Kad dete ubije roditelja: "Najčešće nelečeni pacijenti, obratiti se lekaru na pojavu prvih simptoma psihoze"
Od početka godine u Srbiji je zabeleženo šest brutalnih ubistava roditelja, a iza ovih krvavih zločina stajala su njihova deca. Šta je zajedničko ovim zločinima i koji su dublji razlozi ovakvih tragedija? Postoji li način da prepoznamo znakove koji mogu da nas upozore i možemo li da ih sprečimo?
Ubistvo roditelja od strane deteta uvek potrese javnost i prvo pitanje koje se postavlja je da li je dete koje je počinilo zločin psihijatrijski slučaj.
Međutim, prema engleskom istraživanju svega pet odsto počinitelja ovakvih dela čine teški psihijatriski slučajevi, dok su 95 odsto formalno normalne osobe.
Uglavnom su počinitelji oni koji imaju psihotične poremećaje poput neotkrivene šizofrenije.
"Počinitelj obično muška osoba, a žrtva ženska"
Psihijatrica Jovana Stojković pojasnila je da su to najčešće pacijenti koji nisu lečeni.
"Toga ima u celom svetu, a naročito kod nas. Neko napuni 30-40 godina i 20 godina bude nelečen. Ljudi koji imaju šizofreniju su najčešće usmereni na svoju porodicu, pa članovi porodice budu i žrtve. Obično je to osoba muškog pola, mada desi se i da ćerka ubije roditelje, a žrtva je najčešće osoba ženskog pola, odnosno majka", izjavila je Stojković.
Dodala je i to da ukoliko dođe do zloupotrebe alkohola i nekih supstanci i ukoliko postoje stesogeni faktori, situacija postaje još komplikovanija.
"Osoba sa svim tim faktorima i bolešću, koja pritom nije lečena, lako može da tu agresivnost, koja je preplavljujuća i za koju ima osećaj da preti da će mu dezintegrisati ličnost, odluči da ispolji napolje", pojasnila je Stojković.
"Ako dete uživa u mučenju životinja, to pokazuje da će imati potrebu da naudi ljudima"
Neretko se dešava da u slučajevima gde dete ubije roditelja reakcije bližnjih i poznanika budu neverica i tvrdnje da se tako nešto nije moglo ni u snu očekivati.
Prema rečima stručnjaka razlog je neispoljena agresivnost u trenucima njihovog osećaja ugroženosti.
Međutim, potencijalna prevencija krije se u ranim godinama deteta.
Psihološkinja Dunja Ilić istakla je da postoje neke indikacije po kojima možemo da prepoznamo da li je dete sklono nekoj vrsti nasilja ili zločina nad nekim drugim.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su T. DŽ. (53) iz Beograda, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo ubistvo.
U Čačku se u ponedeljak uveče dogodilo dvostruko ubistvo. Uhapšen je M. B. (40) zbog postojanja osnova sumnje da je ubio roditelje, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Policijskoj upravi u Čačku.
"To možemo da prepoznamo kada su deca mala, kad imaju tendenciju da muče decu manju od sebe ili čak životinje, insekte i ako vrše neke obrede sa njima. Ako primetite da dete uživa da muči i da vidi kako se muči neka mala životinja, to može biti indikacija da će kasnije u životu imati potrebu da naudi i nekom ljudskom biću", napomenula je Ilić.
"Bilo koja vrsta psihoze mora da se leči"
Prema rečima stručnjaka, sprečavanje tragedije, usled vidljivih znakova agresije, moguće je samo ukoliko se lečenje izvrši na vreme.
"Imala sam slučaj gde su roditelji podržavali da se dotični mladić ne leči i na kraju je došlo do pokušaja ubistva majke i oca. Na prvu pojavu nekih simptoma koji su zabrinjavajući, a roditelji to jako dobro osete, treba se obratiti lekaru zato što se sve to može sprečiti jedino lekovima. Dakle, ne postoji nijedan drugi način da se šizofrenija ili bilo koja psihoza drži pod kontrolom sem lekovima i to se danas radi vrlo uspešno", ukazala je Stojković.
Dodala je i to da za nelečenje nema objektivnog razloga, osim nekog straha od stigme ili nekog ličnog uverenja.
U Srbiji je od početka ove godine zabeleženo makar pet ubistva roditelja koje su počinili sinovi i jedno gde je ćerka ubila svoju majku.
Sve počinitelje ovih zločina povezuje brutalan način ubistva i odsutvo osećaja krivice.
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Pojačan saobraćaj očekuje se zbog katoličkog Uskrsa, uz moguće gužve tokom dana i nepovoljne vremenske uslove, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.
Potrošači u delu Ulice mitropolita Pavla Nenadovića, od Sive stene do Darvinove ulice u beogradskoj opštini Voždovac biće bez vode od 8.30 do 18 sati, saopšteno je iz preduzeća Beogradski vodovod i kanalizacija.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Šta je ono što neki putni pravac označava kao crnu tačku i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu?
Policija u Prištini saopštila je da je uhapsila osobu inicijala B. L. (36) osumnjičenog da je u saradnji sa drugim licima falsifikovanim dokumentima pravog vlasnika, najpre otuđio, a potom i prodao njegovo imanje u Uroševcu, vrednosti od oko tri miliona evra.
Političke tenzije između vlasti i akademske zajednice dodatno su pojačane nakon izjave rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića da nije kandidat za funkciju, ali da bi, ukoliko studenti to zatraže, prihvatio ulogu njihovog političkog predstavnika.
Komentari (0)