Kada đaka zaboli kontrolni – kako zaustaviti tržište lažnih opravdanja
U školama se približavaju prvi kontrolni zadaci, a sa njima i izostanak pojedine dece sa časova. Na to da postoje zloupotrebe lekarskih opravdanja, već neko vreme pažnju skreće Unija srednjoškolaca Srbije.
Izvor: RTS
23.09.2024. 19:48
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Tvrde da overena blanko lekarska opravdanja kruže među decom po školama i u njihovim grupama i navode da na to godinama niko ne reaguje. Ukazuju i na prodaju opravdanja na društvenim mrežama. Pozivaju Ministarstvo prosvete i Ministarstvo zdravlja da se uključe u rešavanje najpre uzroka problema.Kada đaka zaboli kontrolni, pomoć traži od lekara. Stari, dobro poznati, recept koriste i nove generacije da opravdaju izostanak sa provere znanja.
"Kad kažu boli me glava, ja pitam koji predmet. To je šala, naravno, ali bilo šta da kažu od simptoma, mi moramo da proverimo i da utvrdimo da li jeste ili nije", kaže dr Olivera Todorović, načelnica pedijatrije Doma zdravlja "Dr Milutin Ivković" na Paliluli.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Nije novo ni da se opravdanja lažiraju.
"Još u vreme kada sam ja išla u školu, bilo je mangupa u generaciji koji su pravili falsifikate opravdanja", kaže Mirjana Gašić iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Među decom u školama i u njihovim grupama kruže i važeća lekarska opravdanja – overena, bez upisanih ličnih podataka, kažu za RTS u Uniji srednjoškolaca Srbije.
"U razgovoru sa srednjoškolcima sa kojima radimo već postoji ta javna tajna da postoji mogućnost da se opravdanje nabavi u samoj zdravstvenoj ustanovi, da li nekoj privatnoj ili državnoj ili prosto kada je neki učenik bolestan da ode pa da zamoli za još koje opravdanje kada bude bilo potrebno taj trenutak da se iskoristi, da se možda propusti neki čas i slično, pa može da dobije neko opravdanje više i kasnije će prosto dopuniti datum i neke slične podatke", kaže Elizabeta Jagica iz Unije srednjoškolaca Srbije.
Prodaja opravdanja na društvenim mrežama
Sagovornica RTS ukazuje i na prodaju opravdanja na društvenim mrežama.
"Prodaju se i distribuiraju lekarska opravdanja sa pečatom i potpisom lekara koja su blanko", kaže Elizabeta Jagica.
Na snimku na društvenoj mreži koji Unija srednjoškolaca spominje, gde se opravdanje prodaje za 200 dinara, na prvi pogled može se videti da ono nije važeće jer nema sve pečate koje validno opravdanje lekara ima, ali postoje i profili koji nude opravdanja sa svim pečatima.
"Postoji faksimil i postoji okrugli pečat ustanove koji se stavlja na dva mesta. Lekari i pedijatri znaju tačno gde se nalaze ta dva mesta. I mora da postoji potpis izabranog lekara, a onda svi podaci koji su relevantni za to dete, ime, prezime, škola popunjavaju sestre na šalteru i to mora da bude popunjeno jer možete tako blanko da date nekom drugom detetu", kaže doktorka Todorović.
Opravdanje bi trebalo da donese roditelj
Zna se i ko po zakonu treba da donese opravdanje u školu – roditelj. U praksi, donose ga i deca.
"Vrlo često postoji problem u tome što roditelji zbog svojih poslovnih obaveza ili zato što žive negde dalje nisu u mogućnosti, ili već svoje prioritete postavljaju nešto drugačije, pa ne dolaze u školu, već ta opravdanja šalju po učenicima. Onog trenutka kada odeljenski starešina ima poverenje u učenika i u roditelja, to je negde jedna od onih mogućnosti koju mi prihvatamo. Možda je tu problem kada roditelj ne zna da učenik dolazi sa opravdanjem, kada učenik sakrije od svog roditelja da će pobeći sa nekog časa ili nekog dana", kaže Mirjana Gašić iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Saopštenje Unije srednjoškolaca o lekarskim opravdanjima je uopšteno, zbog čega nije moguće odrediti koje tužilaštvo bi bilo nadležno da reaguje, osim što bi eventualno moglo biti posla za Odeljenje za visokotehnološki kriminal, objašnjavaju u Udruženju tužilaca Srbije.
"Blanko opravdanja ne bi u načelu trebalo da se izdaju. To nije u skladu s pravilima zdravstvene zaštite i tu bi već trebalo da postoji provera u okviru zdravstvenih ustanova. Međutim, to nije krivično delo. U situaciji da dete, blanko opravdanje, koje dobiju u nekom legalnom procesu, gde je zaista otišao kod lekara, ustupi dalje, da li ga proda ili ga dâ, i onda na to legalno opravdanje neko unese svoje druge podatke, to bi bilo krivično delo", kaže Lidija Komlen Nikolić, predsednica Predsedništva Udruženja tužilaca Srbije.
Razlozi za zloupotrebu
Opravdanja za zloupotrebu opravdanja nema, ali razloga zašto do toga dolazi ima, i njima treba da se pozabave ministarstva prosvete i zdravlja, ističe Unija srednjoškolaca Srbije. Smatraju da su pritisnuti velikim brojem školskih obaveza, što je, kažu, pretnja po mentalno zdravlje. U školi traže razumevanje.
"Potrebno im je sigurno okruženje gde će moći u školi i da nauče i da imaju vremena za sve svoje vannastavne obaveze. Srednjoškolci imaju strah da priđu PP službama, zato što misle da će njihove tajne i sve što će poveriti psiholozima i pedagozima prosto otići i neko drugi čuti, jer im je potreban iskren razgovor, naročito što se nalaze u periodu adolescencije, kada se suočavaju sa različitim potrebama iz sredine i škole kao i očekivanjima okruženja, porodice", kaže Elizabeta Jagica.
Iz Ministarstva prosvete odgovaraju da pored ostalog sarađuju sa institucijama sistema, nevladinim sektorom i međunarodnim organizacijama po pitanju mentalnog zdravlja mladih, što je, navode, dovelo do mnogih programa stručnog usavršavanja i priručnika zaposlenih, stvaranja mreže savetovališta, kol-centara gde mladi mogu da se obrate za pomoć.
Kažu i da lekarska uverenja izdaju zdravstvene ustanove i da Ministarstvo prosvete nema nadležnost da utvrđuje njihovu verodostojnost, a da svako saznanje o zloupotrebama treba prijaviti zdravstvenoj inspekciji i policiji.
Ministarstvo zdravlja i MUP nisu odgovorili na pitanja RTS-a.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-SVETA TRI JERARHA (R)
Ekskluzivno: Vodimo vas u najstariju pravoslavnu Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u manastiru Krka. Ulazimo u učionice gde rastu i formiraju se budući sveštenici i monasi, dok otkrivamo ritam njihove pripreme za liturgijski život i zajednički život u internatu. Ovde su, kroz decenije, „sazreli“ mnogi bogoslovi koji danas uživaju veliko poštovanje naroda.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Nikada prošlost ne može da pobedi budućnost, kaže predsednik pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović, koji u emisiji GrađaNIN objašnjava zbog čega tvrdi da su studenti tektonski pomerili domaću političku scenu i zašto veruje da je Srbija na pragu promena.
Godišnja vrednost ukradenih, oštećenih i uništenih saobraćajnih znakova i prateće signalizacije u Srbiji premašuje milion evra. Tehnički direktor Javnog preduzeća "Gradac" u Čačku Marko Gavrilović istakao je za Newsmax Balkans da su oštećenja znakova svakodnevna.
Apelacioni sud u Beogradu je ukinuo presudu kojom je Lazar Tejić bio osuđen na kaznu zatvora od 20 godina jer je 12. novembra 2020. godine u Belvilu ubio Bojana Mirkovića, i naložio da se suđenje ponovi svim okrivljenima.
Bivši policajac Slađan Trajković odbacio je navode optužnice da je odgovoran za ubistvo albanskih civila u Vučitrnu, tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine, ističući da je u to vreme pomogao i zaštitio stotine članova albanskih porodica.
Kompanija Er Srbija i Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zajednički su 12. decembra zabeležili milioniti let u 2025. godini, što predstavlja istorijski rezultat u domaćem i regionalnom vazdušnom saobraćaju.
Komentari (0)