Banke nastavljaju sa superprofitima: Za pola godine rast dobiti 34 odsto
Ovih dana u centru pažnje je nacrt zakona koji je predstavila Narodna banka Srbije, a koji bi trebalo da uvede kontrolu kamatnih stopa na sve vrste kredita.
Još prošle godine NBS je ograničila kamatne stope na stambene kredite, a ova mera koja važi do kraja ove godine, sudeći po nacrtu zakona biće produžena do kraja 2016. godine.
Ni u jednom slučaju banke se nisu, bar ne javno, suprotstavile nameri NBS da im se umeša u formiranje cena. Inače, nekada davno, bankari su bili gorljivi zagovornici slobodnog tržišta.
Odgovor zašto tako krotko prihvataju mešanje monetarnih vlasti u svoju cenovnu politiku mogu da objasne rezultati banaka poslednjih godina.
Rast kamatnih stopa nakon dugog perioda rekordno niskih kamata učinio je bankarstvo izuzetno profitabilnim biznisom kao što je kredite učinilo veoma skupim za građane, ali i privredu.
Prošla, 2023. godina, je rekordna po pitanju ostvarenog profita bankarskog sektora. Banke su zaradile, nakon plaćanja poreza, dakle neto, milijardu i 44 miliona evra.
Ako je prošla godina bila rekordna do sada za banke, ova je na putu da bude još berićetnija.
Najveće banke, Inteza, OTP, Rajfajzen, NLB Kombank, Unikredit, Poštanska, Erste i AIK banka zajedno sa Eurobankom Direktnom koju je preuzela, za šest meseci ove godine zaradile su skoro 703 miliona evra, prema polugodišnjim bilansima banaka koje je objavila Narodna banka Srbije.
Foto: Envato
U istom periodu prošle godine dobit ovih banaka je iznosila 522 miliona evra. To je nesvakidašnji rast profita od 34,6 odsto.
Neto prihodi od kamata su povećani za skoro 20 odsto i za šest meseci u ovih devet, a zapravo osam, banaka koje kontrolišu skoro 90 odsto bankarskog tržišta merenog učešćem aktive, iznosili su 948 miliona evra. Izgleda da banke nije poremetila ni privremena mera NBS da ograniči kamatne stope na kako novoodobrene, tako i na već odobrene stambene kredite do kraja ove godine.
U istom periodu prošle, rekordne, godine ostvarile su neto prihode od kamata od 792 miliona evra, piše Danas.rs.
Drugi po važnosti izvor prihoda za banke su provizije i naknade. U neto iznosu ove banke su prihodovale za prvih šest meseci ove godine 317 miliona evra, za 19 odsto više nego prošlogodišnjih 267 miliona evra.
Najveći profit za prvih šest meseci ostvarila je Rajfajzen banka-136,4 miliona evra. Druga je bila Inteza sa 124,4 miliona, a treća OTP banka sa 113,8 miliona evra.
Unikredit banka je zaradila 108,4 miliona evra, a NLB Kombanka 80 miliona evra.
AIK i Eurobank Direktna su kombinovano ostvarile profit od 70,7 miliona evra.
Erste banka je zaradila 37 miliona, a Poštanska štedionica 31,7 miliona evra za prvih šest meseci.
Svaka od ovih banaka je u ovoj godini ostvarila bolji rezulat nego u prethodnoj, a neke od njih za čak 70 odsto.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
GradjaНИН (R)
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Javno gradsko preduzeće Novi Sad prošlu godinu završilo je sa gubitkom od gotovo 813 miliona dinara, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu. Gradske vlasti najavljaju nove subvencije i planove za modernizaciju. Građani, međutim, svakodnevno izražavaju nezadovoljstvo kvalitetom usluge.
Jedan od dvojice fudbalera, koji je u nedelju 3. avgusta nakon udara groma zadobio teže povrede tokom utakmice u Loznici, prebačen je u Univerzitetski klinički centar Srbije, potvrđeno je za Tanjug u Zdravstvenom centru Loznica.
O lepotama Zaovinskog jezera i zašto su ronioci gotovo svakodnevno tu, za Newsmax Balkans govorio je Ivan Stanković, XR Instruktor Trener - Mares Ambasador.
Evropska unija najavljivala je nova pravila za ulazak u zonu Šengena. Do primene nije došlo zbog nespremnosti članica za primenu novih tehnologija. Evropska komisija objavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska koji se odnosi na zemlje Šengen zone.
Bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću određen je pritvor zbog sumnje da je zloupotrebio svoj položaj, izjavio je njegov branilac Dragan Palibrk. Pritvor je, kako Tanjug saznaje, određen svima, odnosno za 13 osumnjičenih.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, tokom obilaska radova na izgradnji brze saobraćajnice Slepčević - Badovinci, da će nakon završetka te deonice, duge 15,3 kilometara, cela Mačva i Podrinje biti premreženi brzim saobraćajnicama i autoputevima.
Alarm da je neki turistički aranžman zapravo prevara jeste njegova neprimereno niska cena, koja ne odgovara kvalitetu ponude, upozorio je u izjavi FoNetu direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija YUTA Aleksandar Seničić.
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da NBS sprovodi dodatne analize kako bi se predložila konkretna rešenja u cilju smanjena marži banaka.
Kako je odlučeno u Vladi Srbije, od 1. avgusta, svi proizvodi koji sadrže palmino ulje, palminu mast ili druga biljna ulja uz mlečnu komponentu moraće da budu jasno označeni posebnom oznakom i odvojeni od pravih mlečnih proizvoda.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Španija potvrdila učešće na Međunarodnoj izložbi EXPO 2027 u Beogradu i dodao je da je potvrda stigla i od predsednika Vlade Španije Pedra Sančeza, u pismu upućenom predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović pozvala je danas lokalne samouprave da iskoriste priliku da se do 8. avgusta prijave na javni poziv za finansiranje projekata unapređenja energetske efikasnosti u objektima od javnog značaja.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Komentari (0)