U poljoprivredi veliki gubici od suše: Procenjena šteta oko 130 milijardi dinara

Žetva ratarskih kultura gotovo je završena. Šteta od suše još se procenjuje, ali predviđanja kažu da neće biti manja od 130 milijardi dinara.

Izvor: RTS   |  

16.09.2024. 12:44

U poljoprivredi veliki gubici od suše: Procenjena šteta oko 130 milijardi dinara
Foto: Envato

Poljoprivrednici prave računicu za jesenju setvu paralelno sa sagledavanjem posledica suše. Prof. dr Petar Veselinović sa Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu kaže da su procene da će direktna šteta od suše iznositi oko 130 milijardi dinara, piše RTS.

"To će svakako uticati verovatno i u jednom značajnom delu na povećavanje cene poljoprivrednih proizvoda, a sve to je rezultat propuštene šanse koju mi već decenijama imamo u poljoprivredi usled malog navodnjavanja i činjenice da je u velikoj meri promenjena klima", objašnjava prof. dr Veselinović.

Veliki gubitak prinosa - loš preduslov za setvu

Najmanje gubitaka pretrpeo je suncokret, a najlošije je prošla soja, čiji prinosi ne prelaze dve tone po hektaru, što je nedovoljno da se pokrije uloženo.

Ukupan gubitak i do 15 odsto

Kada se računici doda rod kukuruza i repe, stručnjaci procenjuju ukupan gubitak prinosa od 10 do 15 odsto.

To je loš zalog za predstojeću setvu, čak i onima koji nisu stradali od suše “Nama je sada sve mnogo. Inputi su izuzetno skupi, seme je jako skupo.

Foto: Envato

"Očekujemo pomoć države od ovih 17.000 po hektaru i nadam se da još uvek kod banaka mogu da se uzimaju ti beskamatni krediti za repromaterijal i tako da probamo da našu cenu koštanja proizvoda malo smanjimo", kaže poljoprivrednik iz Omoljice kod Pančeva Vladimir Lazarov.

Resorno ministarstvo za subvencije izdvojilo milijardu i 300 miliona dinara

Gubici poljoprivrednika, velikim delom, mogli su da budu pokriveni povećanim subvencijama.

Međutim, povećanje direktnih davanja po hektaru, po svemu sudeći, zaračunali su i oni koji trguju repromaterijalom.

"Već je došlo do povećanja cena repromaterijala, konkretno semena, tako da su neki pariteti već probijeni. Kad pogledate merkantilnu pšenicu, taj paritet je 1 na prema tri, što nikada nije bilo", rekao je prof. dr Zoran Rajić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Ističe da je resorno ministarstvo za ovu godinu opredelilo negde oko milijardu i 300 miliona za subvencionisane kredite, što znači da se upumpava oko šest do sedam milijardi dinara u proizvodnju.

"Kad vi uzmete novac koji treba da vratite, vi ćete drugačije da se odnosite prema njemu - vodićete računa gde ga ulažete, nego kad dobijete onako, što bi naš narod rekao, živ novac", dodao je Rajić.

Da su subvencije u investicije korisnije od direktnih davanja u poljoprivredi smatra veliki broj ekonomista. To se često čuje i prilikom rasprave o predstojećem agrarnom budžetu, čije se mere još kreiraju.

Komentari (0)