Banke nastavljaju sa superprofitima: Za pola godine rast dobiti 34 odsto
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Izvor: Danas.rs |
14.09.2024. 14:05
Foto: Envato
Još prošle godine NBS je ograničila kamatne stope na stambene kredite, a ova mera koja važi do kraja ove godine, sudeći po nacrtu zakona biće produžena do kraja 2016. godine.
Ni u jednom slučaju banke se nisu, bar ne javno, suprotstavile nameri NBS da im se umeša u formiranje cena. Inače, nekada davno, bankari su bili gorljivi zagovornici slobodnog tržišta.
Odgovor zašto tako krotko prihvataju mešanje monetarnih vlasti u svoju cenovnu politiku mogu da objasne rezultati banaka poslednjih godina.
Rast kamatnih stopa nakon dugog perioda rekordno niskih kamata učinio je bankarstvo izuzetno profitabilnim biznisom kao što je kredite učinilo veoma skupim za građane, ali i privredu.
Prošla, 2023. godina, je rekordna po pitanju ostvarenog profita bankarskog sektora. Banke su zaradile, nakon plaćanja poreza, dakle neto, milijardu i 44 miliona evra.
Ako je prošla godina bila rekordna do sada za banke, ova je na putu da bude još berićetnija.
Najveće banke, Inteza, OTP, Rajfajzen, NLB Kombank, Unikredit, Poštanska, Erste i AIK banka zajedno sa Eurobankom Direktnom koju je preuzela, za šest meseci ove godine zaradile su skoro 703 miliona evra, prema polugodišnjim bilansima banaka koje je objavila Narodna banka Srbije.
U istom periodu prošle godine dobit ovih banaka je iznosila 522 miliona evra. To je nesvakidašnji rast profita od 34,6 odsto.
Neto prihodi od kamata su povećani za skoro 20 odsto i za šest meseci u ovih devet, a zapravo osam, banaka koje kontrolišu skoro 90 odsto bankarskog tržišta merenog učešćem aktive, iznosili su 948 miliona evra. Izgleda da banke nije poremetila ni privremena mera NBS da ograniči kamatne stope na kako novoodobrene, tako i na već odobrene stambene kredite do kraja ove godine.
U istom periodu prošle, rekordne, godine ostvarile su neto prihode od kamata od 792 miliona evra, piše Danas.rs.
Drugi po važnosti izvor prihoda za banke su provizije i naknade. U neto iznosu ove banke su prihodovale za prvih šest meseci ove godine 317 miliona evra, za 19 odsto više nego prošlogodišnjih 267 miliona evra.
Najveći profit za prvih šest meseci ostvarila je Rajfajzen banka-136,4 miliona evra. Druga je bila Inteza sa 124,4 miliona, a treća OTP banka sa 113,8 miliona evra.
Unikredit banka je zaradila 108,4 miliona evra, a NLB Kombanka 80 miliona evra.
AIK i Eurobank Direktna su kombinovano ostvarile profit od 70,7 miliona evra.
Erste banka je zaradila 37 miliona, a Poštanska štedionica 31,7 miliona evra za prvih šest meseci.
Svaka od ovih banaka je u ovoj godini ostvarila bolji rezulat nego u prethodnoj, a neke od njih za čak 70 odsto.
Dečaci Viktor Putica i Ognjen Bojković, koji boluju od bulozne epidermolize, podigli su Srbiju na noge sa ciljem da se prikupi novac neophodan za lečenje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novosađanin Slobodan Majstorac jedan je od dobitnika "Specijalne Virtus nagrade za izuzetnu humanost". Kožu sa obe butine donirao je sugrađaninu Nikoli Zlatkoviću koji je, nažalost, kasnije ipak preminuo.
Glumac Sergej Trifunović osuđen je u splitskom sudu na 60 dana zatvora uslovno, odnosno kazna neće biti izvršena ako u toku jedne godine ne ponovi isto delo.
Ciklon Boris koji je dosad odneo više od dvadeset ljudskih života i za sobom ostavio ogromnu materijalnu štetu nije iznenadio meteorologe, koji ističu da je ovog puta sistem pravovremenog obaveštavanja uticao na to da broj žrtava ne bude veći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nakon sastanka sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Briselu da se u oktobru ili novembru može očekivati isplata prve tranše po planu rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 112 miliona evra.
Predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević izjavio je u Vrnjačkoj Banji da je glavni zadatak Vlade Srbije da prosečna penzija do 2027. godine bude 650 evra.
Vlada Srbije usvojila je predlog zakona kojim se povećava budžet za ovu godinu odnosno povećavaju se izdvajanja za kapitalne investicije, u oblasti zaštite porodice i dece, za zdravstvo, poljoprivredu, ekologiju, prosvetu, kulturu i odbrambeni sektor. Usvojen je i propis o železničkom saobraćaju.
Vlada Srbije raspravljaće o predlogu rebalansa budžeta, a ukoliko bude usvojen, pred narodnim poslanicima naći će se u ponedeljak. Ministar finansija Siniša Mali za RTS kaže da je budžet razvojni i da će od 1. januara plate u javnom sektoru biti povećane između osam i 12 odsto.
U poslednjem polugodištu 2023. godine 17 odsto prodatih stanova kupljeno je uz pomoć kredita, dok je u prvom kvartalu udeo kreditnih kupaca porastao na 18 odsto, ali je to i dalje bilo manje nego u istom periodu prošle godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će minimalna zarada biti 53.592 dinara i da će uslediti povećanja: penzija do 11 odsto, zaposlenima u javnom sektoru osam odsto, a za prosvetare, učitelje, nastavnike i vaspitače za 12 odsto.
Američka korporacija Amazon traži od svojih zaposlenih da ponovo rade iz kancelarije pet dana nedeljno, što predstavlja značajnu promenu u odnosu na sadašnju hibridnu politiku koja omogućava radnicima da budu u kancelariji samo tri dana u toku sedmice.
Ministar trgovine Tomislav Momirović izjavio je da građani danas troše četvrtinu manje novca u svojim budžetima za proizvode uključene u akciju "Najbolja cena" nego pre početka akcije.
Komentari (0)