Glavna evropska tužiteljka Laura Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, a ne nesreću u Novom Sadu
Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom železničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u razgovoru za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Izvor: RTS
18.03.2025. 17:41
Foto: AP/Andreea Alexandru
Navela je da je reč o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodelila Evropska investiciona banka. U konkretnom slučaju Srbije dobili smo pritužbu privatnog lica i to je bio osnov da otvorimo ovu istragu, rekla je Koveši navodeći da očekuje saradnju srpskih vlasti.
Koveši za RTS naglašava da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevere evropskih fondova.
Evropsko javno tužilaštvo sprovodi istragu povodom moguće zloupotrebe EU fondova kada je reč o nesreći u Novom Sadu. Advokat Stefan Ćorda rekao je da Srbija nema potpisan međunarodni ugovor sa nadležnim telom EU, zbog čega Evropsko javno tužilaštvo ne može da sprovodi radnje na njenoj teritoriji.
Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine Teodora Tubić izjavila je da pacijentkinja, povređena u padu nadstrešnice 1. novembra u Novom Sadu, više nije u jedinici intenzivne nege, a neophodna previjanja su proređena.
Ili će se uvesti zakonitost u postupanje javnog tužilaštva, pokretanjem disciplinskog postupka protiv glavnog tužioca Višeg suda u Beogradu, ili će sve potonuti u političke vode, izjavio je advokat Aleksandar Radivojević o optužnicama u vezi sa krivičnim delima koja su dovela do pada nadstrešnice.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sedište potencijalno oštećenih institucija, navodi Koveši. Od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
"Prvo smo transnacionalno evropsko tužilaštvo i naša glavna nadležnost je da istražujemo prevare sa novcem EU, i da štitimo njene finansijske interese. Imamo nadležnost u 24 države članice Evropskog tužilaštva, ali i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija. To može da bude Evropska komisija, Evropska investiciona banka ili druge institucije koje finansiraju projekte izvan EU. Naša uloga je da istražimo kako je trošen novac EU, da li je potrošen pravilno, u svrhe za koje je dodeljen i zbog toga smo otvorili istragu u Srbiji. Da budem vrlo jasna, mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU", objašnjava Koveši.
Za pokretanje istrage dovoljna dojava
Dodaje da istraga može da se otvori ako dobiju dojavu, čak i od privatne strane, ili od institucije, ili po službenoj dužnosti ako u javnom prostoru vide da postoji informacija koja daje mogućnost za istragu.
"U konkretnom slučaju Srbije, dobili smo pritužbu privatnog lica i to je bio osnov da otvorimo ovu istragu. Mogu da kažem da, ako bilo koji građanin Srbije ima bilo kakvu informaciju o načinu na koji se novac EU koristi u Srbiji, može da nam to pošalje, bilo koju vrstu žalbe, putem mejla, na našem sajtu ili bilo kojoj kancelariji Evropskog Javnog tužilaštva (EPPO) u 24 zemlje članice", istakla je Koveši.
Potrebna podrška srpskih vlasti
Prema njenim rečima, potrebna je podrška srpskih vlasti, kao i u bilo kojoj istrazi.
"Glavna razlika kada govorimo o državama članicama je ta što su naši evropski delegirani tužioci ugrađeni u nacionalni sistem, tako da svi oni mogu da vrše pretrage, imaju pristup bazama podataka, mogu da traže bilo koju vrstu informacija. Kada je reč o trećoj zemlji, kao što je Srbija, moramo da se oslonimo na podršku državnih organa", ukazala je ona.
Tužiteljka je istakla i da će svi njihovi zahtevi ići Javnom tužilaštvu i njihovim kolegama, srpskim tužiocima.
"Moramo da se oslonimo na njihovu pomoć. Videćemo hoće li nam pomoći. Mogu da kažem da smo 2022. godine započeli razgovor sa Javnim tužilaštvom kako bismo potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka. Poslali smo nacrt dokumenta. Još nismo dobili odgovor o njegovom potpisivanju. U međuvremenu, moram da kažem da smo poslali tri zahteva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci. Nadam se da će i u ovom slučaju sarađivati i dostaviti sve informacije i dokaze koji su nam potrebni", navela je Koveši.
Foto: ATAImages/M.M.
Srbija je jedina zemlja kandidat koja još nema sklopljen radni sporazum sa vašim tužilaštvom. Tužiteljka kaže da ne zna razlog zašto još nije dogovoren radni sporazum.
"Na njima je da odgovore. Otvoreni smo za potpisivanje. Potpisali smo sa Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom, Bosnom i Hercegovinom, sa Crnom Gorom. čekamo i njihov odgovor, ali možemo da sarađujemo čak i ako nemamo ovakav radni aranžman. Po našoj regulativi obično predmete šaljemo domaćim sudovima. Na primer, ako vodimo istragu u Nemačkoj, u Rumuniji, ili Francuskoj, obično se slučajevi šalju nacionalnim sudovima u tim zemljama. U ovom slučaju, s obzirom da je reč o trećoj zemlji, smatra se da je mesto oštećenja ili u Luksemburgu ili u Belgiji, gde je sedište evropskih institucija. To znači da imamo priliku da istražimo ovaj slučaj i eventualno ga pošaljemo sudu u ovim zemljama", objasnila je ona.
Dodala je i da je veoma pozitivan znak ako građani Srbije dižu glas protiv korupcije.
"To je veoma pozitivan znak, jer građani shvataju koliko je to ozbiljno i reagovali su. Ako oni žele da žive u čistoj zemlji, i bore se za to, mislim da je to najvažniji razvoj koji možete imati u nekoj zemlji", zaključila je Laura Koveši.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Na teretanu u Zemunu drugi put za deset dana bačena je eksplozivna naprava, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije su saopštili da je zbog sumnje da je bacio ručnu bombu na ovaj objekat uhapšen S. B. (19).
Prolećni raspust za učenike osnovnih i srednjih škola u Vojvodini počeo je danas i trajaće do 14. aprila, dok njihovi vršnjaci u ostatku Srbije zbog uskršnjih praznika neće ići u školu od 10. do 14. aprila.
Peticija "Nikolin radar", pokrenuta nakon tragične nesreće na putu Obrenovac–Ub, postala je simbol borbe građana za bezbednije puteve i bržu reakciju institucija.
Akademijski odbor za visoko obrazovanje Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) ocenio je da smrt studentkinje Filozofskog fakulteta u Beogradu zahteva objektivnu i profesionalnu istragu, sprovedenu uz puno poštovanje autonomije Univerziteta, zakona, načela proporcionalnosti i pravičnog postupka.
Žena S. M. (53) iz okoline Zaječara uhapšena je pošto je u njenom automobilu i stanu policija pronašla i zaplenila 97,9 kilograma rezanog duvana bez akciznih markica, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 2. aprila 2026. godine, u saradnji sa policijom, sprečili dva pokušaja krijumčarenja novca i dragocenosti čija ukupna vrednost premašuje sumu od 52.000 evra.
Kompanija MaxBet obeležila je kraj Meseca posvećenog ženama donacijom Sigurnoj kući u Beogradu - ustanovi koja trenutno zbrinjavajući dvadeset i dve žene i dvadesetoro dece pruža utočište žrtvama porodičnog nasilja.
Visoki savet tužilaštva (VST) konstatovao je izbor trojice javnih tužilaca za članove Saveta i to Nikole Uskokovića, Borisa Pavlovića i Predraga Milovanovića, koji su osvojili najveći broj glasova svojih kolega na tužilačkim izborima.
Komentari (0)