT B), navodeći da je završeno više od 96 odsto građevinskih radova i da je ugrađena kompletna krupna opreme.
U Srbiji se najveći deo plate izdvaja za hranu - čak više od 40 odsto. Zemlje regiona beleže nešto drugačiju statistiku: u Sloveniji se za hranu izdvaja oko 18 procenata, u Hrvatskoj 27, a u Crnoj Gori oko 30 odsto, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja Demostata.
Komentari (0)