(VIDEO) Inspekcija zatvorila 18 domova za stare: "Svi treba da snosimo odgovornost, ali nam je muka od povlašćenih"
Posle tragedije u Domu za stare u Barajevu, gde je 11 ljudi stradalo u požaru, inspekcija je obišla 25 domova za stare i zatvorila čak 18, među njima je bilo i onih koji su imali dozvolu za rad.
Predsednik Udruženja privatnih staračkih domova Radoslav Milovanović ocenio je za Newsmax Balkans da je vreme da se uvede red u ovoj oblasti, ali i da bi pod strogim inspekcijskim nadzorom trebalo da budu i državni domovi za stare.
Međutim, on strahuje da u Srbiji nema dovoljno inspektora koji bi taj nadzor vršili.
Broj preminulih nakon požara koji je izbio 20. januara u staračkom domu u Barajevu, porastao je na 11, pošto su tri povređene žene preminule u bolnici, saopšteno je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici podneće krivičnu prijavu protiv žene (52) iz Bačke Topole zbog sumnje da je u objektu koji nije imao dozvolu za rad pružala smeštaj i negu starijim osobama.
U Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušano je četvoro zaposlenih u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
"Nadamo se da će se uvesti u red konačno usluga domskog smeštaja, da neće biti više prostora za mešetare i one koji kvare kompletnu sliku većine onih domova koji zaista savesno i odgovorno rade svoj posao i vrlo profesionalno i veoma su korisni našoj najstarijoj populaciji i celom društvu", rekao je Milovanović.
Inspekcija obišla samo 10 odsto domova
Istakao je da je manjina onih koji ne ispunjavaju sve zahteve i ne rade sve po pravilniku o licenciranju.
"Samo 10 odsto domova je inspekcija obišla. Postavlja se postavlja pitanje koliko iskusnih inspektora ima, s obzirom na to da su neki hapšeni, pa pušteni, pa udaljeni s posla", napomenuo je naš sagovornik.
Kako je naveo, u Srbiji ima oko 270 privatnih domova, a više od 300 je državnih.
"Stalno se baca fokus na privatne domove, državni se ne spominju i nama to smeta i škodi, jer i tamo rade isti ljudi kao i kod nas. Niko ne govori, ja bih čak voleo imenom i prezimenom, da znam ko je odgovoran, koji je to dom i zašto se neko zatvorio. Nemamo dovoljno kontakta sa inspekcijskim nadzorom, to već jako dugo traje, mi smo deo sistema, moramo da sarađujemo, ali saradnja nikako da dođe na odgovarajući nivo", rekao je Milovanović.
Preporuka zvezda vodilja
Ako nema redovnog inspekcijskog nadzora, a ni kriterijumi nisu isti za sve, šta garantuje porodicama i korisnicima da će dobiti kvalitetnu uslugu? Naš sagovornik smatra da je to - preporuka.
"Tuđa dobra iskustva treba da nam budu zvezde vodilje u izboru domova, ali naravno i kada se odlazi u dom, mora da se otvore četiri oči, da se zna s kim se razgovara, da li tu postoji zaista stručan tim, da li tu postoji stručna osoblja. Evo, imamo sada par dana situacije da se ljudi javljaju u druženju iz nekih domova koji su u problemu, da ih zatvaraju, da nemaju licence, da nešto nisu ispunili, pa onda se kaže, pa dobro, nisam imao socijalnog radnika, pa nisam imao ovo ili ono. To su kardinalne greške zbog kojih zaista ne može jedan dom da radi, ali to treba objasniti ljudima. Treba ići od vrha, ali apsolutno. Ali onda treba objasniti zašto neki dom koji sve to ispunjava, nije dobio dozvolu za rad. Ima i toga. Postoje višestruki aršini", naglasio je Milovanović.
"Ne plašimo se inspekcije"
Dodao je da žele uvođenje u red.
"Ne plašimo se inspekcije, svako ko savesno radi svoj posao... njemu inspekcija ne smeta, ali smeta nam ako se kod nekih inspekcija najavljuje, a kod nekih ne, i budu uvredljivi i čak sa povišenim tonom", rekao je naš sagovornik.
Istakao je da mora da se vidi ko zaista radi svoj posao kako treba.
"Bilo je slučajeva u Sloveniji i Hrvatskoj, malih domova sa 20 korisnika koji nisu opstali pod pritiskom inspekcijskog nadzora, ljudi su morali da zatvore. Zato što, ako ispune sve što ispune, neće imati ni žutu banku zarade. Ekonomski ne mogu da opstanu, pa zašto im se uopšte daje mogućnost da se otvore? Zašto mali domovi ne ispune sve uslove? Zato što je to sve skupo. Spremni su da reskiraju krivično delo za falsifikovanje dokumenta jer nemaju da plate 15.000 ili 20.000 evra, što treba da ispoštuju prema Zakonu", naveo je on.
Milovanović je dodao i da naši ljudi, uprkos svemu, ne odustaju.
"Nikako da priznaju da ne rade to kako treba, svi se hvataju za slamku spasa i ulaze u kriminal. Treba revidirati i analizirati rad svakog pojedinca, da li je to inspektor, načelnik ili direktor ustanove... svi treba da snosimo odgovornost, ali muka nam je od povlašćenih, kod kojih sve može da prođe", poručio je naš sagovornik.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SKRIVENA ISTORIJA I DEO (R)
Da li ste znali da se o bitci na Neretvi često kaže da je to događaj o kojem je napisano najviše mitova i neistina? Prošlo je više od 80 godina a i dalje su prisutne kontroverze koje prate bitke na Neretvi i Sutjesci. Naša istoriografija nije pružila punu istinu, a komunisti su oblikovali priče prema svojim interesima. Pridružite nam se dok otkrivamo činjenice, rušimo mitove i tražimo odgovore na pitanja koja su predugo ostala skrivena. Strogo poverljivo – emisija gde tajne postaju činjenice! Naši sagovornici su: Sreten Jakovljević, novinar i publicista, i Predrag Ostojić, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Poruka Evrope u Srbiji nailazi na opštu netrpeljivost. Evropa je dijalog u svojoj suštini. Kod nas postoji prezir prema dijalogu i oduvek je tako bilo, rekla je za Newsmax Balkans političarka Gordana Čomić.
Ambrozija nema milosti, alergen je uporan, ulazi u sve šupljine, respiratorne puteve i brzo se širi. Polen ne bira koga će da napada. Dobro je da se prime vakcine protiv nje jer se tako organizam desenzibiliše i postaje otporan na alergene, rekla je za Newsmax Balkans alergolog Jelisaveta Kunosić.
Šef odborničke grupe Ujedinjeni - Nada za Niš Miodrag Stanković ocenio je da niška opozicija mora da se uozbilji i utvrdi ko je "izdao poverenje građana" i nije glasao za smenu gradonačelnika Dragoslava Pavlovića.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić uputio je dopis Medicinskom fakultetu u kom je tu obrazovnu instituciju upozorio na uočene nezakonitosti i druge nepravilnosti pri smeni dekanke Tatjane Simić.
Carinski službenici su u saradnji sa policijom sprečili pokušaj krijumčarenja četiri objektiva za profesionalne kamere čija je vrednost procenjena na preko 52.000 evra.
Dobro planiranje, organizovan pristup, tehnološka podrška, unapređivanje bazirano na prethodnim iskustvima, energija tima i pouzdanost infrastrukture biće principi koji će stručnjaci primeniti kako bi ugostili milione posetilaca na izložbi Ekspo 2027, saopštilo je preduzeće Ekspo.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv Z. J. (22) zbog krađe i zloupotrebe platnih kartica. Tužilac predlaže kaznu zatvora od godinu i dva meseca i novčanu kaznu od 50.000 dinara.
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Komentari (0)