Kad dete ubije roditelja: "Najčešće nelečeni pacijenti, obratiti se lekaru na pojavu prvih simptoma psihoze"
Printscreen: Newsmax Balkans
Od početka godine u Srbiji je zabeleženo šest brutalnih ubistava roditelja, a iza ovih krvavih zločina stajala su njihova deca. Šta je zajedničko ovim zločinima i koji su dublji razlozi ovakvih tragedija? Postoji li način da prepoznamo znakove koji mogu da nas upozore i možemo li da ih sprečimo?
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ubistvo roditelja od strane deteta uvek potrese javnost i prvo pitanje koje se postavlja je da li je dete koje je počinilo zločin psihijatrijski slučaj.
Međutim, prema engleskom istraživanju svega pet odsto počinitelja ovakvih dela čine teški psihijatriski slučajevi, dok su 95 odsto formalno normalne osobe.
Uglavnom su počinitelji oni koji imaju psihotične poremećaje poput neotkrivene šizofrenije.
"Počinitelj obično muška osoba, a žrtva ženska"
Psihijatrica Jovana Stojković pojasnila je da su to najčešće pacijenti koji nisu lečeni.
"Toga ima u celom svetu, a naročito kod nas. Neko napuni 30-40 godina i 20 godina bude nelečen. Ljudi koji imaju šizofreniju su najčešće usmereni na svoju porodicu, pa članovi porodice budu i žrtve. Obično je to osoba muškog pola, mada desi se i da ćerka ubije roditelje, a žrtva je najčešće osoba ženskog pola, odnosno majka", izjavila je Stojković.
Dodala je i to da ukoliko dođe do zloupotrebe alkohola i nekih supstanci i ukoliko postoje stesogeni faktori, situacija postaje još komplikovanija.
"Osoba sa svim tim faktorima i bolešću, koja pritom nije lečena, lako može da tu agresivnost, koja je preplavljujuća i za koju ima osećaj da preti da će mu dezintegrisati ličnost, odluči da ispolji napolje", pojasnila je Stojković.
"Ako dete uživa u mučenju životinja, to pokazuje da će imati potrebu da naudi ljudima"
Neretko se dešava da u slučajevima gde dete ubije roditelja reakcije bližnjih i poznanika budu neverica i tvrdnje da se tako nešto nije moglo ni u snu očekivati.
Prema rečima stručnjaka razlog je neispoljena agresivnost u trenucima njihovog osećaja ugroženosti.
Međutim, potencijalna prevencija krije se u ranim godinama deteta.
Psihološkinja Dunja Ilić istakla je da postoje neke indikacije po kojima možemo da prepoznamo da li je dete sklono nekoj vrsti nasilja ili zločina nad nekim drugim.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su T. DŽ. (53) iz Beograda, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo ubistvo.
U Čačku se u ponedeljak uveče dogodilo dvostruko ubistvo. Uhapšen je M. B. (40) zbog postojanja osnova sumnje da je ubio roditelje, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Policijskoj upravi u Čačku.
"To možemo da prepoznamo kada su deca mala, kad imaju tendenciju da muče decu manju od sebe ili čak životinje, insekte i ako vrše neke obrede sa njima. Ako primetite da dete uživa da muči i da vidi kako se muči neka mala životinja, to može biti indikacija da će kasnije u životu imati potrebu da naudi i nekom ljudskom biću", napomenula je Ilić.
"Bilo koja vrsta psihoze mora da se leči"
Prema rečima stručnjaka, sprečavanje tragedije, usled vidljivih znakova agresije, moguće je samo ukoliko se lečenje izvrši na vreme.
"Imala sam slučaj gde su roditelji podržavali da se dotični mladić ne leči i na kraju je došlo do pokušaja ubistva majke i oca. Na prvu pojavu nekih simptoma koji su zabrinjavajući, a roditelji to jako dobro osete, treba se obratiti lekaru zato što se sve to može sprečiti jedino lekovima. Dakle, ne postoji nijedan drugi način da se šizofrenija ili bilo koja psihoza drži pod kontrolom sem lekovima i to se danas radi vrlo uspešno", ukazala je Stojković.
Dodala je i to da za nelečenje nema objektivnog razloga, osim nekog straha od stigme ili nekog ličnog uverenja.
U Srbiji je od početka ove godine zabeleženo makar pet ubistva roditelja koje su počinili sinovi i jedno gde je ćerka ubila svoju majku.
Sve počinitelje ovih zločina povezuje brutalan način ubistva i odsutvo osećaja krivice.
Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži? Da li je promena loših navika poslednja šansa za spas planete Zemlje ili je šteta već prevelika? Za emisiju „Tražim reč“ govore inženjerka zaštite životne sredine Marija Petković i osnivač ekspertske mreže za upravljanje otpadom Kristina Cvejanov.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Policija je u akciji suzbijanja sive ekonomije podnela krivične prijave protiv dve odgovorne osobe iz firmi "Tim medikal 016" i "Gigant gradnja" zbog sumnje na poresku utaju, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Viši sud u Novom Sadu doneo je dve presude kojima se članovima porodice nastradalih prilikom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu, isplaúje ukupno 93 miliona dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usled smrti bliskog lica.
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana A. Đ. (19), osumnjičenom da je u toku noći 19. aprila sekirom usmrtio 48-godišnjeg muškarca, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Skupština Srbije izglasala je više zakona koje je predložila Vlada Srbije, među kojima su Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o trgovini, Zakon o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.
Male navike za veliku promenu i spas planete Zemlje. Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži?
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije, kada je stradalo šesnaestoro zaposlenih u Javnom servisu. Na godišnjicu u 2.06 časova, kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS u NATO bombardovanju.
Za vreme predstojećih prvomajskih praznika, većina institucija, preduzeća, trgovinskih i zanatskih objekata neće biti otvorena. Ipak, postoje određena pravila i propisi koji regulišu radno vreme tokom ovog perioda.
U Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano uz malu i umerenu oblačnost i toplije i dnevne temperature od nula do 20 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Komentari (0)