Banke nastavljaju sa superprofitima: Za pola godine rast dobiti 34 odsto
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Izvor: Danas.rs
14.09.2024. 14:05
Foto: Envato
Još prošle godine NBS je ograničila kamatne stope na stambene kredite, a ova mera koja važi do kraja ove godine, sudeći po nacrtu zakona biće produžena do kraja 2016. godine.
Ni u jednom slučaju banke se nisu, bar ne javno, suprotstavile nameri NBS da im se umeša u formiranje cena. Inače, nekada davno, bankari su bili gorljivi zagovornici slobodnog tržišta.
Odgovor zašto tako krotko prihvataju mešanje monetarnih vlasti u svoju cenovnu politiku mogu da objasne rezultati banaka poslednjih godina.
Rast kamatnih stopa nakon dugog perioda rekordno niskih kamata učinio je bankarstvo izuzetno profitabilnim biznisom kao što je kredite učinilo veoma skupim za građane, ali i privredu.
Prošla, 2023. godina, je rekordna po pitanju ostvarenog profita bankarskog sektora. Banke su zaradile, nakon plaćanja poreza, dakle neto, milijardu i 44 miliona evra.
Ako je prošla godina bila rekordna do sada za banke, ova je na putu da bude još berićetnija.
Najveće banke, Inteza, OTP, Rajfajzen, NLB Kombank, Unikredit, Poštanska, Erste i AIK banka zajedno sa Eurobankom Direktnom koju je preuzela, za šest meseci ove godine zaradile su skoro 703 miliona evra, prema polugodišnjim bilansima banaka koje je objavila Narodna banka Srbije.
Foto: Envato
U istom periodu prošle godine dobit ovih banaka je iznosila 522 miliona evra. To je nesvakidašnji rast profita od 34,6 odsto.
Neto prihodi od kamata su povećani za skoro 20 odsto i za šest meseci u ovih devet, a zapravo osam, banaka koje kontrolišu skoro 90 odsto bankarskog tržišta merenog učešćem aktive, iznosili su 948 miliona evra. Izgleda da banke nije poremetila ni privremena mera NBS da ograniči kamatne stope na kako novoodobrene, tako i na već odobrene stambene kredite do kraja ove godine.
U istom periodu prošle, rekordne, godine ostvarile su neto prihode od kamata od 792 miliona evra, piše Danas.rs.
Drugi po važnosti izvor prihoda za banke su provizije i naknade. U neto iznosu ove banke su prihodovale za prvih šest meseci ove godine 317 miliona evra, za 19 odsto više nego prošlogodišnjih 267 miliona evra.
Najveći profit za prvih šest meseci ostvarila je Rajfajzen banka-136,4 miliona evra. Druga je bila Inteza sa 124,4 miliona, a treća OTP banka sa 113,8 miliona evra.
Unikredit banka je zaradila 108,4 miliona evra, a NLB Kombanka 80 miliona evra.
AIK i Eurobank Direktna su kombinovano ostvarile profit od 70,7 miliona evra.
Erste banka je zaradila 37 miliona, a Poštanska štedionica 31,7 miliona evra za prvih šest meseci.
Svaka od ovih banaka je u ovoj godini ostvarila bolji rezulat nego u prethodnoj, a neke od njih za čak 70 odsto.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Dobre vesti stižu danas sa Grenlanda. Snabdevanje električnom energijom ponovo je uspostavljeno u glavnom gradu, Nuku, nakon što je oluja oštetila dalekovodni kabl usled čega su hiljade ljudi ostale bez struje. Sad je toplije, ali, srećom, ne i vruće, s obzirom na podgrejanu atmosferu između Sjedinjenih Država i ostalih zapadnih partnera oko budućnosti tog ostrva. Za Stav dana govori Mijat Kostić iz Novog Trećeg puta, a uključićemo i novinara Roberta Čobana koji nam se javlja iz Italije.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko smo kao društvo svesti posledica koje na organizam ostavlja duvanski dim? Da li su pasivni pušači jednako ugroženi kao aktivni? Da li zabrane pušenja u zatvorenom prostoru daju rezultate? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pulmolog, prof. dr Zorica Plavšić, prim. dr Petar Borović i doktor medicinskih nauka Ika Pešić, osnivač prvog savetovališta za odvikavanje od pušenja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su A. Đ. (43) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela protivpravno lišenje slobode i iznuda u pokušaju.
U subotu uveče u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu dogodio se incident u kojem je žena (54) fizički napala zaposlenog zdravstvene ustanove i nanela mu povrede.
Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavili su da će u ponedeljak, u 12 časova započeti protest zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihovog boravka na teritoriji Šengena.
Zaposleni u Sloveniji koji se približavaju penziji, od ove godine imaju mogućnost da na poslu provode manje vremena. Cilj ove olakšice je poboljšanje prava radnika starijih od 58 godina ili sa najmanje 35 godina radnog staža. Srbija, zasad, ne nudi ovakve stimulacije.
Nafta je od sedamdesetih godina, kada smo imali naftne krize, oružje u svetskoj diplomatiji, oni koji se bave bilo kojim biznisom, znaju da se bez nje ne može, na sreću ili nažalost jer je ona i sirovina, ne samo energent, rekla je u Sintezi urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su do sada 132 zemlje potvrdile učešće na EXPO 2027 i da će specijalizovana izložba u Beogradu imati najveći broj zemalja učesnica.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je na tematskoj sednici Vlade Srbije da se za upis prava svojine prijavilo više od milion ljudi i zatražio od ministara izmenu zakona kako bi građani mogli u februaru da dobiju rešenja o legalizaciji.
Vlada Srbije donela je uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95. Kako je objavljeno u Službenom glasniku, ova uredba stupila je na snagu danas i važiće narednih 60 dana.
Pažnju domaće javnosti i dalje najviše privlači odluka američke administracije da kompaniji Naftna industrija Srbije produži licencu do 20. februara. Nova licenca omogućava NIS, između ostalog, uvoz sirove nafte i njenu rafinerijsku preradu.
Kompanija JANAF objavila je da je primila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAK) kojom se ovom društvu odobrava dopremanje nafte NIS do 20. februara.
Južna Koreja zvanično je potvrdila učešće na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 Beograd i jedna je od više od 130 zemalja koje će od 15. maja do 15. avgusta 2027. predstaviti svoje viđenje glavne teme "Igra(j) za čovečanstvo: sport i muzika za sve".
Izvršni direktor mađarske kompanije MOL Đerđ Bača izjavio je da je prilika za kupovinu Naftne industrije Srbije (NIS) istorijska, jer retko dolazi do takvih mogućnosti u sprovođenju korporativnih strategija, kao i da je srpsko tržište strateško tržište za MOL već 20 godina.
Kupovina polovnog automobila u Srbiji često je veliki izazov za građane, koji neretko tek nakon kupovine shvate da automobil ima znatno više pređenih kilometara ili tehničke probleme koji mogu direktno da utiču na bezbednost u saobraćaju. Koliko je ovaj problem zaista rasprostranjen?
Komentari (0)