(FOTO) "Protest za Generalštab": Studenti i građani položili vence na Tašmajdanu, odali poštu stradalima u bombardovanju
Studentski protest, koji je u 15 sati počeo ispred zgrade starog Generalštaba u centru Beograda završen je oko 21 sat polaganjem venaca i odavanjem počasti svim žrtvama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju.
Učesnici protesta su u Tašmajdanskom parku položili venac na spomenik "Bili smo deca", posvećen najmlađim žrtvama NATO agresije, a pre svega devojčici Milici Rakić.
Nakon minuta ćutanja i čitanja molitve, venac je potom položen i na spomenik "Zašto", posvećen ubijenim radnicima Radio-televizije Srbije.
Studenti i građani su okupljanjem ispred Generalštaba želeli da iskažu protest zbog odluke Vlade Srbije o prestanku svojstva kulturnog dobra tom arhitektonskom kompleksu.
Kolona studenata i građana na čelu sa bubnjarima, kojima su se priključili i veterani 63. i 72. brigade Vojske Srbije, kao i učenici Treće gimnazije, blokirala je saobraćaj u Ulici kralja Milana.
Nešto posle 17 sati počela su obraćanja ispred Generalštaba.
Položeni venci na Tašmajdanu
Na skupu ispred Generalštaba minutom ćutanja oko 20 sati odata je pošta svim žrtvama bombardovanja 1999. godine.
Nakon minuta ćutanja, ratni veterani, koji su branili Srbiju od NATO bombardovanja, izveli su pozdravni poklič studentima i tri puta su na megafon uzviknuli "Živela Srbija".
"Na braniku otadžbine. Žrtve ne zaboravite, žive poštujte", poruka je sa transparenta koji su ratni veterani istakli na bini ispred zgrade Generalštaba.
To je propraćeno aplauzom i povicima: "Hvala, braćo".
Studenti i građani potom su krenuli u šetnju ulicom kneza Miloša do Tašmajdana, gde su položili vence kod spomenika "Bili smo samo deca", a potom kod spomenika "Zašto" posvećenom stradalim radnicima RTS.
Nastup blokadnog hora
Ispred zgrade Generalštaba, u okviru protesta studenata u blokadi, nastupio je i hor Fakulteta muzičke umetnosti.
Nastup je počeo himnom "Bože, pravde", a na repertoaru su bile i pesme "Vostani Serbije" i "Pod sjajem zvezda".
Foto: ATAImages/R.Z.
Hor je vraćen na bis i otpevali su "Nema sveta ni planete gde ne može stići dete" i još jednom "Pod sjajem zvezda".
Okupljeni su ih sve vreme pratili pesmom, ovacijama, aplauzima i uključivanjem svetla na mobilnim telefonima.
Savata: Generalštab svedočanstvo o snazi i razaranju
Arhitekta i član Grupe za odbranu Sajma i Generalštaba Miljan Savata rekao je da u se u razvalinama tog zdanja reflektuju i naša prošlost i naša budućnost.
Dodao je i to da Generalštab nije samo građevina, već i svedočanstvo o snazi i razaranju, otporu i zaboravu.
"Danas nam se postavija pitanje od kojeg ne možemo pobeći - pitanje arhitekture, istorije i kulture, ali iznad svega pitanje identiteta, pitanje koja je vizija budućnosti srpskog društva", istakao je Savata.
Foto: ATAImages/R.Z.
On je upitao da li je ovo vizija pravne, uređene, demokratske države, u kojoj obrazovani stručnjaci mogu da rade u skladu sa zakonom, države u kojoj građani imaju pravo na sopstveno kulturno nasleđe.
Savata je naglasio da ispred Generalštaba stoji sa studentima i građanima koji osećaju dužnost prema sopstvenom nasleđu i žele da pokažemo solidarnost sa stručnjacima iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji poštujući zakon odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara.
"Naši hrabri stručnjaci mesecima se suočavaju sa pritiscima državnog aparata samo zato što, za razliku od onih na najodgovornijim pozicijama u društvu, svesno i profesionalno obavlijaju svoj posao", istakao je Savata.
Devojka rođena 1999. proslavila rođendan ispred Generalštaba
Na studentskom protestu ispred Generalštaba studentkinja doktorskih studija na Veterinarskom fakultetu Emilija Mićovi, koja je rođena 1999. godine, kada je bombardovana zgrada kojoj sada preti potpuno rušenje i pretvaranje u hotelski kompleks, obeležila je rođendan.
"Posebna je odgovornost nas koji smo rođeni te 1999. godine da budemo danas ispred ove zgrade", rekla je Emilija.
Foto: ATAImages/R.Z.
Ona je rođena 22. marta 1999. godine u porodilištu Narodni front, dva dana pre početka bombardovanja, a majka joj je pričala o tome kako su se majke pred porođaj, ili one sa tek rođenim bebama, sklanjale u podrumske prostorije.
Radonjić Živkov: Nedopustivo da ovde nikne kockarnica
Okupljenima se obratila bivša zamenica direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Estela Radonjić Živkov.
Ona je istakla da je nedopustivo da na mestu koje ima višestruku spomeničku i istorijsku vrednost "nikne" kompleks hotela, kockarnica i kula.
Radonjić Živkov smatra da građani nikako ne smeju da dozvole da se na taj način unište ponos i identitet jednog naroda.
"Zamislite da za godinu dana ili za dve godine na ovom mestu budu neke kule, kockarnice, hoteli. Da li će to trajno umanjiti naše sećanje, identitet i državu", rekla je Radonjić Živkov.
Ona je podsetila da je Vlada Srbije 14. novembra 2024. godine donela odluku, mimo Zakona o kulturnom nasleđu, da Generalštab više nije kulturno dobro, čime su zgrada i prostor oko nje prepušteni novom investitoru, u skladu sa tajnim ugovorom.
Prema njenim rečima, Zakon o kulturnom nasleđu jasno propisuje proceduru kako neko kulturno dobro gubi svoj status, a zgrada Generalštaba nije izgubila svoja svojstva spomenika.
"To je remek delo srpske arhitekture, kapija Beograda i tvrđava koja nas brani i podseća na našu antifašističku prošlost", navela je Radonjić Živkov.
Govoreći o odluci Vlade, ona je istakla da nisu ispoštovani ni zakoni o propisanoj proceduri, jer je bilo neophodno da Republički zavod za zaštitu spomenuka kulture izradi predlog odluke, što struka nije uradila, uprkos ucenama i pretnjama.
Radonjić Živkov je poručila da ako ta odluka Vlade "prođe", nijedno kulturno dobro u Srbiji više neće biti bezbedno.
Foto: Newsmax Balkans
Okupljeni nose transparente sa natpisima: "Konzervatori podržavaju studente", "Narod bez kulturnog pamćenja je narod bez budućnosti", "Umetnost prodire u moral", "Studentski zahtevi su i naši zahtevi", a okupljeni viču i "Ostavke pa robija", "Ko ne skače, taj je ćaci".
Podsetimo, studenti u blokadi objavili su na svojim društvenim mrežama plan "Protesta za Generalštab" povodom 26. godišnjice početka NATO bombardovanja.
Najavljeno je da će na skupu biti organizovano prikupljanje kontakata građana za pokretanje narodne inicijative.
NATO bombardovanje SR Jugoslavije je počelo pre 26 godina i bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. General u penziji Jovan Milanović izjavio je za Newsmax Balkans da je tokom boravka u Briselu za četiri godine poslao blizu 4.000 stranica informacija s tim u vezi.
Pukovnik 250. raketne brigade Vojske Jugoslavije Zoltan Dani 27. marta 1999. u 20.40 časova izdao je naređenje "Lansiraj". U tom trenutku nisu bili svesni da su pogodili F-117A, "nevidljivi" avion NATO alijanse, a Dani je za Newsmax Balkans ispričao detalje.
Neurohirurg-onkolog Danica Grujičić izjavila je za Newsmax Balkans da je NATO bombardovanjem 1999. godine od Savezne Republike Jugoslavije "napravljen biološki eksperiment".
Od 18 časova su planirani govori, a sat kasnije nastup hora Fakulteta muzičke umetnosti, dok će u 19.55 časova biti održan minut ćutanja za žrtve NATO bombardovanja 1999. godine.
Zbog stupanja u obustavu rada Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, studenti u blokadi odlučili su da ne idu do sedišta te ustanove, već do spomenika kod RTS i u Tašmajdanskom parku.
Planirano je da se protest završi oko 21 čas.
Foto: Newsmax Balkans
Ranije tokom dana studenti beogradskih fakulteta u blokadi predali su Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti odluke Vlade Srbije kojom je kompleksu zgrada Generalštaba oduzet status kulturnog dobra.
A za 1.maj od ranog jutra pohrle građani da zauzmu lepo mesto na Jajincima ili u Nišu na Bubnju da se vesele, roštiljaju i pevaju ceo dan. Sajmište da ne pominjem. NEKO stalno gura priču o nekim počastima, stajanjima mirno, a ko misli da život treba da ide dalje taj je NEHUMAN, ova zemlja je toliko natopljena krvlju da po tom shvatanju ne treba nikad da se smejemo. Tašmajdanu se održavaju koncerti, a tu je bilo groblje, gunulo se na svakom uglu beogradskih ulica.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, Nada Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO (R)
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
U Srbiji će biti nestabilno vreme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, koji će posle podne biti izraženiji, sa većom količinom padavina za kratak vremenski period, pojavom grada, jakim i olujnim vetrom u zoni najintenzivnijih grmljavinskih procesa, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u jednom trenutku tokom šetnje građana protiv blokada na Voždovcu došlo do manjeg incidenta kada su građani okupljeni na poziv zborova hteli da zvižde, ali da su pobegli, i da su se krili iza policije.
U organizaciji Centra za društvenu stabilnost održano je širom Srbije 125 prijavljenih javnih okupljanja pod nazivom "Građani protiv blokada", kojima je prisustvovalo oko 144.000 građana, rekao je na konferenciji za medije pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević.
Autorski tekst o političkoj situaciji u Srbiji, koji je novinska agencija AP objavila u subotu, 13. septembra, a koji su preneli inostrani mediji, uključujući Vašington post, uzburkao je javnost.
Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju radi efikasnije primene zaštite prava na porodični dom upućen je u u skupštinsku proceduru, izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" ministar pravde Republike Srbije Nenad Vujić.
U gradovima i opštinama Srbije okupili su se građani koji se protive blokadama, jer im, kako kažu, ometaju funkcionisanje i žele da se vrate normalan život, rad i učenje. Na Voždovcu je, gde se protestnoj šetnji pridružio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bilo napeto, a policija je intervenisala.
Protest pod sloganom "Javna dobra su vrednost, a ne roba" počeo je na beogradskom trgu Slavija i na početku su pročitani zahtevi učesnika, koji se protive privatizaciji ključnih državnih sistema.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Komentari (2)
Bane
Sve namešteno,treba da sačuvaju ruševine dok opozicija ne dodje na vlast pa da oni prodaju.
pre 5 meseci
0 0 OdgovoriPera pravda
A za 1.maj od ranog jutra pohrle građani da zauzmu lepo mesto na Jajincima ili u Nišu na Bubnju da se vesele, roštiljaju i pevaju ceo dan. Sajmište da ne pominjem. NEKO stalno gura priču o nekim počastima, stajanjima mirno, a ko misli da život treba da ide dalje taj je NEHUMAN, ova zemlja je toliko natopljena krvlju da po tom shvatanju ne treba nikad da se smejemo. Tašmajdanu se održavaju koncerti, a tu je bilo groblje, gunulo se na svakom uglu beogradskih ulica.
pre 5 meseci
0 0 Odgovori