"Ako nema proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistemski već deset godina", pojasnio je.
Minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2025. godine iznosi oko 53.000 dinara. Ako je verovati podacima iz 2023. godine, ona stvarno jeste izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom koja je u junu iznosila takođe oko 53.000 dinara.
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna zarada u Srbiji za novembar iznosila 100.738 dinara, što je prvi put da prelazi 100.000.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Miloš Nenezić rekao je da će povećanje minimalca za 13,7 odsto doprineti da i ostale zarade krenu napred, odnosno da se povećaju.
Međutim, pojedini sidikati smatraju da je potrošačka korpa za skoro duplo veća i traže od vlade da minimalac bude 60 odsto od iznosa potrošačke korpe.
Bušatlija smatra da je to stara priča.
"Već 25. godina kako se priča o tome da li su plate dovoljne ili ne. Ni u jednom momentu nisu bile dovoljne. Činjenica je da postoje dve korpe - jedna koja je, da kažem, obuhvatila manje više sve ono što vam treba u toku meseca, sa druge strane imate neku minimalnu korpu", rekao je ekonomista u emisiji Presek na Newsmax Balkans.
Na pitanje šta znači minimalna korpa, Bušatlija je pojasnio da je to samo opravdanje minimalne plate, ali to nije rešenje, kako je naveo, za ljude koji imaju toliko da mogu samo minimalnu korpu da priušte.
Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji sistemski problem, jedan veliki, koji se, kako tvrdi, samo sve više i više zaoštrava.
"Pre svega, oslonjeni smo na neko praćenje rasta BDP. Što je još gore, upoređujemo ga sa drugima, a to je nemoguće. Međutim, ono što je kod nas problem normalnog života, je činjenica da kod nas BDP raste na kreditima, a ne na našoj proizvodnji. Dakle, ako nema naše proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistematski već deset godina", ukazao je Bušatlija.
Šta je ekonomista Muhmud Bušatlija rekao o kreditnom investicionom rejtingu Srbije i o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj pogledajte u videu:
Kako izgleda kvalitetna priprema za malu maturu? Da li je završni ispit veći stres za roditelje ili za decu? Da li su pripreme u školi dovoljne ili su potrebni dodatni časovi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, profesorka srpskog jezika Branka Bubanj, profesor matematike Saša Popović i učenici Osnovne škole „Kneginja Milica“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da strategija "Srbija 2030" predviđa ulaganje od 48 milijardi evra do 2035. za ubrzani rast i BDP od 133 milijarde do 2030, kao i da je 137 zemalja već potvrdilo učešće na EXPO 2027 u Beogradu.
Komentari (0)