Glavna evropska tužiteljka Laura Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, a ne nesreću u Novom Sadu
Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom železničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u razgovoru za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Navela je da je reč o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodelila Evropska investiciona banka. U konkretnom slučaju Srbije dobili smo pritužbu privatnog lica i to je bio osnov da otvorimo ovu istragu, rekla je Koveši navodeći da očekuje saradnju srpskih vlasti.
Koveši za RTS naglašava da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevere evropskih fondova.
Evropsko javno tužilaštvo sprovodi istragu povodom moguće zloupotrebe EU fondova kada je reč o nesreći u Novom Sadu. Advokat Stefan Ćorda rekao je da Srbija nema potpisan međunarodni ugovor sa nadležnim telom EU, zbog čega Evropsko javno tužilaštvo ne može da sprovodi radnje na njenoj teritoriji.
Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine Teodora Tubić izjavila je da pacijentkinja, povređena u padu nadstrešnice 1. novembra u Novom Sadu, više nije u jedinici intenzivne nege, a neophodna previjanja su proređena.
Ili će se uvesti zakonitost u postupanje javnog tužilaštva, pokretanjem disciplinskog postupka protiv glavnog tužioca Višeg suda u Beogradu, ili će sve potonuti u političke vode, izjavio je advokat Aleksandar Radivojević o optužnicama u vezi sa krivičnim delima koja su dovela do pada nadstrešnice.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sedište potencijalno oštećenih institucija, navodi Koveši. Od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
"Prvo smo transnacionalno evropsko tužilaštvo i naša glavna nadležnost je da istražujemo prevare sa novcem EU, i da štitimo njene finansijske interese. Imamo nadležnost u 24 države članice Evropskog tužilaštva, ali i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija. To može da bude Evropska komisija, Evropska investiciona banka ili druge institucije koje finansiraju projekte izvan EU. Naša uloga je da istražimo kako je trošen novac EU, da li je potrošen pravilno, u svrhe za koje je dodeljen i zbog toga smo otvorili istragu u Srbiji. Da budem vrlo jasna, mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU", objašnjava Koveši.
Za pokretanje istrage dovoljna dojava
Dodaje da istraga može da se otvori ako dobiju dojavu, čak i od privatne strane, ili od institucije, ili po službenoj dužnosti ako u javnom prostoru vide da postoji informacija koja daje mogućnost za istragu.
"U konkretnom slučaju Srbije, dobili smo pritužbu privatnog lica i to je bio osnov da otvorimo ovu istragu. Mogu da kažem da, ako bilo koji građanin Srbije ima bilo kakvu informaciju o načinu na koji se novac EU koristi u Srbiji, može da nam to pošalje, bilo koju vrstu žalbe, putem mejla, na našem sajtu ili bilo kojoj kancelariji Evropskog Javnog tužilaštva (EPPO) u 24 zemlje članice", istakla je Koveši.
Potrebna podrška srpskih vlasti
Prema njenim rečima, potrebna je podrška srpskih vlasti, kao i u bilo kojoj istrazi.
"Glavna razlika kada govorimo o državama članicama je ta što su naši evropski delegirani tužioci ugrađeni u nacionalni sistem, tako da svi oni mogu da vrše pretrage, imaju pristup bazama podataka, mogu da traže bilo koju vrstu informacija. Kada je reč o trećoj zemlji, kao što je Srbija, moramo da se oslonimo na podršku državnih organa", ukazala je ona.
Tužiteljka je istakla i da će svi njihovi zahtevi ići Javnom tužilaštvu i njihovim kolegama, srpskim tužiocima.
"Moramo da se oslonimo na njihovu pomoć. Videćemo hoće li nam pomoći. Mogu da kažem da smo 2022. godine započeli razgovor sa Javnim tužilaštvom kako bismo potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka. Poslali smo nacrt dokumenta. Još nismo dobili odgovor o njegovom potpisivanju. U međuvremenu, moram da kažem da smo poslali tri zahteva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci. Nadam se da će i u ovom slučaju sarađivati i dostaviti sve informacije i dokaze koji su nam potrebni", navela je Koveši.
Foto: ATAImages/M.M.
Srbija je jedina zemlja kandidat koja još nema sklopljen radni sporazum sa vašim tužilaštvom. Tužiteljka kaže da ne zna razlog zašto još nije dogovoren radni sporazum.
"Na njima je da odgovore. Otvoreni smo za potpisivanje. Potpisali smo sa Ukrajinom, Moldavijom, Gruzijom, Bosnom i Hercegovinom, sa Crnom Gorom. čekamo i njihov odgovor, ali možemo da sarađujemo čak i ako nemamo ovakav radni aranžman. Po našoj regulativi obično predmete šaljemo domaćim sudovima. Na primer, ako vodimo istragu u Nemačkoj, u Rumuniji, ili Francuskoj, obično se slučajevi šalju nacionalnim sudovima u tim zemljama. U ovom slučaju, s obzirom da je reč o trećoj zemlji, smatra se da je mesto oštećenja ili u Luksemburgu ili u Belgiji, gde je sedište evropskih institucija. To znači da imamo priliku da istražimo ovaj slučaj i eventualno ga pošaljemo sudu u ovim zemljama", objasnila je ona.
Dodala je i da je veoma pozitivan znak ako građani Srbije dižu glas protiv korupcije.
"To je veoma pozitivan znak, jer građani shvataju koliko je to ozbiljno i reagovali su. Ako oni žele da žive u čistoj zemlji, i bore se za to, mislim da je to najvažniji razvoj koji možete imati u nekoj zemlji", zaključila je Laura Koveši.
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
U Srbiji ujutro i pre podne, prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), ponegde prolazna slaba do umerena oblanost, u toku dana pretežno sunčano i još toplije uz maksimalnu temperaturu do 33 stepena.
U fokusu javnosti već izvesno vreme je kvalitet obrazovanja, ali i najavljene reforme obrazovnog sistema u Srbiji. Godinama unazad govorilo se o uvođenju obavezne srednje škole, a odluka o tome najavljena je za 2030. godinu.
Studenti u blokadi organizovali su proteste u 32 grada širom Srbije, sa istim zahtevom - da se raspišu izbori. U Beogradu je bila blokada dve vitalne saobraćajnice, Brankovog mosta i Gazele, je završena u 21.16.
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Saobraćajni znakovi u Srbiji su neretko na meti lopova, ali i onih koji ih uništavaju grafitima. Poslednje hapšenje kradljivaca znakova izvela je kruševačka policija. Kod osumjičenih je nađeno više od 20 saobraćajnih znakova. Ko je odgovoran ako zbog toga što znaka nema dođe do saobračajne nesreće?
Na državnom putu između sela Štubik i Plavna kod Negotina zapalio se kamion sa plinskim bocama, a u toku je intervencija vatrogasno-spasilačke jedinice, rečeno je Tanjugu u Saobraćajnoj policiji Negotin.
Srpska lista saopštila je da je na šetalištu u centru Severne Mitrovice pokušano organizovano deljenje kosovskih zastava srpskoj deci, uz njihovo fotografisanje bez znanja i saglasnosti roditelja.
Komentari (0)