(VIDEO) Marinović: Poverenik može da reaguje na informaciju o zvučnom topu tek kada zvanično dobije žalbu
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti nije adresa koja je odmah trebalo da se 15. marta oglasi o tome da li je na studentskom protestu korišćen zvučni top, rekao je za Newsmax Balkans Poverenik Milan Marinović.
Sagovornik naše televizije u emisiji "Otvori oči" naglašava da je Poverenik prava adresa tek ako neko postavi pitanje nadležnim organima vlasti da li je nešto upotrebljeno, pa ne dobije adekvatan odgovor ili odgovor potpuno izostane.
"E, onda može da usledi žalba Povereniku, pa on donese odluku po žalbi i da procenu da li treba ta informacija da se dostavi ili ne. U oblasti pristupa informacijama, to je jedina okolnost pod kojom građani mogu da nam se obrate. U oblasti zaštite podataka o ličnosti, koja je naša druga nadležnost, mi smo glavni organ u Srbiji i imamo inspekcijski nadzor. Imamo mogućnost kažnjavanja i nama se uvek treba obratiti. Ali kada je u pitanju slobodan pristup informacijama od javnog značaja, Poverenik je, uslovno govoreći, samo drugostepeni organ. To znači da, kad nema žalbe, mi ne reagujemo", objašnjava Marinović.
Prema njegovim rečima, građani često greše i traže informaciju koju bi zapravo trebalo da postave nekom od organa vlasti.
"Obrate nam se sa rečima, ova opštinska uprava ima taj dokument, molim vas, pribavite mi. Nabavite mi dozvolu za to i to. Ne, Poverenik ne služi za to. Poverenik služi da, kada vi se obratite toj opštinskoj upravi, prođe rok, a oni vam ne dostave dokumenta. Tek onda se žalite Povereniku", navodi sagovornik naše televizije, ističući da do sada niko nije uputio žalbu za navodnu upotrebu zvučnog topa nas protestu 15. marta.
Na osnovu informacije iz godišnjeg izveštaja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, tokom protekle godine formirano je oko 29.000 predmeta, a većina njih odnosila se na slobodu pristupa informacijama.
Aktivista nacionalne asocijacije za oružje Srbije i licencirani instruktor za rukovanje vatrenim oružjem Ivan Urošević objasnio je za Newsmax Balkans zbog čega smatra da je na studentskom i građanskom protestu u subotu 15. marta upotrebljeno zvučno oružje.
Više od 1.700 profesora sa brojnih svetskih univerziteta, uključujući i nobelovce, pozvalo je vlasti u Srbiji da sprovedu hitnu i transparentnu istragu događaja na protestu u Beogradu i da utvrde ko je odgovoran za "upotrebu nedozvoljenih sredstava protiv demonstranata".
Milan Marinović navodi da se Povereniku najčešće obraćaju građani, udruženja građana i novinari, a to je uglavnom u vezi sa trošenjem novca iz budžeta. Na drugom mestu po broju prijava nalaze se pitanja o tome kako organi vlasti na svim nivoima vrše svoju funkciju.
Najviše žalbi odnosi se na građane pojedince, ali su i udruženja građana, kao i brojne institucije poput škola i mesnih zajednica, postali redovni korisnici prava na slobodan pristup informacijama.
Marinović se osvrnuo i na sistemske zloupotrebe, a najčešće na udaru su mesne zajednice i osnovne škole.
"Najčešći primer je kada su se pojedini tražioci koji su zloupotrebili pravo obratili svim osnovnim i srednjim školama sa pitanjem da im se dostavi informacija ko je nastavnik biologije. Mi smo onda očekivali da će sledeće pitanje biti, na istih 1.000 i nešto adresa, ko je nastavnik fizike, hemije i tako dalje. Ne. Sledeće pitanje je bilo: dostavite mi dokaz da li to lice ispunjava uslov da bude nastavnik biologije. Vi tako možete da izmislite hiljade i hiljade pitanja koja u suštini nisu od nekog javnog značaja, ali koja vam dobro dođu. Institucija kojoj su postavili pitanje, ako ne zna svoju obavezu, ne odgovori u roku - što je tim osobama koje zloupotrebljavaju sistem najbolje, jer onda sa žalbom sigurno uspeju i naplate novac", objašnjava Marinović.
Prema njegovim rečima, formirana je Radna grupa koja je napravila odličan predlog zakona kako da se ove zloupotrebe spreče.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Policija u Prištini saopštila je da je uhapsila osobu inicijala B. L. (36) osumnjičenog da je u saradnji sa drugim licima falsifikovanim dokumentima pravog vlasnika, najpre otuđio, a potom i prodao njegovo imanje u Uroševcu, vrednosti od oko tri miliona evra.
Političke tenzije između vlasti i akademske zajednice dodatno su pojačane nakon izjave rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića da nije kandidat za funkciju, ali da bi, ukoliko studenti to zatraže, prihvatio ulogu njihovog političkog predstavnika.
Lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila je 2.108 glasova na lokalnim izborima u opštini Sevojno u Užicu, što je 49,60 odsto, odnosno devet odborničkih mandata, saopštila je Opštinska izborna komisija (OIK).
Lista "Aleksandar Vučić - Smederevska Planka, naša porodica" osvojila je 14.181 glas, odnosno 30 odborničkih mandata na lokalnim izborima u Smederevskoj Palanci, saopštila je Opštinska izborna komisija (OIK).
Lokalni izbori u deset opština potvrdili su kontrolu liste predsednika Aleksandra Vučića, dok opozicija i dalje traži jasnu alternativu, rekao je za Newsmax Balkans analitičar Zoran Vuletić.
Cene taksi prevoza u Novom Sadu ponovo se nakon nekoliko dana menjaju i biće snižene sa 90 na 85 dinara po kilometru u dnevnoj, i sa 115 na 110 dinara u noćnoj tarifi, dok će cena starta porasti sa 265 na 280 dinara, odlučilo je Gradsko veće Grada Novog Sada.
Putna elektronska dozvola Evropske unije (ETIAS) počeće da se koristi u poslednjem kvartalu 2026. godine, a EU će tačan datum pokretanja objaviti nekoliko meseci pre toga.
Komentari (0)