(VIDEO) Izazovi Srbije u procesu energetske tranzicije: Proizvodnja struje iz uglja najisplativija, ali najštetnija
Najveći deo električne energije u zemlji dolazi iz termoelektrana na ugalj, koje proizvode oko 65 odsto struje, ali istovremeno predstavljaju i najveće zagađivače. Kako uspešno poslovati, a što manje negativno uticati na životnu sredinu.
Srbija je u procesu energetske tranzicije suočena s izazovima održivog razvoja.
Stručnjaci upozoravaju da se emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i štetnih materija poput azotnih oksida, sumpornih oksida i ugljen-monoksida, mora smanjiti u skladu sa evropskim i globalnim standardima zaštite životne sredine.
Proizvodnja iz uglja najisplativija, ali najštetnija
Termoelektrane na ugalj emituju ogromne količine zagađujućih materija.
"Najeftinija proizvodnja trenutno je iz uglja, ali se emituje velika količina gasova sa efektom staklene bašte, pored toga imamo i emisiju zagađujućih materija kao što su praškaste materije, azotni oksidi, sumporni oksidi, ugljen monoksid u vazduh i od svih ovih energenata najveća emsija je iz uglja", izjavio je za Newsmax Balkans dr Milić Erić iz Laboratorije za termotehniku i energetiku Instituta Vinča.
Sagovornik je naglasio i to da gasna postrojenja imaju visok stepen korisnosti i emituju manje štetnih materija u odnosu na ugalj.
"Najštetnija struja je iz obnovljivih izvora energije, ali to u budućnosti neće biti tako, prvo plaćaćemo takste na emisiju gasova staklene bašte. Drugo, obavezali smo se da ćemo smanjiti udeo proizvodnju energije iz fosilnih goriva. To su naše obaveze koje moramo da ispunimo", naveo je Erić.
"Zelena tranzicija može biti skupa"
Prelazak na čiste izvore energije nije samo ekološki već i ekonomski izazov, jer zelena tranzicija zahteva velika ulaganja, a teška su vremena.
"To će sniziti troškove za privredu, te mere zelene tranzicije umeju da budu skupe na neki način, ali jednostavno treba imati u vidu da zelene politike za cilj imaju borbu protiv klimatskih promena, čistiji vazduh i čistija voda - tako da sve treba posmatarti u nekom paketu. Treba gledati ciljeve zelene politike, a ne samo ekonomski rast", izjavio je ekonomista Ivan Lakićević.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) uvela je novu digitalnu uslugu prijave očitanih stanja brojila u mobilnoj aplikaciji ED Srbije i na kompanijskom sajtu, čime je omogućila korisnicima da sami dostave stanje mesečne potrošnje električne energije.
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac izjavio je da se više od 50 odsto stanovnika Srbije greje na drva što je i najjeftinije, a istovremeno ocenjuje i da će najskuplje proći oni koji se greju na električnu energiju.
Srbija već dugo zaostaje u investicijama u obnovljive izvore energije i komunalnu infrastrukturu u odnosu na zemlje Evropske unije.
"Treba imati u vidu da Srbija već dugo zaostaje po tim investicijama, ne samo u obnovljive izvore energije, nego i u komunalnu infrastukturu, zaostaje čak i za zemljama koje su se relativno skoro priključile EU. Srbija mora da nadoknadi taj nedostatak, to je bitnije kada govorimo o Srbiji", naveo je ekonomista.
Printscreen: Newsmax Balkans
Iako je Srbija počela da ulaže u zelenu tranziciju, to je još malo.
"Kao glavno rešenje se nudi jedna dugoročna startegija, odnosno naš integrisani plan za energiju i klimu kojim ćemo povećavati u narednom periodu udeo iz proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije gde ćemo morati da smanjimo proizvodnju iz ugljeva. Koristićemo gas kao tranzicioni energent dok ne usvojimo da možemo da proizvodimo sve iz obnovljivih izvora energije", naglasio je Erić.
Srbija se nalazi na prekretnici – energetska tranzicija je neizbežna, ali – donosi izazove.
Dok je ugalj i dalje glavni izvor električne energije, ulaganja u gasna postrojenja i obnovljive izvore sve će biti prisutnija.
Ostaje pitanje – da li će Srbija uspeti da sprovede zelenu tranziciju dovoljno brzo i efikasno, balansirajući između ekoloških ciljeva i ekonomskih ograničenja.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je tokom posete manastiru Tumane kod Golupca u braničevskoj eparhiji da će vernici kada bude završena brza saobraćajnica moći da stignu do tog manastira za samo sat i 20 minuta.
Isplata julske penzije korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti koji primanja dobijaju preko tekućih računa počeće 2. avgusta, a onima koji ta primanja dobijaju na kućnim adresama ili na šalterima pošta počeće 4. avgusta, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Broj registrovanih električnih vozila u Srbiji iznosi oko 5.000, rekao je konsultant za elektromobilnost Filip Mitrović i dodao da su glavni putni pravci u Srbiji u dovoljnoj meri već pokriveni elektropunjačima koji su neophodni za korišćenje vozila.
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Borba poslodavaca sa nedostatkom niskokvalifikovanog i visokokvalifikovanog kadra je postala svakodnevna. Ugostiteljstvo, građevinski sektor, sektor transporta, medicina, tekstilna i hemijska industrija pate od hronične nestašice zaposlenih. S druge strane, nezaposlenost među mladima je visoka.
Vlasnik firme "Mikroelektronika" Nebojša Matić uspešno je uveo četvorodnevnu radnu nedelju bez smanjenja profita. Ključ, kaže, leži u automatizaciji, dnevnom autputu i postupnom skraćivanju radnog vremena.
Savezna vlada Austrije donela je odluku o učešću Austrije na prvoj Svetskoj izložbi EXPO u regionu Zapadnog Balkana, sa ciljem daljeg jačanja austrijske pozicije u ovom području.
Prosečna majska bruto zarada u Srbiji je iznosila 148.930 dinara, a neto zarada, bez poreza i doprinosa, 107.705 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari (0)