(VIDEO) Izazovi Srbije u procesu energetske tranzicije: Proizvodnja struje iz uglja najisplativija, ali najštetnija
Najveći deo električne energije u zemlji dolazi iz termoelektrana na ugalj, koje proizvode oko 65 odsto struje, ali istovremeno predstavljaju i najveće zagađivače. Kako uspešno poslovati, a što manje negativno uticati na životnu sredinu.
Srbija je u procesu energetske tranzicije suočena s izazovima održivog razvoja.
Stručnjaci upozoravaju da se emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i štetnih materija poput azotnih oksida, sumpornih oksida i ugljen-monoksida, mora smanjiti u skladu sa evropskim i globalnim standardima zaštite životne sredine.
Proizvodnja iz uglja najisplativija, ali najštetnija
Termoelektrane na ugalj emituju ogromne količine zagađujućih materija.
"Najeftinija proizvodnja trenutno je iz uglja, ali se emituje velika količina gasova sa efektom staklene bašte, pored toga imamo i emisiju zagađujućih materija kao što su praškaste materije, azotni oksidi, sumporni oksidi, ugljen monoksid u vazduh i od svih ovih energenata najveća emsija je iz uglja", izjavio je za Newsmax Balkans dr Milić Erić iz Laboratorije za termotehniku i energetiku Instituta Vinča.
Sagovornik je naglasio i to da gasna postrojenja imaju visok stepen korisnosti i emituju manje štetnih materija u odnosu na ugalj.
"Najštetnija struja je iz obnovljivih izvora energije, ali to u budućnosti neće biti tako, prvo plaćaćemo takste na emisiju gasova staklene bašte. Drugo, obavezali smo se da ćemo smanjiti udeo proizvodnju energije iz fosilnih goriva. To su naše obaveze koje moramo da ispunimo", naveo je Erić.
"Zelena tranzicija može biti skupa"
Prelazak na čiste izvore energije nije samo ekološki već i ekonomski izazov, jer zelena tranzicija zahteva velika ulaganja, a teška su vremena.
"To će sniziti troškove za privredu, te mere zelene tranzicije umeju da budu skupe na neki način, ali jednostavno treba imati u vidu da zelene politike za cilj imaju borbu protiv klimatskih promena, čistiji vazduh i čistija voda - tako da sve treba posmatarti u nekom paketu. Treba gledati ciljeve zelene politike, a ne samo ekonomski rast", izjavio je ekonomista Ivan Lakićević.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) uvela je novu digitalnu uslugu prijave očitanih stanja brojila u mobilnoj aplikaciji ED Srbije i na kompanijskom sajtu, čime je omogućila korisnicima da sami dostave stanje mesečne potrošnje električne energije.
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac izjavio je da se više od 50 odsto stanovnika Srbije greje na drva što je i najjeftinije, a istovremeno ocenjuje i da će najskuplje proći oni koji se greju na električnu energiju.
Srbija već dugo zaostaje u investicijama u obnovljive izvore energije i komunalnu infrastrukturu u odnosu na zemlje Evropske unije.
"Treba imati u vidu da Srbija već dugo zaostaje po tim investicijama, ne samo u obnovljive izvore energije, nego i u komunalnu infrastukturu, zaostaje čak i za zemljama koje su se relativno skoro priključile EU. Srbija mora da nadoknadi taj nedostatak, to je bitnije kada govorimo o Srbiji", naveo je ekonomista.
Printscreen: Newsmax Balkans
Iako je Srbija počela da ulaže u zelenu tranziciju, to je još malo.
"Kao glavno rešenje se nudi jedna dugoročna startegija, odnosno naš integrisani plan za energiju i klimu kojim ćemo povećavati u narednom periodu udeo iz proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije gde ćemo morati da smanjimo proizvodnju iz ugljeva. Koristićemo gas kao tranzicioni energent dok ne usvojimo da možemo da proizvodimo sve iz obnovljivih izvora energije", naglasio je Erić.
Srbija se nalazi na prekretnici – energetska tranzicija je neizbežna, ali – donosi izazove.
Dok je ugalj i dalje glavni izvor električne energije, ulaganja u gasna postrojenja i obnovljive izvore sve će biti prisutnija.
Ostaje pitanje – da li će Srbija uspeti da sprovede zelenu tranziciju dovoljno brzo i efikasno, balansirajući između ekoloških ciljeva i ekonomskih ograničenja.
Šta znači živeti sa dijagnozom koja ne boli, a menja sve? Multipla skleroza – neurološka bolest sa hiljadu lica, koja pogađa najčešće mlade ljude u punoj snazi, a samo u Srbiji od nje boluje više od 10.000 ljudi. Kako izgleda put od prvih simptoma do prihvatanja i nade? Šta medicina danas može da ponudi i koliko daleko smo od izlečenja multiple skleroze pitaćemo Nikolu Radovića i njegovu mamu Olgicu Ali i Prof dr Vladimira Jakovljevića sa medicinskog fakulteta u Kragujevcu i Prof. dr Sergeja Boljevića, šefa katedre patologije čoveka na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Bitka za Beograd koja je završena 20. oktobra 1944. godine predstavlja jedan od najznačajnijih događaja u istoriji Srbije tokom Drugog svetskog rata. Pored toga što su pobeđene nemačke trupe, izvršena je promena političkog sistema, a zatim ubijeno između 6.000 i 8.000 građana u oslobođenom gradu.
U 14.16 časova prijavljena je detonacija u auto-servisu u ulici Patrijarha Joanikija na teritoriji gradske opštine Rakovica, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pacijentkinja K. M. (39) koja je, kako se sumnja rodila bebu koja je pronađena mrtva na ulici u tom gradu, stabilnog je stanja i smeštena je na Kliniku za ginekologiju i akušerstvo radi daljeg praćenja i opservacije.
Beograđanka Sanja Petković usvojila je psa lutalicu sa deformitetom šape u želji da mu pruži bolji život. Posle pet godina, odlučila je da otputuje u Australiju, ali ne bez svoje Lee. Zbog procedure i čekanja, preseljenje je trajalo skoro godinu dana, a samo za Leu je koštalo 5.000 evra.
Dok se energetska sigurnost sve češće izjednačava s političkom stabilnošću, postavlja se pitanje koliko Srbija zapravo raspolaže sopstvenim izvorima "crnog zlata". I da li se pod našom zemljom krije energija budućnosti ili tek tragovi nekadašnjih bogatstava koja se polako troše?
Guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković uručena je nagrada svetskog finansijskog časopisa "Global Finance" za najbolje svetske guvernere u 2025. godini, saopšteno je iz NBS.
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavljeno je u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku, Regioni u Republici Srbiji, 2024.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašintonu da će Srbija učiniti sve kako bi se našlo rešenje za finansijske transakcije na pumpama Naftne industrije Srbije.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Srbija jedina zemlja koja je kandidat za punopravno članstvo u EU, a koja ima investicioni kreditni rejting.
Naglo zahlađenje i prvi sneg početkom oktobra pogurali su potrošnju struje, izazvali kvarove na niskom naponu i nevolje u snabdevanju strujom domaćinstava Zapadne i Jugoistočne Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će tunel "Iriški venac", u okviru projekta za izradnju brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma, biti najduži tunel u Srbiji i da će ceo Fruškogorski koridor biti završen u 2027. godini.
Rusija nastavlja da sa Beogradom traga za rešenjem situacije vezane za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je izložena američkim sankcijama, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi, javlja Rojters.
Komentari (0)